Teologija i tehnologija

Teologija i tehnologija

Teologiju bi se moglo definirati kao sveobuhvatnu znanost o isprepletenosti vjere i Božjih stvari, ostalih sastavnica društveno-humanističkih znanosti i opće tehnike. Ta definicija pokušava povezati teologiju kao vršnu znanost duhovne kulture sa svim ostalim znanostima

Katolička udruga “Zajednica kršćanskog života” organizirala je početkom prošlog tjedna predavanje na temu “Teologija i tehnologija – sastavnice kulturologije”. Predavanje je  održano u Bazilici Srca Isusova,  a vodio ga je uvaženi prof. dr. Igor Čatić, koji je svoje predavanje posvetio papi Franji. U njemu je iznio svoje viđenje povezanosti teologije i tehnologije, a od okupljenih teologa očekivao je da mu tijekom rasprave ukažu na to jesu li njegova promišljanja uopće ispravna i može li ih se popraviti.

Kada sam dobio ogledni primjerak Nove prisutnosti našao sam tekst S. Kutleše. Jedna misao iz njegova teksta a koja potječe od A. Einsteina bila je važan poticaj. »Ne mogu pojmiti istinskog znanstvenika, a da nije prožet dubokom vjerom.«

teo&tehnoNeposredan povod za izbor teme predavanje bila je objava Čatićevog teksta Sintezologijski pogled na povezanost teologije i tehnologije u časopisu Nova prisutnost. „Kada sam dobio ogledni primjerak Nove prisutnosti našao sam tekst S. Kutleše. Jedna misao iz njegova teksta a koja potječe od A. Einsteina bila je važan poticaj: Ne mogu pojmiti istinskog znanstvenika, a da nije prožet dubokom vjerom.“

Autor se dulje od četiri desetljeća bavi primjenom opće sustavnosne teorije u općoj tehnici. U toj se teoriji barata s tri pojma: informacija, energija i materija. Ocijenio je kako je za ovu temu ključno pitanje informacija. Zaključci iz pojedinih raščlambi s pomoću sustavnosne teorije omogućuju sintetiziranje znanja, što je predmet jedne stare, ali nedovoljno korištene znanosti, sintezologije.

Turnerova promišljanja

„Već se stanovito vrijeme preispituje odnos teologije kao znanosti o religiji i Božjim stvarima, te prirodnih znanosti kao arheologije prirode, posebice fizike. Posljednja su dva stoljeća koegzistirali strogo odijeljeni teologija i prirodoznanstvo, ali i znanost u cjelini. Pritom se ta dva područja nisu previše miješala, a posebno se izbjegavalo bilo kakvo komešanje. Međutim, pokazalo se nužnim preispitati je li moguće striktno odvojiti teologiju kao vršnu znanost u zadovoljavanju duhovnih potreba čovjeka, kako je to izvorno zastupao američki filozof i pjesnik F. Turner, od ostalih znanosti koje su temelj materijalnog svijeta“, navodi Čatić.

Dodao je kako  je jedan od mogućih odgovora ponudio Turner koji u svojim promišljanjima traži rušenje granice između teologije, umjetnosti i humanistike. Po njegovu mišljenju, to bi značilo zacjeljivanje raskola između božanskog i prirodnog, oličenih u imenima F. Bacona i R. Descartesa. Turner piše: »Kada se to rušenje granice dogodi čovječanstvo će se ponovno vratiti na glavni put ljudske kulturne revolucije.« Slične stavove zastupa i V. Paar tumačeći pojam i zakonitosti determinističkog kaosa. Od njega potječe i iskaz: da teologija započinje gdje prestaju prirodne znanosti. Dakle, krajem 20. i početkom 21. stoljeća promatranje odnosa teologije i prirodnih znanosti iz temelja se mijenja. „Međutim ovakvo promišljanje nalazi i danas suprotstavljanja i to s pozicija 19. stoljeća“, ukazuje Čatić.

„Nameće se pitanje što je teologija? Prema Petit Larousse teologija je znanost o religiji i Božjim stvarima. U ovom slučaju naglasak treba biti na Božjim stvarima, dakle o tome što je Bog sve stvorio. U hrvatskih teologa nalazimo da je teologija, primjerice, za S. Kušara znanost o vjeri i o Božjoj objavi, a za A. Rebića znanost o Bogu i njegovu odnosu prema čovjeku, odnosno o čovjekovu odnosu prema Bogu i svijetu“, kaže.

Navedene i prihvaćene definicije teologije, sintezologu djeluju kao da je riječ o izdvojenoj znanosti, neovisnoj o svim ostalim znanostima.

Čatić smatra kako bi na temelju ovih misli valjalo promisliti je li moguća neka sveobuhvatnija definicija teologije:

„Teologiju bi se moglo definirati kao sveobuhvatnu znanost o isprepletenosti vjere i Božjih stvari, ostalih sastavnica društveno-humanističkih znanosti i opće tehnike. Ta definicija pokušava povezati teologiju kao vršnu znanost duhovne kulture sa svim ostalim znanostima“.

Blagoslov životinja – što je teolog

„Palo mi je na um da nisam definirao u pripremljenom predavanju za danas, ali ni u tekstu u Novoj prisutnosti pojam teologa. U III. dnevniku nastupio je prof. Juraj Kolarić i monsinjor Mijo Gabrić, a u povodu blagoslova životinja. Bilo je riječi i o teo zoologiji. Treba li blagoslivljati životinje? Sigurno da. Ali i biljke. Međutim trebali li blagoslivljati neživo što je načinio čovjek, a djelo je stvorenog sustvaratelja???“

word-docCijelo predavanje može se preuzeti ovdje.

(zg-magazin)