Traži se alternativa za spalionicu otpada?

Traži se alternativa za spalionicu otpada?

Gradonačelnik Milan Bandić sad više ne inzistira na spalionici. Za Radio Sljeme izjavio je kako još nije definitivno odlučeno na koji će se način komunalni otpad zbrinjavati – “je li to spalionica ili nešto alternativno”

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja odbilo je dati lokacijsku dozvolu za izgradnju spalionice otpada u Resniku te od Grada Zagreba traži da prije toga donese Plan gospodarenja otpadom. Ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš rekla je da će se tada provjeriti jesu li prostorno-planska rješenja sukladna Planu gospodarenja otpadom.

Gradonačelnik Milan Bandić sad više ne inzistira na spalionici. Za Radio Sljeme izjavio je kako još nije definitivno odlučeno na koji će se način komunalni otpad zbrinjavati – “je li to spalionica ili nešto alternativno”.

Upravo je gospodarenje otpadom u Gradu Zagrebu jedina točka o kojoj će raspravljati gradski zastupnici na sljedećoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, koja je zakazana za četvrtak 28. kolovoza. A spalionica je trn u oku oporbi. Predsjednik zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić smatra da treba sačuvati novce i zdravlje građana Zagreba, dok predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić ističe da je Resnik vodozaštitno područje i neprihvatljivim smatra da se tamo gradi centar za gospodarenje otpada.

Ministarstvo graditeljstva u obrazloženju svoje odluke navodi kako idejni projekt nije jasan u pogledu načina zbrinjavanja ostataka otpada, uvjeta i načina priključenja spalionice na elektroenergetsku mrežu i toplovoda. Također, navodi se u obrazloženju, nije jasno kako će se spalionica uklopiti u postojeći kompleks pročišćivača voda te navodi činjenicu kako ne postoji potpuni Plan gospodarenja otpadom. O ovom gorućem problema u Gradu, razgovarali smo s ekološkim stručnjakom dr. Viktorom Simončičem.

Kamo s otpadom preostalim nakon spaljivanja?

„U postupanju s komunalnim otpadom, ali i drugim vrstama otpada, spaljivanje se javlja u najrazvijenijim državama svijeta kao faza za zbrinjavanje ostatka otpada. Spalionica kao riješenje za mješoviti komunalni otpad je napuštena prije 10-ak godina. Spalionica ne znači nešto loše, to je u ono vrijeme bilo najbolje riješenje, kao što jeza te sredine to  i danas“, pojašnjava Simončić.

On je istaknuo kako nije pročitao obrazloženje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zbog čega je odbilo dati lokacijsku dozvolu za postrojenje u Resniku. „Ako je to učinjeno zbog mogućih štetnih utjecaja na okoliš ili na zdravlje, onda to ne podržavam, jer su današnje tehnike s visokim mjerama zaštite okoliša, a time i zdravlja. No, ako je to učinjeno zbog direktive Europske unije u kojoj se predlaže materijalno iskorištavanje sirovina prije energetskog iskorištavanja, onda je postupak Ministarstva opravdan“, smatra Simončič  i dodaje kako danas u svijetu postoje tehnologije putem kojih se iz mješovitog otpada može izdvojiti sve korisne komponente uključivši i bio razgradivi otpad, a ostatak se može energetski iskoristiti.

Simončič se dotaknuo pitanja ostatka otpada, koji ostaje nakon spaljivanja u spalionici, za koji brojni ekološki aktivisti smatraju kako će skladištenje i transport tog otpada izvan Hrvatske, Zagreb skupo koštati. „Stavovi dijela opozicije i nevladinog sektora temeljeni su na polučinjenicama i na nerazumijevanju dijela problema. Oni izvlače jedan segment u toj priči. Kada danas netko govori da će se ti ostaci spaljenog otpada odvoziti u njemačke rudnike soli, onda su to pomiješali s radioaktivnim otpadom. No, to je jedna druga priča. Za ostatak ostataka otpada koji ostaje nakon spaljivanja, nije loše energetsko iskorištavanje. To rade sve najnaprednije države, a vjerujem kako bi i Hrvatska željela biti u tom društvu. U brojnim državama taj se otpad spaljuje u industrijama i to najčešće u cementnoj industriji. Tako cementna industrija u nekim državama preko 60 posto svojih energetskih potreba iskorištava iz alternativnih izvora, a tu spada i gorivi dio ostatka iz komunalnog otpada“, pojašnjava Simončić i ističe kako je riječ o državama koje imaju veliku odgovornost prema svojim ekonomijama i koje povezuju stvari.

Iskorištavanje sirovina

“Ono što bi bilo korisno za Hrvatsku s obzirom da vjerujem kako ćemo konačno početi koristiti mehaničku biološku obradu, koju proizvodi domaća pamet i to tvrtka Tehnix, da se ostatak koji se ne može materijalno iskoristiti koristi kao alternativno gorivo.  Tako da bi za Hrvatsku bilo dobro da gorivi dio otpada koji će nastati u takvim postrojenjima,  pokuša koristiti kao alternativno gorivo za jednu centralnu  termoelektranu toplanu”, smatra Simončič i naglašava kako je taj dio ekološki prihvatljiviji od primjerice ugljena.

Zanimalo nas i mišljenje profesora Simončiča o Resniku kao najboljem rješenju za izgradnju buduće spalionice. „Čini mi se da se kod nas uvijek odlučuje napamet. Ja ne vidim razloga zašto se više ne razmišlja o spalionici, ali onoj za ostatak gorivog dijela otpada,  kraj termoelektrane na Jakuševcu. Kada danas govorimo o potencijalnom zagađenju okoliša, danas je tehnologija napredna i ona omogućava izgradnju termoelektrana na ugljen u središtima velikih gradova. No, spalionice se više ne rade, ako se ne izdvoji barem 50, 60 posto otpada. To neće dozvoliti niti Europska unija jer je Europa shvatila da je područje s ograničenim materijalnim resursima i zahtjeva da se iskoriste sve moguće sirovine. Zato Europa forsira materijalno iskorištavanje u najvećoj mjeri“, zaključio je Simončič. . (V. Vu. / B. Ja.)