Tko su velikani s Rektorskog lanca Sveučilišta u Zagrebu?

Tko su velikani s Rektorskog lanca Sveučilišta u Zagrebu?

Foto: Rektorski lanac (Izvor: Sveučilište u Zagrebu)

Lanac je izrađen od bijelog zlata i srebra, a na njegovom se licu nalaze likovi triju hrvatskih književnika – Marulića, Gundulića i Mažuranića. Na naličju je lik Josipa Juraja Strossmayera utemeljitelja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), ali i Sveučilišta u Zagrebu. Zatim slijedi 14 članaka lanca, kvadratnog oblika na kojima su reljefni portreti četrnaestorice istaknutih hrvatskih mislilaca i znanstvenika…

Valentina Vukoje

janica-zlato

Janica Kostelić

Svi smo ponosni na uspjehe hrvatskih sportaša i sportašica. S radošću i ponosom prisjećamo se velikog uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu, koje se 1998. godine održalo u Francuskoj.Naciju je često uveseljavala Janica Kostelić, koja je i danas uzor mnogim mladim skijašicama, ali i skijašima. I naša muška rukometna reprezentacija često nas je ostavljala u neizvjesnosti, a s njima smo se veselili kada su osvajali olimpijske, svjetske i europske medalje. Ljubitelji košarke prisjetiti će se srebra s Olimpijskih igara u Barceloni. Tko može zaboraviti Gorana Ivaniševića, splitskog genija koji je 2001.godine osvojio toliko željeni Grand Slam u Wibledonu?

goran-ivanisevic

Goran Ivanišević

Vatrepolisti, Snježana Pejčić, Sandra Perković, Mirko Hrgović, Lucija i Ana Zaninović, Filip Ude, Marijo Možnik, Blanka Vlašić, Giovanni Cernogoraz, Nikolaj Pešalov, veslači, Duje Draganja… Popis je dug, a bio bi i duži kada bismo se prisjetili brojnih osvajača medalja iz Hrvatske, koji su nastupali za vrijeme Jugoslavije. Neki će reći da se sportašima pridaje prevelika medijska pažnja te da postoje i drugi istaknuti Hrvati i Hrvatice koji su svojim znanstvenim, književnim, dobrotvornim radom i zalaganjem zadužili Hrvatsku. U želji da vama, našim vjernim čitateljima, približimo hrvatsku znanost, znanstvenike, mislioce i one koji su svojim radom zadužili Hrvatsku, odlučili smo predstaviti one koji krase Rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu.

Rektorski lanac je izradio kipar Kosta Angeli Radovani 1969. godine povodom 300-te godišnjice zagrebačkog sveučilišta. Radoavni je bio član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a njegova je glavna »preokupacija« bila ljudski lik. Stoga i ne čudi da se njegov opus svodi na aktove i portrete. Rektorski je lanac izrađen od bijelog zlata i srebra, a na njegovom se licu nalaze likovi triju hrvatskih književnika – Marka Marulića, Ivana Gundulića i Ivana Mažuranića. Na naličju je lik Josipa Juraja Strossmayera utemeljitelja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), ali i Hrvatskog sveučilišta, danas Sveučilišta u Zagrebu. Zatim slijedi 14 članaka lanca, kvadratnog oblika na kojima su reljefni portreti četrnaestorice istaknutih hrvatskih mislilaca i znanstvenika.

Među 14 odabranih svoje mjesto pronašli su Matija Vlačić Ilirik, Markantun de Dominis, Marin Getaldić, Pavao Ritter Vitezović, Vatroslav Jagić, Dragutin Gorjanović Kramberger, Andrija Mohorovičić, Frane Petrić, Faust Vrančić, Ivan Lučić, Ruđer Bošković, Franjo Rački, Frane Bulić i Nikola Tesla.

Istaknuti književnici

Marko Marulić (Izvor: croatia.eu)

Marko Marulić (Izvor: croatia.eu)

Marko Marulić je istaknuti hrvatski književnik, rođen je u Splitu 1450. godine. Pravničko obrazovanje je stekao u Padovi, a u Splitu je obnašao različite dužnosti poput suca i izvršitelja oporuka. Marulić je utemeljitelj hrvatske književnosti i središnja je osoba splitskog humanističkog kruga. Njegov je opus trojezičan, pisao je na talijanskom, hrvatskom i latinskom. Najpoznatije njegovo djelo je Judita, spjev napisan 1501. godine, a Marulić ga je napisao za splitski i hrvatski puk, kako bi ga ohrabrio da se suprotstave daleko nadmoćmnijim Turcima. Njegov lik »kras« i i novčanicu od 500 kuna.

»O lijepa, o draga, o slatka slobodo, dar u kom sva blaga višnji nam je Bog do, uzroče istini od naše sve slave, uresu jedini od ove Dubrave, sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi ne mogu biti plata tvoj čistoj lipoti« – ovo su možda najljepši stihovi posvećeni slobodi, stihovi koje je napisao Ivan Gundulić, jedan od najvećih hrvatskih književnika.

Još je jedan Dubrovčanin zadužio Hrvatsku. Riječ je o matematičaru i fizičaru Marinu Getaldiću. On je otkrio refrakcijski teleskop i konusne leće, a konstruirao je i parabolično zrcalo dijametra 2/3 m. Svojim paraboličkim zrcalom uspijevao je na daljinu paliti jedra brodovima i taliti srebro. Njegova najpoznatija djela su Neki stavovi o paraboli i Unaprijeđeni Arhimed, a objavljeni su 1602. godine. U djelu Unaprijeđeni Arhimed dao je mjere mase nekih tekućina i krutih tvari. Utjecaj i znanja širio je u velikom dijelu tadašnjih stručnih krugova, a bio je prijatelj i s francuskim matematičarom Françoisom Viéteom, koji mu je dozvolio da neka njegova djela pripremi za tisak. U svom djelu O matematičkoj analizi i sintezi pokazuje se kao pionir algebrizacije geometrije. Pretpostavlja se kako je on kreirao teleskop prije Newtona, a kao dokaz toj tezi postoje i pisma talijanskog znanstvenika Buratinija koji piše kako je Dubrovnik u to vrijeme imao teleskop.

Otkriće ulomka sarkofaga hrvatske kraljice Jelene

Mecena u pravom smislu riječi bio je Josip Juraj Strossmayer, hrvatski biskup i političar. Novčano je potpomagao preparandij u Đakovu, gimnaziju u Osijeku, Sveučilište u Zagrebu, umjetnost i znanost. Darovao je 50 000 forinta za osnivanje Akademije JAZU, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Svoju zbirku umjetnina poklonio je JAZU, danas je ta zbirka u vlasništvu Strossmayerove galerije. Dao je sagraditi katedralu u Đakovu, a posebno se istaknuo u zalaganju za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa. Podržavao je sjedinjenje hrvatskih zemalja i pravo na uporabu hrvatskog jezika. Strossmayer je djelovao i na ujedinjenju katoličke i pravoslavne crkve, a zaslužan je i za potpisivanje konkordata između Vatikana i Crne Gore.

Na ujedinjenju crkava i ekumenizmu puno prije Strossmayera radio je Markantun de Dominis. On je bio senjski biskup, a kasnije postaje splitski nadbiskup. Smatra se pretečom ekumenizma. Na svjetski priznatom engleskom sveučilištu Cambridge dobio je doktorat teologije, kao prvi Hrvat koji je dobio tu titulu na nekom engleskom sveučilištu. U djelu O zrakama vida i svjetlosti u prozirnom staklu i dugi, iznosi teoriju leća, dalekozora i duge, a objasnio je i uzrok plime i oseke na moru. Koristio je eksperiment što je tada bio novi pristup u znanstvenom istraživanju. Proglašen je heretikom (kritički je pisao o tadašnjoj crkvenoj politici i papinskoj vlasti) te su njegovo tijelo i knjige spaljeni na lomači.

Još je jedan crkveni otac ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti. Riječ je o don Frani Buliću. On nije bio samo svećenik, već je djelovao kao arheolog, klasični filolog, pedagog, konzervator i povjesničar. Najveći je trag ostavio u arheologiji, iskapao je na ranokršćanskim lokalitetima Mari i Manastirinama, kompleksu episkopalnog centra u Solinu, crkvicama u Bijaćima, Rižinicama. Otkrio je 1891. godine u Rižinicama kraj Solina kameni ulomak s natpisom kneza Trpimira. Njegovo otkriće ulomka sarkofaga hrvatske kraljice Jelene od velike je važnosti za našu povijest. Za vrijeme radova na Gospinom otoku u Solinu, don Bulić je otkrio i temelje crkve svete Marije i crkve svetog Stjepana, u kojoj su bili pokopani članovi hrvatske vladarske kuće. Smatra se »ocem hrvatske arheologije«.

Natpis na sarkofagu kraljice Jelene

Natpis na sarkofagu kraljice Jelene (Izvor: Wikipedija)

Franjo Rački je otac hrvatske moderne kritičke historiografije, publicist, književnik, kulturni djelatnik, svećenik. On je u Rimu u Hrvatskom zavodu svetog Jeronima proučavao hrvatsku povijest po vatikanskim arhivima. Po povratku u domovinu politički se angažirao, a zajedno s Josipom Jurajem Strossmayerom osniva Narodnu stranku.

Dio Rektorskog lanca je i Matija Vlačić Ilirik, hrvatski protestanski teolog i crkveni povjesničar. Usko je surađivao s M. Lutherom i F. Melanchthonom. Zbog svojih radikalnih stavova došao je u sukob sa svjetovnim i vjerskim vlastima, objavio je oko 250 radova, a od filozofskih djela najvažnija je rasprava O ciljevima teologije i svjetovnih znanosti.

Ban pučanin-veliki reformator

Jedan od najznačajnijih slavista, bio je jezikoslovac Vatroslav Jagić. On je dao važan doprinos istraživanju hrvatskog jezika, a naročito usmene i stare hrvatske književnosti. Imao je značajan utjecaj na izjednačavanje slavistike s germanistikom i romanistikom.

Na novčanici od 100 kuna, zasluženo se našao Ivan Mažuranić, prvi hrvatski ban pučanin. Jedan je od najznačajnijih osoba u tadašnjoj modernizaciji Hrvatske, a osim što je reformirao upravu i osigurao nezavisnost sudstva, zalagao se za slobodu tiska, pravo na javno okupljanje, liberalizirao je izborni sustav te je uveo odgovornost bana i izvršne vlasti Saboru. U njegovo je vrijeme osnovano Zagrebačko sveučilište, a proslavio se i kao književnik. Njegovo je najpoznatije djelo Smrt Smail-age Čengića, a na poticaj Matice ilirske dopunio je Gundulićevog Osmana.

Preteča Hrvatskog narodnog preporoda, hrvatski književnik i povjesničar koji je zaslužan za buđenje hrvatske nacionalne svijesti, bio je Pavao Ritter Vitezović.

Najboje sačuvana lubanja neandertalca iz Krapine

Najboje sačuvana lubanja neandertalca iz Krapine

Dragutin Gorjanović-Kramberger zaslužan je za otkriće praljudi iz Krapine. Među pronađenim ostacima kostiju uočio je veliku morfološku raznolikost, vidio je kako ima kostiju djece, odraslih. Bilo je to uporište za njegovo tumačenje evolucijskih promjena do kojih je došlo na kostima fosilnih i današnjih ljudi. Njegovi su podaci bili odlučujući u odbacivanju mišljenja prema kojem je anatomija dotad poznatih kostiju fosilnih ljudi u Europi bila posljedica raznih koštanih oboljenja.

Gorjanović-Kramberger opovrgao je i tezu Cuviera da fosilni čovjek nije niti postojao. Njegovo nalazište bilo je dokaz o postojanju takozvanog Homo prigeniusa. Starost ljudskih i životinjskih ostataka određivao je po sadržaju fluora, a u proučavanju unutrašnje građe okamenjenih kostiju prvi se poslužio rendgenskim zrakama.

Izumitelj padobrana i utemeljitelj moderne seizmologije

faust-vrancic-homo-volansNjegovi su najznačajniji izumi padobran i viseći most, a osim što se bavio izumima, bio je i jezikoslovac, diplomat i biskup. Riječ je o Faustu Vrančiću, koji je rođen u Šibeniku 1551. godine, a djetinjstvo je proveo na otoku Prviću. Njegov stric Antun bio je i njegov mecena, koji ga je financijski potpomagao tijekom njegovog studija prava u Padovi i Veneciji. Nakon njegove smrti Faust postaje tajnik na dvoru Rudolfa II., rimsko – njemačkog cara i hrvatsko – ugarskog kralja, koji stoluje u Pragu. Rudolf II. bio je mecena umjetnosti i znanosti, zaljubljenik u astronomiju, astrologiju i alkemiju.

Na hradčanskom dvoru okupljao je najveće umove, koji su utjecali i na Vrančića. Tako je Vrančić napravio nacrte 56 uređaja, koja uključuju inovativna rješenja izrade mlinova na vodeni i na vjetreni pogon, raznih naprava za prenošenje teških konstrukcija, mostova… Te je izume skicirao i opisao u djelu Machinae Novae. Ovom istaknutom hravatskom velikanu, Prvićani su se odužili otvarenjem memorijanog centra koji nosi njegovo ime.

Hrvatska se može ponositi i s utemeljiteljem moderne seizmologije, Andrijom Mohorovčićem. On je prvi u svijetu ustanovio da je Zemlja slojevita te da pomjeranje velikih ploča naslaganih jedna na drugu uzrokuje potrese. Mohorovičić je odredio debljinu zemljine kore. Utemeljio je Meteorološki opservatorij u Zagrebu i brojne meteorološke službe u Hrvatskoj i Slavoniji. Asteroid s brojem 8422 dobio je naziv po njemu 8422 Mohorovčić.

Svoje mjesto na Rektorskom lancu izborio je i Frane Petrić, filozof, humanist i znanstvenik. U filozofijskoj znanosti renesanse ima počasno mjesto kao istaknut novoplatonist i strastven protivnik Aristotelove filozofije. Smatra se učiteljem poznatog talijanskog filozofa Giordana Bruna, a svojim radom utjecao je i na mislioce 17. stoljeća kao što su Hobbes, Descartes, Newton.

On je otac moderne hrvatske historiografije, znanstvenik koji je istraživao povijest hrvatskih krajva. Utemeljitelj je prvog znanstvenog časopisa Giornale de letterati. On je Frane Lučić, Trogiranin koji osim što se bavio poviješću, istraživao je i arheološke lokalitete, radio je na matematičkim proračunima, promatrao zvijezde, a interes je pokazao i za graditeljstvo.

Dva velikana

ruder_boskovic

Ruđer Bošković

Mnogi u Hrvatskoj smatraju ga za našeg najvećeg znanstvenika. Njegov se lik nalazi na Redu Danice hrvatske koji se dodjeljuje za osobite zasluge za znanost, a bio je i na novčanicama hrvatskog dinara, koji je bio privremeno sredstvo plaćanja sve do uvođenja hrvatske kune 30. svibnja 1994. godine. Pogađate riječ je o Josipu Ruđeru Boškoviću svećeniku isusovcu, matematičaru, astronomu, geodeti, fizičaru, filozofu, pjesniku. Začetnik je moderne fizike.

Naslućivao je četvrtu dimenziju prostora, vjerovao je u promjenu dimenzija tijela njegovim premještanjem i tako se približio teoriji relativnosti. Spominjao je neeuklidsku geometriju u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, a predlagao je i geometriju s tri i više prostronih i jednom vremenskom veličinom, koja se danas koristi. U njima je izložio svoju teoriju o aberaciji svjetlosti. Bošković je smatrao brzinu svjetlosti konstantnom, a prostor i vrijeme relativnim. Na zahtjev pape Benedikta XIV. izradio je 1742. godine planove za popravak apsida i kupola crkve Svetog Petra u Rimu i mjerenje meridijana Rim-Rimini. Tako je nastala prva egzaktna karta Papinske države. Njegovo ime nosi Institut za nuklearnu fiziku u Zagrebu, ali i jedan krater na Mjesecu. Ostavio je više od 75 knjiga iz matematike, astronomije, optike, filozofije, mehanike i književnosti.

tesla_nikola1

Nikola Tesla

Lanac čine karike, a bez jedne karike lanac puca. Zato smo kao zadnju kariku ostavili Nikolu Teslu. Genij iz Like, koji je svojim izumima i otkrićima zadužio svjetsku znanost. Izum motora na izmjeničnu struju, višefazna struja i transformator, radiotehnika, otkriće radioveze, X-zraka i elektrona samo su dio njegove ostavštine svijetu.

Smatra ga se ocem radiotehnike, iako je zasluge pridobio Marconi. Tu je nepravdu ispravio Vrhvni sud SAD-a, koji je 1943. godine presudio da Tesli pripada primat na području radiotehnike. Ostavio je više od 700 patenata, a mnogi njegovi izumi još uvijek nisu »zaživjeli«. Posljednjih desetljeća svog života bio je slavan, ali i zaboravljen, kontaktirao je samo s rijetkima. Najveće je priznanje Teslinu radu bilo dano na 11. općoj konferenciji za mjere i utege 1960. godine, kada je jedinica za magnetsku indukciju nazvana tesla. Hrvatski sabor je 2014. godine donio odluku da se 10. srpanj proglasi Nacionalnim danom Nikole Tesle te danom znanosti, tehnologije i inovacija. U njegovom rodnom Smiljanu 2006. godine otvoren je Memorijalni centar Nikola Tesla.

——–

 *Objava članka je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija