Tramvajem do Dolja ili do Tunela?

Tramvajem do Dolja ili do Tunela?

Današnja tramvajska linija broj 15 Mihaljevac-Dolje postoji već 66 godina. Zapravo, pruga postoji i duže, ali na njoj je nekad saobraćao tramvaj pod brojem 21 (Mihaljevac-Tunel).

Nakon Drugog svjetskog rata pa sve do 1950. kad je provozila petnaestica, nije se putovalo do Dolja nego do Tunela. Mnogi Gračanci i danas kažu da idu do Tunela. Na toj je liniji vozio samo određeni tip tramvaja koji je imao ugrađenu šinsku kočnicu. Bila su to motorna vozila bez prikolice. Na pruzi su postojali padokazi (najveći je uspon ili nagib iznosio 48 promila).

Kad je nakon rata izgrađena tramvajska pruga od Gupčeve zvijezde do Mihaljevca, stanovnicma toga dijela i svih okolnih sela (Gračani, Bačun, Markuševec) je pao kamen sa srca, a da ne spominjemo koliko im je laknulo kad su se mogli voziti do Dolja ispod nekadašnje Sljemenske žičare. Prije toga se isključivo pješačilo na taj kraj.

Godine 1950. dovršena je tramvajska pruga Mihaljevac – Dolje i puštena u promet 15. rujna. Za tu je prugu bila predviđena najveća brzina od 60 km/h. Takvim brzinama bio je potreban novi takozvani lančani ovjes vozne žice. Kod takvog je ovjesa vozna žica pričvršćena na posebnoj uzdužnoj ovjesnoj žici karakteriziranoj linijom lančanica. Kod lančanog ovjesa se štedi na stupovima jer su mogući veći rasponi a pomoću posebnih naprava za napinjanje mogu se ukloniti posljedice stezanja i rastezanja žica zbog toplinskih utjecaja. Za potrebe ove pruge izgrađena je mala privremena ispravljačka postaja u Gračanima za pretvaranje gradske izmjenične struje u istosmjernu kojom se napaja tramvaj.

Riječ je o jedinoj liniji (najkraća tramvajska linija u gradu) koja povezuje dvije periferne točke na tramvajskoj mreži – linija broj 15 Mihaljevac – Dolje.

Prethodnica petnaestice, stara dvadesetjedinica bila je mnogim zagrebačkim klincima, ali i odraslima, najdraža tramvajska linija. Njome su stizali do poznate žičare kojom bi se uspinjali na Sljeme, a što je uvijek značilo izlet i dobar provod u prirodi, posjet Obrtničkom domu, Grafičaru…Problem je bila zima budući da se ova tramvajska trasa nalazi na većoj visini od svih ostalih u gradu. Prvi snijeg i tramvaj broj 21 ne bi mogao prometovati.

Inače, danas u našem gradu ima ukupno 119 905 metara tramvajskih pruga (širina kolosjeka 1 metar). Od toga je 104 118 metara operativne dužine, a 15 787 metara u remizama. Više od polovine operativne dužine kolosjeka smješteno je na zasebnom pojasu bez ostalih sudionika dok je dio smješten u zajedničkom tijelu s ostalim sudionicima odvojeno žutim trakama, a dio u zajedničkom cestovnom tijelu s ostalim sudionicima u prometu ali bez žutih traka.

I dalje najkraća tramvajska linija u gradu (br. 15 Mihaljevac-Dolje) zapravo prolazi između vrtova i starih kuća te novoizgrađenih stambenih zgrada i kuća. Budući da uz tu tramvajsku prugu ne postoji nogostup, pješaci, tamošnji stanovnici prisiljeni su hodati po pruzi. Čak su uobičajne i šetnje po pruzi, nerijetko sa psima, a školska djeca pretrčavaju prugu. Koliko je priroda okolnih obronaka lijepa i ugodna, toliko je neuređeni prostor uz prugu urbanistički potpuno zapušten i što je najgore opasan. Neodržavani dio uz tramvajsku prugu Mihaljevac-Dolje naprosto vapi za jednom pravom gradskom šetnicom na kojoj bi se svi sigurno i dobro osjećali – posebice Gračanci i svi oni koji stanuju u tom dijelu grada, ali jednako tako i svi ostali stanovnici Zagreba.

Melita Funda