Svijet napustili Dora Pejačević i Ivan Supek, sovjetska sonda sletjela na Veneru

Svijet napustili Dora Pejačević i Ivan Supek, sovjetska sonda sletjela na Veneru

Opus D. Pejačević sastoji se od 57 registriranih djela, uglavnom sačuvanih i pohranjenih u HGZ-u / Budući doktor fizike I. Supek već u gimnaziji postaje najbolji matematičar u Hrvatskoj. Osnovao je Institut Ruđer Bošković s kojega je zbog protivljenja nemirnodopskomu korištenju nuklearne energije ubrzo bio isključen

Dogodilo se na današnji dan, 5. ožujka:

1875. – Mađarski političar i hrvatski ban, grof Franjo Haller umro je 5. ožujka 1875. u 79. godini života. Banom je imenovan 1842., naslijedivši namjesnika banske časti, biskupa Juraja Haulika. Haller je suzbijao ilirski pokret, a odstupio je nakon krvoprolića na Markovu trgu u Zagrebu 1845. (Srpanjske žrtve). Nakon toga događaja namjesnik je ponovno postao biskup Haulik.

Dora Pejačević

1923. – Hrvatska skladateljica Dora Pejačević (Budimpešta, 10. 9. 1885. – München, 5. 3. 1923.), kći bana Teodora Pejačevića umrla je na današnji dan 1923. godine. Djetinjstvo je provela na obiteljskom imanju u Našicama, gdje je dobila i prvu poduku iz glazbe. Osnovnu tehniku sviranja na glasoviru i violini svladala je rano. Od 1921., kada se udala za Ottomara von Lumbea, živjela je uglavnom u Münchenu.

Opus Dore Pejačević sastoji se od 57 registriranih djela, koja su uglavnom sačuvana u njezinoj ostavštini pohranjenoj u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu. Već u dobi od dvanaest godina počela je skladati minijature za glasovir te za violinu i glasovir. Potom su slijedile popijevke, a od 1908. komorna i orkestralna djela. Skladala je i popijevke za glas i orkestar. Ishodište je njezina skladateljskog izričaja romantička tradicija, na kojoj je gradila vlastiti glazbeni izraz temeljen na znalačkoj obradbi forme, povremenoj otvorenosti prema novim harmonijskim postupcima i sklonosti prožimanju tematske i motivske građe. U Tri pjesme (Drei Gesänge) opus 53 (1920.), na tekst F. Nietzschea i s elementima impresionističke harmonije i deklamacije, ostvarila je svoj vrhunac na području vokalne lirike.

U središtu njezine pozornosti često je glasovir. Među tim djelima ističu se minijature Dva nokturna (Zwei Nocturnen) opus 50, diskretna impresionističkog ozračja, Humoreska i capriccio (Humoreske und Caprice) opus 54, s elementima groteske i izrazite motorike, a u drugoj glasovirskoj sonati u As-duru opus 57 ostvarila je lisztovski model jednostavačne sonate. Skladala je i prvi hrvatski glasovirski koncert (u g-molu, opus 33), a glasoviru pripada središnja uloga i u komornom opusu. Njezina Simfonija u fis-molu opus 41 (1916.–18.), prva je moderna hrvatska simfonija, utemeljena na tradiciji romantičkoga simfonizma. Svojim profinjenim glazbenim izrazom Dora Pejačević bitno je pridonijela uspostavi hrvatske glazbene moderne i novih profesionalnih skladateljskih mjerila.

2007. – Hrvatski akademik, fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humnanist Ivan Supek (Zagreb, 8. 4. 1915. – Zagreb, 5. 3.. 2007.) preminuo je na današnji dan u svom rodnom Zagrebu. Od najranije mladosti Supek se zanima za književnost, a budući doktor fizike već u gimnaziji postaje najbolji matematičar u Hrvatskoj. Studij fizike i filozofije započeo je u Zagrebu, a nastavio u Zürichu i Leipzigu, gdje je doktorirao (1940.). Brzo pristupa komunistima, a zbog komunističkog djelovanja bio je i zatvaran. Tijekom Drugog svjetskog rata odlazi u partizane te je za rata ministar prosvjete i znanosti. Predavao je fiziku na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (1945.–46.) i bio prvi profesor teorijske fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (1947.–85.), gdje je osnovao školu teorijske fizike koja je fiziku u Hrvatskoj podigla na europsku razinu. Osnovao je Institut Ruđer Bošković (1950.) i bio njegov prvi direktor, a zbog protivljenja nemirnodopskomu korištenju nuklearne energije za izradbu atomske bombe bio je isključen s Instituta (1958.).

Bio je i prvi profesor filozofije znanosti na Sveučilištu u Zagrebu, a osnovao je i Institut za filozofiju znanosti i mir (1960.). Sudjelovao je u osnutku Pugwashke konferencije o znanosti i svjetskim zbivanjima. Pokrenuo je i uređivao časopis Encyclopaedia moderna. Rektor Sveučilišta u Zagrebu (1968.–71.), potaknuo je osnivanje Interuniverzitetskoga centra u Dubrovniku (1970.). Nakon 1971. prisilno je bio isključen iz javnoga života; javnu djelatnost obnovio je 1989. Redoviti član JAZU (danas HAZU) od 1960., predsjednik (1991.–97.), profesor emeritus od 2000. Dobitnik je Nagrade za znanost »Ruđer Bošković« (1960.) i Nagrade za životno djelo (1970.).

Bavio se problemima supravodljivosti i kvantne elektrodinamike, teorijom metala na niskim temperaturama. Uz sveučilišne udžbenike i stručne knjige, pisao je djela iz povijesti i filozofije znanosti. U književnosti se javio dramama, koje je 1959. tiskao u drugom dijelu znanstvenoesejističkog izdanja Na atomskim vulkanima. Mnoštvo drama objavio je i 1960-ih. Sjećanja na pojedine epizode iz vlastitoga života sabrao je u romanu Otkriće u izgubljenom vremenu (1987.). Svojevrsni je misaoni vrhunac Supekova stvaranja romaneskni ciklus Hrvatska tetralogija, »društveno-povijesna freska« više naraštaja.

1770. – U Bostonu je negodovanje grupe građana protiv britanskih kraljevskih vojnika iz gađanja grudama snijega preraslo u sukob prilikom kojega su vojnici ubili pet civila. Tragični događaj je završio suđenjem vojnicima koje je od strane republikanaca vješto iskorišteno u svrhu propagiranja pobune koja se razvila u Američku revoluciju.

1827. – U Comu umro fizičar Alessandro Volta (rođ. 18. 2. 1745.), izumitelj galvanskoga članka, prvoga upotrebljivoga izvora struje. Razjasnio je Galvanijev eksperiment sa žabljim kracima električnim naponom koji nastaje između dvaju metala kada je između njih elektrolit. Izumio je elektrofor (1775.) i konstruirao jednu vrstu elektrometra. Po njem se nazivaju jedinica za mjerenje električnoga napona volt i instrument za mjerenje električnoga napona voltmetar.

1827. – U Parizu umro matematičar i astronom Pierre Simon de Laplace (rođ. 28. 3. 1749.). Teorijom o gibanju Sunčeva sustava i nebeskih tijela začetnik je nebeske mehanike, a u matematici je poznat po Laplaceovoj diferencijalnoj jednadžbi.

1872. – Američki inženjer George Westinghouse 1872. godine patentiro je zračnu kočnicu koja je omogućila razvoj željezničkog prometa.

1895. – U Londonn u umro astrolog Henry Creswicke Rawlinson (rođ. 5. 4. 1810.), najpoznatiji po tome što je 1846. godine uspio dešifrirati akadsko klinasto pismo.

1933. – Na posljednjim višestranačkim izborima u vrijeme nacizma pobijedila Hitlerova Nacionalsocijalistička radnička stranka Njemačke s više od 43 % glasova.

1940. – Sovjetski politbiro na čelu sa Staljinom je 1940. godine naredio likvidaciju poljskih intelektualaca i ratnih zarobljenika, među kojima velik broj časnika. Strijeljanje oko 22 000 osoba u Katinskoj šumi, Kalininu, Harkivu Charkowu i drugdje. Ubijani su na različitim mjestima u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji. Kako su masovne grobnice kod Katina dugo bile jedine poznate, općenito se čitava ova akcija naziva pokoljem kod Katinske šume.

1944. – U koncentracijskom logoru Drancy blizu Pariza umro francuski i židovski pjesnik i slikar Max Jacob (rođ. 12. 7. 1876.). Po paradoksnoj i avangardnoj lirici (zbirka Čaša za kocke) smatra se prvim liričarom nadrealizma; također piše romane i drame.

1946. – Winston Churchill je u govoru na Westminster Collegeu u Missouriju 1946. godine po prvi put upotrijebio izraz ‘željezna zavjesa’ što je postao popularan izraz za graničnu liniju koja je dijelila Europu u dva odvojena politička bloka tijekom perioda hladnog rata.

1953. – Blizu Moskve umro Staljin (Josif Visarionovič Džugašvili), sovjetski političar i državnik (Gori, Gruzija, 21. 12.

Staljin 1945. godine

1878. ili 1879. – Moskva, 5. 3. 1953.). Od 1924. vođa boljševika, do 1930. lažnim optužbama i pogubljenjima učvrstio vlast, zatim opsežnim čistkama i pogrešnim gospodarskim mjerama milijune građana doveo do smrti. Preko Kominterne postao neosporan autoritet u komunističkom pokretu, a 1939. godine zbog obostranog nepovjerenja sa zapadnim državama sklapa savez s Hitlerom. Nacistički napad 1941. u potpunosti ga je iznenadio. Tijekom II. svjetskog rata proglašen maršalom, a zbog velikih sovjetskih žrtava nakon rata je nepopustljiv. Preko komunističkih režima zavladao je nad istočnoeuropskim državama, a s Jugoslavijom se 1948. godine zapleo u nepomirljiv sukob. Sa Zapadom se natječe u naoružanju te pojačavanju Hladnog rata i blokovske politike.

1953. – U Moskvi umro skladatelj, pijanist i dirigent Sergej Sergejevič Prokofjev (rođ. 23. 4. 1891.). Od 1918. do 1933. živi u inozemstvu; stvara raznovrsnu glazbu, posebnom melodikom i bogatom živopisnošću pridonosi razvoju ruske opere i baleta; piše simfonije, suite, koncerte, sonate, opere i balete (Skitska suita, Kockar, Vjenčanje u samostanu, Zaljubljen u tri naranče, Rat i mirt, Romeo i Julija, Pepeljuga, Peća i vuk).

1979. – Američka svemirska sonda Voyager 1 u letu pokraj Jupitera napravila mnogo kvalitetnih snimaka planeta i njegovih mjeseca.

1982. – Sovjetski Savez: Naprava za slijetanje svemirske sonde Venera 14 sletjela na Veneru. Čak 57 minuta podnijela temperaturu od 465 °C i vanjski tlak od 94 bara, a u tom vremenu na Zemlju su poslane snimke i podaci. Venera 13 i 14 su bile identične svemirske letjelice izgrađene da iskoriste priliku za lansiranje prema Veneri 1981., stoga su lansirane u međusobnom razmaku od 5 dana; Venera 14 4. studenog 1981. u 05:31:00 UTC i Venera 13 30. listopada 1981. u 06:04:00 UTC, obje letjelice su imale orbitalnu masu od 760 kg. (ZG-magazin)