Sve veća potražnja za potporama za samozapošljavanje

Sve veća potražnja za potporama za samozapošljavanje

U jeku gospodarske krize, kada je teško dobiti bilo kakav posao sve više ljudi odlučuje pouzdati se u vlastite snage i znanje i iskušati se u samostalnom poslu . Tako je 2010. godine, kada se počeo provoditi ovaj program potpore dobilo 284 osoba. Već iduće, 2011. potpore su odobrene za ukupno 772 predložena projekta.  Za gotovo polovinu, ili točnije tristotinjak projekata podnosioci zahtjeva bile su žene / Čak 90 posto korisnika potpora su obrtnici od čega njih 76 posto osobe srednje stručne spreme, na VSS korisnike poticaja otpada 17 posto, a osoba bez zanimanja i poljoprivrednike 7 posto

Boris Jagačić

Hrvatski zavod za zapošljavanje od 2010. godine provodi hvalevrijedan program poticanja samozapošljavanja. Za ovaj program koriste se sredstva za provođenje mjera za poticanje zapošljavanja putem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja u skladu s propisanim uvjetima i načinima korištenja tih sredstava. Program je namijenjen dugotrajno nezaposlenim osobama koje žele krenuti u poduzetništvo te pokrenuti vlastiti posao registracijom trgovačkog društva ili obrta. U tu svrhu HZZ raspisuje Javni poziv za podnošenje zahtjeva za sufinanciranjem samozapošljavanja nezaposlenih osoba.

Potpore za zapošljavanje usklađene su sa Zakonom o državnim potporama (140/05) te imaju obilježja horizontalnih potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali isključuju poduzetnike u teškoćama. Fond potpora za zapošljavanje i usavršavanje ove godine raspolaže sa 110 milijuna kuna i dio ovog novca namijenjen je i potporama za samozapošljavanje. Potpore za samozapošljavanje mogu ostvariti nezaposlene osobe koje su najmanje šest mjeseci upisane u evidenciju nezaposlenih te imaju potpisan profesionalni plan kojim je evidentirana aktivnost za samozapošljavanje (više o uvjetima i potrebnoj dokumentaciji pročitajte ovdje) i koriste se kako bi se novim poduzetnicima olakšalo da „stanu na noge“ bez početnog utega koji nose troškovi za isplatu plaća i doprinosa.  Na taj način početni troškovi poslovanja umanjeni su im za otprilike 50 posto u trajanju od 12 mjeseci. No važna je i ona početna psihološka rasterećenost jer novopečenog poduzetnika ne opterećuje obaveza uplate doprinosa s obzirom da to za njega čini država, a prvotni stvoreni kapital može uložiti u daljnji razvoj poslovanja.

Žene su proaktivne

Rukovoditeljica Odsjeka aktivne politike zapošljavanja pri HZZ-u, Marina Nekić kaže kako je broj zahtjeva za dodjelom potpora za samozapošljavanje u porastu. U jeku gospodarske krize, kada je teško dobiti bilo kakav posao izgleda kako se sve više ljudi odlučuje pouzdati se u vlastite snage i znanje i iskušati se u samostalnom poslu. Tako je 2010. godine, kada se počeo provoditi ovaj program potpore dobilo 284 osoba. Već iduće, 2011. potpore su odobrene za ukupno 772 predložena projekta.  Za gotovo polovinu, ili točnije tristotinjak projekata podnosioci zahtjeva bile su žene. Samo u prvoj polovici 2012. godine podneseno je pak nešto više od 490 zahtjeva, od čega najveći broj u svibnju.

Gledano u svijetlu ovih potpora Grad Zagreb je pomalo specifičan. Iz Zagreba potječe svega 20-ak posto podnositelja zahtjeva za samozapošljavanje, što je relativno malo u odnosu na broj stanovnika i oni se (što je također atipično)  pretežno odnose na visokoobrazovne financijske i slične usluge, dok se u drugim područjima pretežito traže potpore za obavljanje obrtničkih zanimanja za koja je potrebna srednja stručna sprema ili slabije obrazovanje. Naime, čak 90 posto korisnika potpora su obrtnici od čega njih 76 posto osobe srednje stručne spreme, u pravilu obrtničkih usmjerenja. Na VSS korisnike poticaja otpada 17 posto, a osoba bez zanimanja i poljoprivrednike 7 posto. Najčešća zanimanja za koja se koriste poticaji su graditeljstvo (od pripremnih do završnih radova), prijevoz, usluge, elektrotehnika, obrada metala … U odnosu na broj stanovnika veliki postotak potpora ostvaruje se na području gospodarski razvijene Međimurske županije ili točnije u Čakovcu gdje cvatu razni tipovi obrta. Poljoprivredna zanimanja podjednako su zastupljena kod oba spola i poticaji se najčešće koriste za otvaranje obrta koji se bave uzgojem aromatičnog bilja i ekološki uzgojenog bilja, povrća i voća.

Zlouporaba se ne isplati

Kada je riječ o dobnoj skupini podnositelja zahtjeva oni se mogu podijeliti u tri najraširenije skupine:

1. Od 30 do 34 godina (najveći broj podnositelja);

2. Od 25 do 29 godina;

3. Od 34 do 39 godina.

Marina Nekić ocjenjuje kako su to na neki način ujedno i „najzahvalnije“ dobne skupine jer se radi o ljudima koji već imaju iskristalizirane poduzetničke ideje, određenu zrelost i iskustvo, premda se ovim programom povremeno uspješno (samo)zapošljavaju i osobe bez prethodnog ranog iskustva. Iako zasad još ne možemo biti zadovoljni ovim programom kada je riječ o (zasad) premalom broju nezaposlenih koji rješavaju svoju egzistenciju, svakako ga trebamo pozdraviti. Kao prvo, program se, barem tako tvrde u Zavodu, kontinuirano dorađuje i nadopunjuje. Osmišljavaju se načini kako bi ga se moglo unaprijediti i kakve će se edukacije pripremiti za što je oformljena i posebna radna skupina. Dakle, po nekakvoj logici s vremenom bi trebao postajati još bolji. Druga je stvar što se pored kakvog-takvog utjecaja na smanjenje broja nezaposlenih u Hrvatskoj, njime rješava i rad na crno, što je još jedna dobrobit za državu. Naime, Nekić objašnjava da su u velikom dijelu korisnici poticaja osobe koje već nešto rade „sa strane“, imaju određeni krug postojećih klijenata i poslovne kanale pa im program olakšava legalizaciju poslovanja.

Treba napomenuti da se korisnik poticaja obavezuje na redovnu uplatu plaće i doprinosa što se redovito provjerava i u slučaju zlouporabe  – sankcionira, tako da onaj tko je na to možda pomislio čitanjem ovog teksta može na to zaboraviti. Mehanizmi su jednostavno presnažni, a zlouporaba može završiti i ovrhom. Tako su pokušaji zlouporabe ove mjere vrlo rijetki.

Kako bi se odobrila dodjela poticaja potrebno je imati dobru ideju te napraviti jasan i dobar poslovni plan koji će proći procjenu HZZ-a. Rukovoditeljica Odsjeka aktivne politike zapošljavanja kaže da se, nažalost, veliki dio zahtjeva odbija jer planovi nisu dobro argumentirani, dok se bivšim poduzetnicima i obrtnicima poticaji u pravilu uopće ne odobravaju. Kao argument navodi logiku da nema svrhe podupirati nekog tko je možda proveo 20 ili 30 godina poduzetničkim vodama i završio s poslovnim neuspjehom.

“Najbliže austrijskom modelu”

U usporedbi s okolnim zemljama i zemljama zapadne Europe, hrvatski model poticanja samozapošljavanja poduzetnicima-početnicima daje više nego takvi modeli u Srbiji i Crnoj Gori, gdje su u tu svrhu previđene tek kreditne linije za poduzetnike. Naš je model najbliži onome kakav se primjenjuje u Austriji, gdje se novčane potpore kombiniraju sa poreznim olakšicama. U Austriji korisnicima se u prvih nekoliko mjeseci isplaćuje novčana pomoć te im se smanjuju iznosi obaveznih doprinosa. U Francuskoj se osoba nakon 12 mjeseci provedenih na Burzi oslobađa od poreza na slijedećih 12 mjeseci, a od nama bliskih zemalja najizdašnije i najdugotrajnije potpore za samozapošljavanje daje Njemačka.