Teška romska svakodnevnica u Hrvatskoj

Teška romska svakodnevnica u Hrvatskoj

Ako se promatraju podaci do kojih su istraživači došli po pitanju srednjoškolskog obrazovanja, onda su rezultati poražavajući. Svega 46,5 posto Roma pohađa srednju školu. „To znači da ima oko 500-njak Roma, koji pohađaju srednju školu u Hrvatskoj. Poražavajuće je i činjenica kako se u akademskoj godini 2011./2012. na visokoškolskim institucijama školovalo samo 29 Roma i Romkinja“, predstavila je podatke Potočnik

Život na rubu oskudice, siromaštvo, loši životni uvjeti, visoka stopa nezaposlenosti, dio su problema s kojima se suočavaju Romi u Hrvatskoj. Podaci koji to potvrđuju predstavljeni su danas u Hrvatskom saboru u publikaciji „Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu“. Publikacija je nastala u suradnji agencija Ujedinjenih naroda s mandatom u Hrvatskoj, UNDP-a, UNHCR-a i UNICEF-a na temelju istraživanja, koje je proveo Regionalni centar programa UNDP-a u 12 zemalja jugoistočne Europe, među kojima je i Hrvatska. Autori publikacije su Siniša Zrinščak, Dragan Bagić, Ivan Burić, Ivana Dobrotić i Dunja Potočnik.

Publikacija je nastala na temelju istraživanja, koje je obuhvatilo 757 romskih kućanstava s 3 869 članova i 350 neromskih kućanstava s 1 106 članova. Istraživanje je provedeno u razdoblju od svibnja do lipnja 2011. godine. Prema posljednjem Popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 2011. godine 16 975 osoba se izjasnilo kao Romi, a kako je navela jedna od autora publikacije Dunja Potočnik, pretpostavlja se da je stvarni broj dvostruko veći.

Ona se dotaknula statusnog pitanja i činjenice kako dva posto Roma nema rodni list, pet posto nema osobnu iskaznicu, a više od dvije trećine Roma nema putovnicu. „Posljedice nereguliranog statusa u konačnici vode do života na rubu oskudice“, rekla je Potočnik i dodala kako je istraživanje pokazalo kako 9 posto Roma živi u apsolutnom siromaštvu, 92 posto je siromašno u usporedbi s 42 posto neromskog stanovništva koje živi u neposrednoj blizini Roma.

Na visokoškolskim institucijama školovalo se samo 29 Roma i Romkinja

Dunja Potočnik

Dunja Potočnik

Istraživači su došli do podataka kako je prosječni mjesečni dohodak kod Roma 3 517 kuna, dok je kod ostalog stanovništva taj prosjek 5 646 kuna. Potočnik se dotaknula i pitanja obrazovanja te je predstavila rezultate do kojih je njezin tim došao. „Osnovnu školu pohađa 88 posto Roma, no završava ih tek 40 posto“, rekla je Potočnik. Ako se promatraju podaci do kojih su istraživači došli po pitanju srednjoškolskog obrazovanja, onda su rezultati poražavajući. Svega 46,5 posto Roma pohađa srednju školu. „To znači da ima oko 500-njak Roma, koji pohađaju srednju školu u Hrvatskoj. Poražavajuće je i činjenica kako se u akademskoj godini 2011./2012. na visokoškolskim institucijama školovalo samo 29 Roma i Romkinja“, predstavila je podatke Potočnik. Istraživači su došli i do podatka kako pismenost Roma starijih od 15 godina iznosi svega 85 posto, dok je kod ostalog stanovništva ona gotovo stopostotna.

Otežano zapošljavanje

Istraživači su obuhvatili i područje zapošljavanja Roma. Rezultati do kojih su došli posebno su poražavajući u pogledu nezaposlenosti Roma, koji čine 1,5 posto u ukupnom broju nezaposlenih osoba u Hrvatskoj. „To je veliki broj, ako uzmemo u obzir činjenicu kako Romi čini 0,21 posto ukupnog broja stanovnika. Podaci su pokazali kako je ekonomska aktivnost Roma puno veća od ekonomske aktivnosti Romkinja. Ako gledamo zanimanja onda Romi najviše rade kao nekvalificirani radnici i to u postotku od 40 posto“, rekla je Potočnik i dodala kako u urbanim sredinama ima samo 4,7 posto Roma poduzetnika, dok u seoskim krajevima nema niti jednog. Kao posebno zabrinjavajuću činjenicu Potočnik je istaknula podatak kako nema niti jednog poduzetnika Roma u dobnoj skupini od 15 do 24 godine.

Težak položaj Roma u Hrvatskoj Potočnik je potkrjepila podatkom kako 18 posto Roma nema zdravstveno osiguranje, a 27 posto romskih kućanstava živi u ruševnoj kući ili u slamovima. „Romske obitelji s djecom raspolažu s 0,36 soba i 9,8 metara kvadratnih po članu kućanstva, a svega 36 posto romskih kućanstava ima priključak na kanalizaciju ili septičku jamu“, navodi Potočnik. Ona je zaključila kako su pred Hrvatskom brojni izazovi u pogledu poboljšanja statusa Roma i u pogledu njihove integracije u društvo.

Poboljšanje položaja Roma važna europska tema

Zastupnik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru i predsjednik saborskog Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Furio Radin je istaknuo kako je romska manjina najveća manjina u svijetu koja nema nacionalnu državu. Radin smatra kako je pitanje poboljšanja položaja Roma u Europi jedno od važnijih europskih tema. Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer je rekao kako se Romi u Hrvatskoj pojavljuju oko 13-og stoljeća i spadaju u autohtone manjine. „Romi se izdvajaju načinom života zbog kojeg su godinama bili izloženi diskriminaciji, a čak i genocidu“, zaključio je Tolnauer i dodao kako romska svakodnevnica u Hrvatskoj nosi prepreke, ali i mogućnosti za promjenu.

(V.V.; foto: www.cldd.org)