Sve veća diskriminacija žena na tržištu rada

Sve veća diskriminacija žena na tržištu rada

Negativnu statistiku o položaju žena na tržištu rada Ljubičić je potkrijepila podatkom kako visokoobrazovane žene čine 67 posto nezaposlenih u Hrvatskoj, dok je novonezaposlenih u 2013. godini bilo 51 posto. Prema podacima do kojih je došao njezin Ured žene u Hrvatskoj primaju i manju mirovinu pa tako muškarci u prosjeku godišnje prime tri prosječne mirovinske naknade više od žena

Premda su u prosjeku obrazovanije od muškaraca, stopa nezaposlenosti žena u Hrvatskoj i dalje raste, žene se često susreću s predrasudama i diskriminacijom pri traženju posla, a kada se zaposle uglavnom su slabije plaćene, izneseno je na današnjem skupu o položaju žena na tržištu rada pod nazivom Koliko smo zapravo ravnopravni?, koji je u Tribini grada Zagreba organizirala Udruga “ZG” – za promicanje proizvodnih djelatnosti, turizma i samozapošljavanja.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić rekla je da se 61 posto svih pritužbi koje stižu u njezin ured odnose na područje rada i zapošljavanja. U zadnje dvije godine više od 90 posto sklopljenih ugovora o radu su ugovori na određeno vrijeme, a među njima je najviše žena, upozorila je Ljubičić. Istaknula je kako se u Hrvatskoj ravnopravnost spolova još uvijek doživljava kao isključivo žensko pitanje iako bi prema njezinoj ocjeni moralo biti pri vrhu prioriteta Vlade i drugih državnih institucija, pogotovo s obzirom da postoji zakonski okvir za osiguranje ravnopravnosti.

Negativnu statistiku o položaju žena na tržištu rada Ljubičić je potkrijepila podatkom kako visokoobrazovane žene čine 67 posto nezaposlenih u Hrvatskoj, dok je novonezaposlenih u 2013. godini bilo 51 posto. Prema podacima do kojih je došao njezin ured žene u Hrvatskoj primaju i manju mirovinu pa tako muškarci u prosjeku godišnje prime tri prosječne mirovinske naknade više od žena.

Ljubičić je iznijela podatak kako je u Europskoj uniji u izgradnju jaslica i vrtića lani uloženo oko tri milijarde eura, a rezultat toga je znatno povećanje stope zapošljavanja žena.

Tribinu je otvorila posebna savjetnica zagrebačkog gradonačelnika Biserka Bucković istaknuvši da je Grad Zagreb u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje sufinancirao ukupno 400 potpora za samozapošljavanje žena te se uključio u puno akcija kojima se nastojao poboljšati položaj žena na tržištu rada. »Tako smo uputili prijedlog prema Gradskoj skupštini za sufinanciranje samozapošljavanja dadilja. Time bi Grad Zagreb osim privatnih vrtića sufinancirao i privatne dadilje. Vjerujemo da će to potaknuti zapošljavanje žena koje se teže zapošljavaju, a tu su žene sa srednjom stručnom spremom koje su u srednjim godinama i teško se zapošljavaju «, najavila je Bucković dodajući kako je Grad do sada izdvojio oko 8, 6 milijuna kuna za potpore za samozapošljavanje.

Žene – najčešće tek drugi izbor

Ivana Šimek iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje navela je da se broj nezaposlenih žena smanjuje, ali i da je njihova ekonomska aktivnost je još uvijek daleko ispod prosjeka zemalja EU-a. »S obzirom na podatke da su žene poduzetnice marljivije i manje sklone koruptivnim poslovima, a njihova poduzeća uspješnija, nameće se pitanje zašto ih je manje u poduzetništvu«, upitala je Šimek i ustvrdila kako uzroke tome treba tražiti u predrasudama i nedostatku društvene podrške.

Margareta Mađerić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova zagrebačke Gradske skupštine izjavila je kako se povjerenstvu često obraćaju žene s pritužbama o kršenju ženskih ljudskih prava i žene žrtve obiteljskog nasilja. Ovo povjerenstvo se zalaže za bolji položaj žena u javnim gradskim tijelima. Iznijela je podatak kako je Grad Zagreb pri vrhu po zastupljenosti žena u predstavničkim i izvršnim tijelima gradske vlasti, pa je tako zastupljenost žena u zagrebačkoj Gradskoj skupštini iznosi oko 33 posto, dok je u Saboru oko 25 posto, iako bi trebala biti iznad 40 posto.

»Žene u politiku najčešće ulaze kao zamjena iako istraživanja pokazuju da su žene manje sklone korupciji, odanije su, lojalnije i marljivije«, navodi Mađerić smatra kako je važno uključivati žene u politički život. »Žene moraju dobiti podršku, od toga da djecu mogu ostaviti u jaslicama ili vrtiću, do prilagodbe njihova radnog vremena zaposlenim majkama«, zaključila je.

Direktorica tvrtke Biovega d.o.o. Jadranka Boban Pejić svojim je primjerom posvjedočila da žena ipak može postati uspješna poduzetnica, a da se istovremeno ne odrekne brige o svojoj obitelji, ali je napomenula da je za to potrebno razumijevanje kako poslodavca, tako i obitelji.

Plakat_Ona_3

(zg-magazin)

Komentari su zatvoreni