Tragedija na Heyselu, umro Ivica Šerfezi

Tragedija na Heyselu, umro Ivica Šerfezi

Jutro u Bruxellesu nije uobičajeno mirno. Grad je zaposjela policija, a već dva dana vlakovima i zrakoplovima pristižu u glavni grad Belgije tisuće navijača talijanskog kluba Juventusa i engleskog Liverpoola. Dva velika, poznata europska kluba u izravnom srazu na stadionu Heyselu odlučuju tko je najbolja nogometna momčad Europe…

Dogodilo se na današnji dan:

Dubrovnik1272. – Dubrovačka državnost dobila je temelje na kojima je počivala sve do kraja svoga postojanja 1808. Naime, 29. svibnja 1272., nakon odobrenja Malog i Velikog vijeća i prihvaćanja na javnome zboru dubrovačkoga puka, počeo je vrijediti Statut grada Dubrovnika – Liber statuorum civitatis Ragusii. Stoljećima prije donošenja statuta Dubrovnik je živio i djelovao po svojim zakonima, ali oni nisu bili sustavno sređeni, ni obuhvaćeni u pravnom kodeksu. To je, međutim, uzevši u obzir snažan društveni i gospodarski razvoj u drugoj polovici 13. stoljeća, bio veliki nedostatak i kočnica daljnjeg napretka. Dubrovački statut nastao je, dakle, iz potrebe da se u pravni život Dubrovnika uvede red, koji ondašnji zakoni nisu mogli osigurati. Statut je podijeljen u osam knjiga s ukupno 487 poglavlja. Prva knjiga govori o pravima i dužnostima republičkih tijela, šesta o kaznenome, a sedma o pomorskome pravu. Zanimljivo je da je dubrovački statut ostao u rukopisu sve do godine 1904.

1504. – U Šibeniku rođen kardinal Antun Vrančić, umjetnik, humanist i znanstvenik (Umro: 15. lipnja 1573. godine u Presovu).  Nekoliko dana prije smrti primio je obavijest od Pape da je imenovan kardinalom. Među poznatim Šibenčanima s kraja srednjeg i početka novog vijeka istaknuto mjesto pripada obitelji Vrančić. Ona je dala više poznatih ličnosti, poput književnika i povjesničara Mihovila Vrančića ili glasovitog leksikografa i izumitelja Fausta Vrančića. Najstariji iz te obitelji bio je Antun Vrančić, crkveni prelat, ali i istaknuti hrvatski pjesnik latinist, povjesničar, putopisac i arheolog.

O njegovu obrazovanju brinuli su se ujak Ivan Statilić i drugi rođak ban Petar Berislavić , koji uvode mladog Vrančića u krugove ugarskog dvora. U dvadest i šestoj godini Vrančić postaje osobni tajnik kralja Ivana Zapolje, koji mu povjerava diplomatske misije. Nakon smrti Ivana Zapolje odlazi Habsburgovcima na bečki dvor. Carevima Ferdinandu I. i Maksimilijanu II. nezamjenjiv je pregovarač na turskom dvoru, sa sultanima Sulejmanom I. i Sulejmanom II. Zbog zasluga u postizanju mirovnih sporazuma s Osmanlijama Vrančić je imenovan velikim knezom, nadbiskupom i kraljevim savjetnikom.

Usporedno s tako uspjelom karijerom diplomata Antun Vrančić piše pjesme, pretežito na latinskom, ali i na talijanskom, mađarskom i hrvatskom jeziku. Piše i niz zapaženih putopisa i znanstvenih djela. Od posebne su važnosti Vrančićevi arheološki radovi, proučavanja rimskih spomenika koja su okrunjena otkrićem kamene ploče s uklesanim popisom djela i časti rimskog cara Augusta. Bavio se i prevođenjem te pisao djela iz geografije i etnografije.

kukuljevic_ivan1816. – U Varaždinu rođen hrvatski povjesničar, književnik i političar Ivan Kukuljević Sakcinski. Premda je još kao mlad postao časnikom u Beču, upoznavši se s Ljudevitom Gajem, postaje oduševljeni ilirac i brzo napušta časničku službu. Uključio se u politički život, boreći se protiv mađarizacije i cenzure. Postao je jedan od vođa ilirskog pokreta i šest je godina obnašao dužnost velikog suca Varaždinske županije. Nakon što je smijenjen više se nije bavio politikom. Ostao je zapamćen po tome što je prvi održao govor na hrvatskome jeziku u Hrvatskome saboru 1843. godine, a propagirao je borbu za nacionalno oslobođenje s neobičnom smionošću, zahtijevajući da se hrvatski uvede kao službeni jezik  u škole i urede.

2004. – U svom rodnom Zagrebu, u 69. godini života umro Ivica Šerfezi, popularni hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe. Iako je bio profesor geografije i tjelesnog odgoja te od stranih jezika govorio ruski, engleski i njemački jezik, ostvario je 46 godina dugačku pjevačku karijeru. Pjevati je počeo u plesnim dvoranama, a prvi veći uspjeh postigao je na stadionu NK Dinama uz Domenica Modugna. Šerfezi je dobio 15 zlatnih ploča i ostvario milijunske naklade u suradnji sa skladateljem Nikicom Kalogjeorm i u duetu s Ljupkom Dimitrovskom.

Bio je iznimno uspješan pjevač, koji je 1960-ih u i u Sovjetskom Savezu izgradio zapaženu pjevačku karijeru i ostvario zvjezdani status, rasprodavši svojedobno oko 150 koncerata, dok je tijekom gostovanja u SAD-u snimio album. Iza njega su ostali vječni stihovi i nezaboravne pjesme: Suze liju plave oči, Ruže su crvene, Ksimeroni i druge.

1985. – Jutro u Bruxellesu nije uobičajeno mirno. Grad je zaposjela policija, a već dva dana vlakovima i zrakoplovima pristižu u glavni grad Belgije tisuće navijača talijanskog kluba Juventusa i engleskog Liverpoola. Dva velika, poznata europska kluba u izravnom srazu na stadionu Heyselu odlučuju tko je najbolja nogometna momčad Europe. Nužno je povećano osiguranje u gradu, ponajviše zbog engleskih navijača koji već više godina diljem Europe, gdje god igraju engleski klubovi, izazivaju nerede i tučnjave. Njihovi pohodi sve manje su u svezi sa sportom, a sve više nalikuju na povorke pijanih huligana i kriminalaca.

heysel_bigDivljanja su počela već na briselskim željezničkim postajama, a nastavila se ulicama grada razbijanjem, vikom i povremenim prepirkama talijanskih i engleskih navijača. Grubi verbalni obračuni navijača nastavljaju se i na stadionu Heyselu. Protivničke se strane vrijeđaju, gađaju štapovima, petardama i bakljama. Odjednom, neposredno prije početka utakmice, engleski navijači probili su žičanu ogradu koja je razdvajala navijače dvaju klubova. Nastala je opća tučnjava štapovima, lancima, šipkama. Krv teče na sve strane. Talijanski navijači panično bježe prema izlazu. U tome trenutku popušta jedna betonska ograda, a stotine su ljudi na podu, dok stotine drugih u stampedu trče, bježe i padaju preko njih. Bilanca je strašna: 38 mrtvih i više od 300 ozlijeđenih. Dva sata liječnici pokušavaju pomoći unesrećenima, a policija smiruje navijače i odvodi vođe engleskih navijača.

Teško razumljivom odlukom organizatora i UEFE, nogometna je utakmica ipak održana. Smatralo se kako bi otkazivanje susreta uzrokovalo nove nerede. Juventus je pobijedio s 1:0, no rezultat jedva da itko i pamti. Ostala je i ostat će u sjećanju tragedija koja je odnijela 38 života. Predvodnici engleskih huligana kažnjeni su, engleski klubovi na više su godina uklonjeni iz europskih natjecanja, a mnoge su obitelji ostale, zbog pogrešno usmjerenih strasti takvih navijača, zavijene u crno.

1990. – U Moskvi je Boris Jeljcin izabran za prvoga predsjednika Ruske Federacije, najveće od svih sovjetskih republika.