Trajno raste internetska ovisnost

Trajno raste internetska ovisnost

U SR Njemačkoj ima oko 600 tisuća internetskih ovisnika i oko 2,5 milijuna problematičnih korisnika. Ustanovljeno je da vrtićka djeca u 70 % slučajeva koriste roditeljske pametne telefone dulje od pola sata dnevno, a toj djeci, pa ni onoj u početnom stupnju osnovnog školovanja, pametni telefoni i tableti nisu potrebni

prof. emer. Igor Čatić

Već niz godina ZG-magazin prati rad Znanstveno-istraživačkog odbora za bioetiku, tehniku i transhumanizam (ZIO-BTT). Rad tog odbora usmjeren je na ukazivanje posljedica kiborgiziranja, robotiziranja i sve proširenije uporabe umjetne inteligencije (AI) na ljudska bića. Uočen je poseban problem internetske ovisnosti.

Na internetsku ovisnost, osobito mladih, odnosno na digitalnu demenciju ZG-magazin upozorio je tijekom 2016. u više navrata. Posebno treba istaknuti razgovor s red. prof. Goranom Šimićem, istaknutim neuroznanstvenikom i dobitnikom Državne nagrade za biomedicinu za 2015. U tekstu Računala ne mogu nadomjestiti kvalitetne nastavnike i profesore (4. listopada 2016.) ukazano je na opasnosti koje donosi pretjerana upotreba digitalnih naprava. U okviru istraživanja koja provode članovi ZIO-BTT i spoznaja o posljedicama pretjeranog korištenja digitalne tehnike, organizirana je tribina Digitalna demencija i kognitivne sposobnosti učenika u Europskom domu 11. svibnja 2017. Cijela tribina je snimljena i dostupna je u četiri nastavka.

U međuvremenu postali su dostupni podaci o istraživanjima digitalne demencije djece i mladeži, pa i vrtićke djece u SR Njemačkoj (VDI-N, 2. lipnja 2017.).

Studija je načinjena za potrebe njemačkog ministarstva zdravstva. S posebnim naglaskom na posljedice razvoja djece svih uzrasta. Rezultati su zabrinjavajući. U SR Njemačkoj ima oko 600 tisuća internetskih ovisnika i oko 2,5 milijuna problematičnih korisnika. Ustanovljeno je da vrtićka djeca u 70 % slučajeva koriste roditeljske pametne telefone dulje od pola sata dnevno. S jasnim zaključkom, toj djeci, pa ni onoj u početnom stupnju osnovnog školovanja, pametni telefoni i tableti nisu potrebni. Kod djece u toj dobiti utvrđene su sve učestalije smetnje u razvoju govora.

Zaključak iz navedenih podataka je vrlo jasan. Tko će snositi odgovornost za posljedice prerane digitalizacije, koju nameće projekt e-škole i zapadnobalkansko filantropstvo s uvođenjem robotića?

Istodobno, ministar zdravstva prof. M. Kujundžić morat će razmisliti. Može li »otpisane bolnice« ipak iskoristiti za sve potrebniji prostor za liječenje digitalnih ovisnika. Problem: gdje pronaći toliko psihijatara?