Sveučilišne rang-liste i TV serija “Borgen”

Sveučilišne rang-liste i TV serija “Borgen”

Svi vole rang-liste, pa tako i oni koji se bave sveučilištima. Ako niste izvrstan, ne postojite. Sveučilište u Zagrebu je po svim pokazateljima vrlo dobro. Što je za zemlju poput naše izvrstan rezultat? Zašto napadi, kome služe? Koja je uloga medija? Što se može naučiti u tom kontekstu iz izvrsne serije danske televizije Borgen-Središte moći?

Prof. emerit. Igor Čatić

Rang-liste o uspješnosti sveučilišta u svijetu objavljuju se u ljetnim mjesecima. Kada je akademska zajednica na zasluženom odmoru. Što one mjere i koja im je namjena? Analiza će se temeljiti na jednoj emisiji javnog radija.

Sredinom kolovoza urednica najavljuje emisiju Ujutro prvi s trenutno najvažnijom temom za Hrvatsku. Položaj Sveučilišta u Zagrebu na najrazličitijim listama procjene uspješnosti nekoga visokog učilišta. Kakve to ima veze s izvrsnom serijom danske televizije Borgen? Ali i s bivšim njemačkim kancelarom G. Schröderom i posjetom njemačkog izaslanstva HAZU?

Valja početi s televizijskom serijom Borgenom – sjedište moći. Za one koji nisu gledali, kratki sadržaj. Jedna simpatična dama postaje predsjednicom danske Vlade i zatim gubi izbore. Ponovno može postati predsjednicom, ali sada joj je draže mjesto ministrice vanjskih poslova. Dodatak, sada ta zemlja zaista ima predsjednicu Vlade.

Ta serija trebala bi biti obvezno gradivo za sve studije političkih znanosti i novinarstva. Buduće političare i novinare treba upoznati sa suvremenom spregom politike te tiskanih i elektroničkih medija. I naučiti novinarskom bontonu.

Pogrešno prevođenje riječi science

Prvo, voditeljica navedene emisije, Ujutro prvi, Marija Gerbec-Njavro nije u emisiju pozvala sugovornike istih rangova. Premda u potpuno neprikladno vrijeme, emisija je trebala okupiti dva rektora. Onog još uvijek najuspješnijeg hrvatskog sveučilišta, prof. dr. sc. D. Borasa i prof. dr. sc. Š. Anđelinovića, rektora Sveučilišta u Splitu. Da se čuje kako je objedinjavanjem domena i sadržaja na jednom mjestu Splitsko sveučilište uspjelo u godinu dana skočiti sa 2937. na 1571. mjesto na ranglisti Webometricsa.

Kada se govori o rang-listama, najpoznatija, ali i najdvojbenija je šangajska. Ta je rang-lista previše usmjerena samo na jednu zemlju i jedan jezik. Rangiranje ne uključuje humanističke znanosti, ne procjenjuje nastavnu komponentu i utjecaj sveučilišta na društvo.

Tijekom emisije stekao se dojam da je voditeljica nesigurna u razlikovnosti značenja engleske riječi science i hrvatske riječi znanost. Nije jedina, pa ni u krugovima hrvatske akademske i znanstvene zajednice. Još 6. kolovoza 1992. objavljen je u Vjesniku tekst: Trebamo izjavu o duhovnim, prirodnim i tehničkim znanostima. Među ostalim u njemu piše.

»U Izjavi nedostaje ključna rečenica. Hrvatski znanstvenici će u novom znanstvenom sustavu razvijati i usavršavati hrvatski znanstveni jezik. Nerazvijanje i izočnost njegovanja hrvatskoga znanstvenog jezika može imati posljedice, teško uočljive u prvi mah. U Izjavi se, naime, stalno varira sklop znanost i tehnologija, što je izravni prijevod s engleskog science and technology. Međutim ispravan prijevod je prirodne znanosti i tehnika«, nešto potpuno drugo. Precizna terminologija je uvijek u funkciji rangiranja (I. Škarić). A rangiranje je uvijek u funkciji ostvarivanja određenih ciljeva. Zato trebamo Strunu (Strukovno nazivlje) koju se ne financira već nekoliko godina.

Usprkos svemu i napadima sa svih strana, Sveučilište u Zagrebu je vrlo dobro sveučilište, među oko 22 tisuće sveučilišta, koliko ih ima u svijetu. Ako ste među petsto sveučilišta, ubrajate se u natprosječno dobra i izvrsna. Granica za to je 2,3 %. Kada bi i u najgorem slučaju Sveučilište u Zagrebu bilo na 600. mjestu, a bolje je, bilo bi među 2,7 %. Koja se ljudska djelatnost u Hrvatskoj može pohvaliti da je među 2,7 posto najboljih u svijetu?

sveuciliste u zagrebu

Bolonja pridonosi lošijim rezultatima

Emisija je bila pretežno usredotočena na dvije teme. Nedovoljno financiranje i nezadovoljavajući kadrovi. Smatra se da se premalo vodi računa o zaslugama pojedinaca i na njima temeljenim izborima za funkcije. Mnogi su otišli u svijet zato što nije prepoznata njihova vrijednost. A i Bologna je sigurno sa svojim prebrojnim smjerovima, studijima itd. pridonijela relativno lošijim rezultatima.

Približavaju se izbori. Rektorov sugovornik je zapravo učestalo ponavljao ono što su početkom devedesetih godina njegovi prethodnici pisali, govorili, ali i djelatno utjecali na razvoj hrvatske znanosti u smislu njezina značenja na hrvatskom (šest glavnih područja). Ponovno iz Izjave. »Već dulje vrijeme nazire se djelovanje skupine za pritisak koja smatra da Republika Hrvatska treba podupirati samo dio znanosti (op. a. skupina postoji i danas a čine ju nasljednici). To bi moglo imati nesagledive posljedice za ukupni razvoj znanosti u Hrvatskoj. … Posluži li Izjava strankama pri izboru strategije, njezin razvoj sveo bi se na manje – više uspješni razvoj prirodnih znanosti, uključivo institute. Prirodne znanosti jesu nužne, ali u suglasju s ostalim znanostima. Republika Hrvatska treba i ima ekvivalente njemačkim institutima pod nazivom Max Planck. Ali i središta izvrsnosti usporediva s Fraunhofer institutima, osnovanima radi razvoja tehničkih znanosti.« Danas bi trebalo pridodati i biotehničkih znanosti. O tim znanostima nije bilo govora u emisiji.

Doprinos hrvatske znanosti izlasku iz krize

Emisija nije ispunila u cijelosti svoju svrhu. Stoga se predlaže da HRT-u da kao glas javnosti organizira razgovor o temi Doprinos hrvatske znanosti izlasku iz krize. S radovima na jednom jeziku zbog žiga moćnika ili npr. šangajske liste te brojenjem citata, to se ne postiže.

Prijedlog potječe iz analize Borgena? Rektor treba profesionalnu spin-doktoricu ili spin-doktora koji će sakupljati sve argumente o uspješnosti i neuspješnosti Sveučilišta u Zagrebu i pripremati za Rektora podloge i strategiju za javne nastupe. Rektor, koji ima u svom sastavu 33 samostalne ustanove, nema vremena promišljati o svemu. Premalo se zna o dostignućima Sveučilišta u Zagrebu. Propušteno je primjerice prenijeti u javnost dva velika dostignuća rektorske ekipe u proteklih godinu dana. Prvo, na poticaj i uz veliko zalaganje Sveučilišta u Zagrebu ostaje u sustavu visokog obrazovanja više od tisuća znanstvenika. Drugo, usavršenim Pravilnikom o izboru emeritusa otvorena je mogućnost da Rektor predlaže osobe za počasno zvanje prof. emeritusa, koje su zaobiđene na matičnim fakultetima.

Javnost bi trebalo upoznati i stalno naglašavati što znači biti među 600 najboljih sveučilišta u svijetu. A netko bi trebao voditi računa i da Rektor u javnim nastupima ima odgovarajuće sugovornike. U navedenoj emisiji to nije bio slučaj.

Hrvatski časopisi i rangliste

casopisi_hrpaSveučilišta u svakoj zemlji odraz su njezina stanja. Bilo bi nam znatno bolje kada bi nas više zanimali rezultati naših istraživanja na policama supermarketa ili u prodavaonicama tehničke robe, nego broj citata. A skupine za pritisak broje radove, citate, obvezno žigosanje kod stranaca, jer naši časopisi ne vrijede. Zato su se mnogi časopisi pretvorili u podružnice trećerazrednih stranih autora. Evo teme za ozbiljnu raspravu. Kako hrvatski časopisu mogu pomoći poboljšanju položaja hrvatskih časopisa na rang-listama?

Što s ovom temom imaju G. Schröder i svojedobna posjeta njemačkog izaslanstva HAZU? Nedavno je objavljen, može se kazati čak i nalog da Hrvatska obrazuje za Njemačku i ostale razvijene zemlje stručne radnike. To i nije novost. U članku Bolonjski proces i društvo znanja (Vjesnik, 18. rujna 2007.) među ostalim piše: »Za znalce nije tajna, bolonjski proces je zapravo legaliziranje odvođenja najboljih talenata siromašnijima. Naime, razvijene zemlje zapadne Europe, ali i SAD, suočene su s trendom. U zemljama u kojima su političari, zabavljači pa već i PR-ovci (glasnogovornici i komunikatori s javnošću) društveno ugledniji od prirodoznanstvenika i tehničara, ne treba čuditi slab interes za ta dva područja. Zato će poduzeti sve da dođu besplatno do vrhunskih kadrova, pa i uzimanjem manjima i slabijima«. (Dodatak iz 2015. Sada se jako promiče STEM što je akronim za science, technology, engineering and mathematics. Svjesno se odustaje od prevođenja, jer je to posebna tema).

O tome se osobno uvjerilo u privatnom razgovoru s jednim predstavnikom inženjera u europskoj organizaciji koja se bavi tim procesom. O tome je svjedočio svojedobno i akademik Vladimir Paar. Kada je predvodio izaslanstvo HAZU-a tijekom posjeta jednoga njemačkog znanstvenog izaslanstva, jasno mu je rečeno: Vi obrazujte prvostupnike, mi ćemo ih zatim preuzeti, bit će određeni broj godina kod nas i vratit će se u zemlju. No hoće li, kada i koliko? …

Hrvatska može stvoriti 0,1 posto svjetskog znanja, a ostalo treba preuzeti od drugih. Koje vrijeme stoji na raspolaganju članovima akademske zajednice za prijenos 99,9 % postojećeg znanja koje je sve kaotičnije, ako se ne priznaje to kao rad.

Naredba: Obrazujte stručne radnike i prvostupnike

Valja završiti osobnim stavom. Sve napade na Sveučilište u Zagrebu doživljavam kao pokušaj da se uništi još jedan, usprkos svemu, djelotvoran veliki sustav. Svi ostali su gotovo uništeni. Osobito proizvodni. Trebalo bi postaviti pitanje koji su ti pojedinci koji su formirali stavove da ćemo živjeti samo od turizma (sada već 18 % BDP-a) te ostalih usluga. Pa smo sada, gdje jesmo.

Novac u osnovi moraju zaraditi za sve ostale tehničari i biotehničari. Ako ih se ne će prisiljavati da im vrijede samo radovi za žigom nego i patenti, projekti i slične aktivnosti. No tko u ovoj sredini šljivi tehničare i biotehničare. Kada ih se čuje u javnosti? Gotovo nikada.

 *Objava ovog članka je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.