Tihomir Domazet: Stopu nezaposlenosti možemo smanjiti na 4 – 5 %

Tihomir Domazet: Stopu nezaposlenosti možemo smanjiti na 4 – 5 %

»To je moguće, budimo realni, čak bih rekao da neke zapadne zemlje – SAD – takvu politiku već provode, pa zašto ne bismo onda i mi? To ne znači 100-postotnu zaposlenost, ali stopa od 3 – 4 do 5 % nezaposlenosti je apsolutno tolerantna i potpada pod paradigmu pune zaposlenosti«, naglašava

Ekonomika 21. stoljeća, odnosno u izvorniku Twenty First Century Economics, naziv je nove knjige koju je napisao ugledni hrvatski ekonomist prof. dr. Tihomir Domazet, a koja je predstavljena u utorak u Velikoj dvorani Udruženja obrtnika grada Zagreba. Knjiga ima dvjestotinjak stranica raspodijeljenih u 11 poglavlja koja se, među ostalim, bave financijskom i gospodarskom krizom, odnosno velikom recesijom koja je započela 2008. godine, krizom u jugoistočnoj Europi, nezaposlenošću mladih, novim pravilima globalizacije (ako ona uopće postoje) te primjenom »ekonomike 21. stoljeća«.

Kako nam je rekao autor, u knjizi se govori o jednom novom okviru ekonomike koje treba naše gospodarstvo pa čak i društvo u cjelini, a koji u cijelosti odgovara novim rješenjima u svijetu, ali i kod nas. Objašnjava kako su se promijenila ekonomska kretanja te mnogo onoga što se događalo u prethodnom razdoblju više ne vrijedi.

Slijeva: Juraj Božičević, Tihomir Domazet i Boris Trupec

Slijeva: Juraj Božičević, Tihomir Domazet i Boris Trupec

»Dakle, mnogo toga teorijski više ne vrijedi, a što je to novo što vrijedi još nismo uspjeli oblikovati. To je zapravo prva knjiga koja tako nešto oblikuje, čak u ovoj regiji, ne samo u Hrvatskoj. Zašto na engleskome? Do sada nisu baš naši hrvatski tekstovi negdje vani bili toliko prisutni. Prije dva mjeseca bio sam u Koreji gdje su bili jako zainteresirani da čuju neke novitete i ideje koje čine ekonomiku 21. st. Dakle, želja je da Europi, Europskoj komisiji i širem svijetu kažemo da i mi iz Hrvatske nešto znamo, možemo dati okvire, rješenja i slično tome za nas, ali možda i za neke druge, koji ih žele primijeniti«, pojašnjava prof. Domazet.

To se prvenstveno odnosi na mala i otvorena gospodarstva, slična hrvatskom. Temeljem sadašnjih najava te pokazanog zanimanja Domazet očekuje da će ovakve ideje i pristupi izazvati relativno velik interes.

»Čak mnogi moje kolege profesori s fakulteta namjeravaju ovo koristiti, organizirati konferencije međunarodne i domaće i želja nam je da naše kolege, partnere iz Europske komisije i Europske unije također s ovime upoznamo. To je, rekao bih, veliki korak za naše gospodarstvo, pa možda i za druge«, kaže autor.

Knjiga je zasad objavljena samo na engleskome jeziku, ali uslijedit će i hrvatsko izdanje kako bi se s idejama što bolje upoznala i domaća javnost.

Reforme i rezovi bez znanstvene podloge

Tihomir Domazet napominje kako se u današnjim uvjetima, u javnom diskusrsu traže brojne tzv. reforme i rezovi, što baš i nije u skladu sa znanstvenim pristupom. »Ovo je jedan novi okvir, nova ekonomska paradigma koja će na kraju rezultirati novim ekonomskim sustavom i odgovarajućom novom ekonomskom politikom kojoj je primarni cilj rast i puna zaposlenost«, ističe prof. Domazet i dodaje: »To je nešto novo i mi to možemo i trebamo provesti«.

Napiminje ipak, da kada ovdje govorimo o punoj zaposlenosti, ne govorimo o zapošljavanju praktički svih, ali: »želimo da svi koji hoće ili mogu raditi da budu u prilici da dobiju posao, neovisno o njihovim godinama«.

»To je moguće, budimo realni, čak bih rekao da neke zapadne zemlje – SAD – takvu politiku već provode, pa zašto ne bismo onda i mi? To ne znači 100-postotnu zaposlenost, ali stopa od 3 – 4 do 5 % nezaposlenosti je apsolutno tolerantna i potpada pod paradigmu pune zaposlenosti«, naglašava.

Prof. Domazet je na predavanju odlučio dati naglasak na pogreške koje se čine u sadašnjoj ekonomiji te predstaviti najznačajnije elemente nove ekonomske paradigme koja se naziva ekonomikom 21. stoljeća.

Uvod u predstavljanje knjige dao je prof. dr. Juraj Božičević, osnivač Akademije tehničkih znanosti Hrvatske kraćim predavanjem Sustavsko gledište gospodarskog razvoja u kojem je ukazao na značaj razvoja tehnologija i inovacija za gospodarski rast i razvoj. (B. J.)

Komentari su zatvoreni