Svjedočanstvo pravoslavnog svećenika Dimitrijevića o Stepinčevoj svetosti

Svjedočanstvo pravoslavnog svećenika Dimitrijevića o Stepinčevoj svetosti

»Bio sam u drugom razredu gimnazije kada je suđen. Sav pravoslavni živalj kome je bilo stalo da se vera hrišćanska održi upirao je pogled i nadu u Njega, jer je On podgrejavao ono, u ono doba što niko od pravoslavnih Srba nije ni mogao ni smeo«

Nakon što je Kaptol osudio izjavu ministra u Vladi Republike Srbije Aleksandra Vulina o blaženomu Alojziju Stepincu, koji ga je nazvao »ustaškim vikarom«, svoga je ministra u sinoć u Bruxellesu podržao premijer Srbije Aleksandar Vučić koji je poručio da »pokušaj propagiranja Stpepinca kao sveca u Srbiji neće proći«. Iz Kaptola su poručili kako je Vulinova izjava o blaženomu Alojziju Stepincu u Jadovnu, 21. lipnja, za katoličke vjernike vrijeđanje najdubljih osjećaja – za Hrvate ponižavajuća, a za svakoga istinoljubivog čovjeka gaženje istine te kako je sasvim neutemeljeno povezivanje Blaženika s ubojstvima ljudi i spominjanje njegova imena u kontekstu stradanja djece u koncentracijskim logorima.

No na zahtjev novinara da prokomentira istup svoga ministra srpski premijer Vučić je u Bruxellesu, gdje je boravio na novoj rundi pregovora o normalizaciji odnosa s Kosovom, poručio slijedeće: »Ako mislite meni kazati da je Alojzije Stepinac bio svetac, ja jednostavno neću u to povjerovati, a sumnjam da ćete naći ijednog Srbina koji će u to povjerovati«.

No portal Glas Brotnja objavio je svjedočanstvo srpsko-pravoslavnog svećenika Andreje Dimitrijevića bio svetac te ga prenosimo u izvorniku:

Ja, Andreja D. Dimitrijević, srpsko-pravoslavni sveštenik, koji sam posvećen u čin sveštenika 10. augusta 1953. g. u Sabornom hramu u Požarevcu (Srbija), izjavljujem pod zakletvom sledeće:

Njegova Eminencija Blaženopočivši kardinal dr. Alojzije Stepinac je po mišljenju mnogih srpskih eminentnih duhovnika od kojih sam lično slušao najveći apologeta dvadesetog veka jer je branio svetu veru hrišćansku u najtežem periodu kada je bila, kao što je još uvek, ugrožena od bezbožnog crvenog ateizma.

Bio sam u drugom razredu gimnazije kada je suđen. Sav pravoslavni živalj kome je bilo stalo da se vera hrišćanska održi upirao je pogled i nadu u Njega, jer je On podgrejavao ono, u ono doba što niko od pravoslavnih Srba nije ni mogao ni smeo.

Zato Ga s pravom mnogi, kao i ja poštujemo kao velikog sveštenomučenika Crkve Hristove.

Ja lično sam dobro upoznat sa arhipastirskom delatnošću ovoga velikog Nadbiskupa, pa sam slobodan tvrditi o petnaestogodišnjici Njegove smrti i to da je za vreme rata štitio sve ljude koji su bili ugroženi od ratne stihije bez obzira koje su vere ili narodnosti bili.

Tačno znam, da su mu bezbožni komunisti prvih dana njihove strahovlade ponudili saradnju kada je On (onda Nadbiskup) tu suradnju odbio, jer kao verujući nije hteo “imati udela sa nevernicima”, tek onda su se bezbožnici “setili” da Ga treba uhapsiti i suditi. Velik je Njegov svetiteljski lik sijao između dva svetska rata u našoj Domovini i tako nastavio da sije i u najtežim danima za Crkvu Hristovu te je Njegovo mučeništvo opšteg karaktera za celu Hristovu Crkvu.

Jedan veliki pravednik na samrtnom odru oprašta se od svojih bezakonih mučiteja i kaže: “Oprosti im, Gospodine!”

Da li će On biti zvanično kanoniziran za svetitelja, moje nije da o tome prognoziram, ali je On u dušama istinskih vernika Vaseljenske Hristove Crkve već sveštenomučenik.

Posedujem imena i dokumentaciju koliko je Njegova Eminencija pomogao za vreme rata ne samo Hrvatima nego i Jevrejima i Srbima. On je prvi osnovao Caritas u Europi, ali to ne mogu objavljivati jer su te osobe u Jugoslaviji. Nadam se da će zagovorom kardinala Stepinca pred Bogom uskoro sinuti sloboda i Hrvatskom i Srpskom narodu kada ćemo slobodno moći o ovome pisati i govoriti.

Napisah ovo, ne radi Njegove pohvale, jer: “Ko će maju venac plesti, kad mu ga je Tvorac spleo” (Njegoš), već radi pouke nas samih.

Prota Andreja Dimitrijević

(Srpsko-pravoslavni paroh i Nastojatelj katedrale Sv. Save u New Yorku)

dimitrijevic-stepinac-379x480

(Jedna od 45000 stranica dokumentacije o Blaženiku čija je autentičnost potvrđena žigom Kongregacije za kauze svetaca / Izvor: Blaženi Alojzije Stepinac, glasnik postulature, god. XXI., br. 3.-4., str. 20-21)

(Glas Brotnja / ZG-magazin)

 

Komentari su zatvoreni