Traže poskupljenje dijela zdravstvenih usluga

Traže poskupljenje dijela zdravstvenih usluga

Po podatcima Ministarstva zdravlja, kliničke bolnice smanjile su dugove za 56 posto, a opće bolnice za 94 posto, no Udruga poslodavaca u zdravstvu zatražila je da se povećaju cijene nekih zdravstvenih usluga koje »nisu ni blizu realnih okvira«

Nakon istupa ministra zdravlja Siniše Varge koji je u četvrtak govorio o poslovanju bolnica, odmah se javila Udruga poslodavaca u zdravstvu, koja je u priopćenju izrazila zadovoljstvo finacijskim poslovanjem bolničkih ustanova, ali traži da se povećaju cijene nekih zdravstvenih usluga ne bi li sve bolnice mogle pokriti svoje troškove.

Naime, analiza Ministarstva zdravlja pokazala je kako je trećina bolnica u sanaciji u prvoj polovici ove godine ostvarila pozitivan rezultat; pružene je veći broj zdravstvenih usluga i smanjenje su liste čekanja. Prema toj analizi U Ministarstvu očekuju da će ostale bolnice do kraja godine, nastavi li se takav trend, doći na pozitivnu nulu ili ostvariti pozitivan rezultat.

Ministar zdravlja Siniša Varga objasnio je novinarima da su bolnice u prvoj polovici godine postigle višestruko bolje rezultate nego u istom razdoblju lani ponajprije zahvaljujući izlasku HZZO-a iz državne riznice te uvođenju novih modela ugovaranja s HZZO-om, plaćanju po izvršenju u drugom kvartalu 2015. i početku provedbe Nacionalnog plana za ovu godinu. Po podatcima Ministarstva zdravlja, kliničke bolnice smanjile su dugove za 56 posto, a opće bolnice za 94 posto.

No Udruga poslodavaca u zdravstvu zatražila je u četvrtak da se u skladu s njihovim prijedlozima povećaju cijene nekih zdravstvenih usluga koje »nisu ni blizu realnih okvira« kako bi sve bolnice mogle pokriti svoje troškove. U Udruzi na čelu s dr. Draženom Jurkovićem ističu kako nisu zadovoljni cijenama nekih zdravstvenih usluga koje »nisu ni blizu realnih okvira«, zbog čega se događa da pojedine bolnice fakturiraju manje iznose nego što je njihov realno ostvaren rad. Navode da je gubitak bolnica u prvih šest mjeseci ove godine iznosio oko 170 milijuna kuna, što je 500 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine, a 16 od 31 akutne bolnice u šestomjesečnom razdoblju uspjelo je fakturirati svoje mjesečne limite iznad maksimalnog iznosa, dok su ostale bolnice svojom fakturiranom realizacijom dosegle oko 95 posto limita u prosjeku. Drugim riječima više od 50 posto bolnica je svojim radom opravdalo dobivena sredstva od strane HZZO-a.

Po stajalištu iz te udruge, podatci Ministarstva zdravlja o poslovanju bolnica u prvoj polovici godine potvrdili su njihova prijašnja očekivanja da će se izlaskom HZZO-a iz državne riznice unaprijediti financijsko poslovanje bolnica.

Navode da je HZZO dijelu bolnica platio oko 300 milijuna kuna za usluge ostvarene iznad limita te za određene posebne programe i posebno skupe lijekove. Time se, kako napominju, potvrđuje stajalište Udruge da prošlogodišnji proračun od 6,9 milijarda kuna za bolnički zdravstveni sustav neće biti dostatan te da je povećanje bolničkog proračuna HZZO-a na 8,2 milijarde kuna bilo nužno. (zg-magazin)