Svečano obilježeno 347 godina Sveučilišta u Zagrebu

Svečano obilježeno 347 godina Sveučilišta u Zagrebu

Na svečanoj su sjednici 24 profesora Sveučilišta u Zagrebu primila počasno zvanje i titulu professor emeritus te su dodijeljene nagrade „Fran Bošnjaković“ i „Andrija Mohorovičić“ za 2015. godinu

Nakon što sveučilišno izaslanstvo jutros na Mirogoju položilo vijence i odalo počast preminulim profesorima i studentima, u auli Rektorata održana je svečana sjednica Senata u povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu.

Podsjetimo kako je Sveučilište u Zagrebu najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi. Dana 23. rujna 1669. godine, diplomom kralja Leopolda 1. tadašnjoj zagrebačkoj Isusovačkoj akademiji priznat je status sveučilišne ustanove, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. godine. Stoga, zagrebačko Sveučilište 1669. prihvaća kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga obilježava svoj dan.

„Zagrebačko sveučilište je ravnopravni dio europskih sveučilišta, odnosno dio velike obitelji u kojoj vlada razmjena znanja. Da bi Hrvatska i ostala zemlja znanja trebamo poticati izvrsnost, a Sveučilište u Zagrebu ima presudnu ulogu u osiguravanju bolje budućnosti naše zemlje“, kazala je Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba na današnjoj svečanosti u povodu 347. obljetnice Sveučilišta.

Premijer Zoran Milanović kazao je kako tijekom ove svečane prigode neće pokušati šarmirati okupljene s uspjesima Vlade unatoč tome što nas do parlamentarnih izbora dijeli samo nekoliko dana.

„Sveučilište je jedina institucija koja nije uvrštena u Ustav, a ne možemo zamisliti Hrvatsku bez Sveučilišta u Zagrebu. Ono mora na tržište jer gospodarstvo to zahtijeva, što ne znači da će se plaćati školarine. Moramo poticati mlade da završavaju struke koje su potrebne i kada kažem da idu u inozemstvo ne tjeram ih iz zemlje, kako su mnogi to željeli plasirati, već im poručujem da na Zapadu uče od najboljih, ali da se zatim vrate“, naglasio je premijer dodavši kako znanje i kompetencija s najboljima osiguravaju dobar put za Hrvatsku.

S druge strane, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar osvrnuo se na učinjeno u proteklom mandatu njegove Vlade.

„Ne znam nikoga tko je sa zagrebačkog Sveučilišta dobio otkaz u vrijeme recesije, kojoj je napokon došao kraj. Mnogo smo uložili u najbolje hrvatsko sveučilište – udvostručili smo broj stipendija za učenike slabijeg imovinskog statusa, a sljedeće ćemo godine ponovno povećati njihov broj. Dodijelili smo 110 milijuna kuna za nove programe, a priprema se još 400 milijuna. Radimo i na standardu jer će do kraja godine biti obnovljeni studentski domovi, a nedavno smo otvorili i 17 milijuna eura vrijedan Biocentar na Borongaju“, kazao je Mornar dodavši kako će se u znanstvenu djelatnost uložiti još još milijardu eura iz EU fondova.

Najbolji u regiji

Rektor Damir Boras se, između ostalog, osvrnuo na ovogodišnju 458. poziciju zagrebačkog Sveučilišta na svjetskoj ljestvici prema podacima Webometricsa.

„Postoji nekoliko ljestvica no to nije presudno jer ono pokazuje da smo tamo gdje jesmo – po kvaliteti i količini znanstvenih radova smo iznad onoga koliko se ulaže tako da smo u punom boljem položaju nego što bi se očekivalo prema ekonomskoj snazi Hrvatske. Kvaliteta našeg poučavanja je odlična, to se vidi po tome što mnogi naši mladi nakon studiranja lako nađu posao. Moram naglasiti i da smo u regiji najbolji zahvaljujući fakultetima koji su zbilja svjetske kategorije kvalitete“, naglasio je zagrebački rektor.

Na pitanje novinara o završetku kampusa na Borongaju, Boras je odgovorio kako je imenovao novu prorektoricu koja će više snage uprijeti u rješavanje tog problema.

„Tamo su već smješteni neki fakulteti, no moramo riješiti problem onog dijela kampusa kojeg smo dobili u vlasništvo. Problem je urbanistički plan Zagreba i administrativne procedure koje su dugotrajne. Znači, moraju se poštovati prostorne procedure, a znamo da taj proces kod nas nije kratak, tako da su prepreke samo tehničke prirode“, objasnio je Boras.

Na svečanoj su sjednici 24 profesora Sveučilišta u Zagrebu primila počasno zvanje i titulu professor emeritus te su dodijeljene nagrade „Fran Bošnjaković“ i „Andrija Mohorovičić“ za 2015. godinu. Rektor je dodijelio i posebna priznanja studentima i profesorima Sveučilišta.Igor_Catic_knjiga2

Jedan od professora emeritusa je i dr. sc. Igor Čatić, redoviti profesor u mirovini Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Radio je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje od 1965. godine do umirovljenja 30. rujna 2006. u zvanju redovitog profesora. Jedini je dobitnik Međunarodne nagrade za edukaciju (International Education Award) izvan SAD i Kanade.

Za svoj ukupni doprinos znanosti, obrazovanju i drugim poljima dobio je nagradu Nikola Tesla (1977), Nagradu za napredak znanosti (1999), Nagradu grada Zagreba (2001) i nagradu tehničku kulturu Faust Vrančić za životno djelo (2005). Aktivan je u znanosti kao i u filozofiji. Osnivač je Društva plastičara i gumaraca i međunarodni urednik časopisa Polimeri.

„Posebno sam ponosan što sam izabran po novom pravilniku koji omogućava da rektor osobno predloži dvije osobe za ovo veliko priznanje. Status emeritusa omogućit će mi još djelotvorniji rad, a jedna od posljedica u to zvanje je mogućnost formiranja vlastitog projekta unutar kojeg će prvi zadatak biti vođenje znanstveno istraživačkog odbora za bioetiku, tehniku i transhumanizam, a putem kojeg ćemo se koncentrirati na etičke probleme koje izaziva kiborgizacija gdje su ljudi sve više okruženi s robotima“, istaknuo je Čatić.

Program obilježavanja Dana Sveučilišta nastavit će se u 17 sati, kada će se na svečanosti u auli Rektorata dodijeliti spomen-medalje redovitim profesorima Sveučilišta u Zagrebu umirovljenima u akademskoj godini 2014./2015.

Popis dobitnika i priznanja današnje sjednice možete pogledati na ovoj poveznici.

I. Conjar

Komentari su zatvoreni