Sve postaje skuplje, ne samo struja i plin

Sve postaje skuplje, ne samo struja i plin

Poskupljenje struje i plina, unatoč revolucionarnom smanjenju pretplate za TV na 65 kuna koje obećava Most, je namjerno bacanje pijeska u oči ili totalno sljepilo u odnosu na porast troškova koji nas očekuju u području komunalija, a sve zbog potrebe ispunjavanja preuzetih obaveza prema EU-u

dr. sc. Viktor Simončič

Najbolje vrijeme da se zasadi drvo bilo je prije dvadeset godina. Sljedeće najbolje vrijeme je danas. (Kineska narodna)

Viktor Simončič

Ulaskom u Europsku uniju, nakon samo desetak godina istinske suverenosti, veliki dio suvereniteta smo prenijeli na druge. Nakon 1945. godine još jednom na zajednicu. Ovaj puta umjesto Beograda na Bruxelles. Za razliku od 1945. godine, kada smo zadržali snažan kulturni i nacionalni identitet, 2014. smo se bespogovorno obavezali prihvatiti nasljeđe Europe, odričući se (izgleda prešutno i dobrim dijelom) našeg. Dobrovoljno pristajemo da se ponašamo kako odgovara drugima.

Ako se nekom ova konstatacija čini preoštra, neka pomno prati izjave političara. Sve što radimo se obrazlaže samo jednim argumentom – moramo napraviti »to i to, tako i tako« jer nam to propisuje (izbjegavam riječ naređuje) birokracija Bruxellesa. Znam da to ne mora biti tako. Na odluke se može utjecati, kada unutar bruxelleske birokracije imate nekoga tko bi štitio naše, hrvatske interese.

Najnoviji prijedlog EU je da se do 2030. godine ne smije odlagati više od 5 % komunalnog otpada. Mi trenutno odlažemo skoro sve. Naši predstavnici u tijelima koja su donijela tu preporuku (parlamentarci, birokrate koji stanuju u Bruxellesu i članovi radnih tijela koji svaki utorak ujutro putuju u sjedište Europske unije) donijeli su vijest kako će se to morati. Održali su prve konferencije, slijede savjetovanja, po mogućnosti s kotizacijom, ….. Slijede i povećani troškovi za nas koji smo ovdje, ali o tome ni riječi. Pitanje svih pitanja je, kako doći do radnih dokumenata (analiza, procjene koristi i šteta, ocjene dodatnih troškova, doprinosa ili gubitaka za hrvatsku ekonomiju ….) na osnovi kojih su naši predstavnici podržali tu odluku? Postoje li takvi dokumenti, ili naši predstavnici odlučuju onako »iz glave«, napamet?

Zapad se veseli odlasku svakog novog »Đikića«

Evo teme za istraživačko novinarstvo: Tko su naši predstavnici u tijelima koja su izrađivala taj prijedlog? Koja je bila hrvatska podloga za podršku prijedlogu? Kada i gdje je netko i tko donio podlogu za pregovore? Kojim argumentima se pokušalo za Hrvatsku osigurati najbolja pozicija? Ovo ne vrijedi samo za 5 % otpada kojeg će se još smjeti odlagati. Ne, ovo vrijedi i za poljoprivredu, energetiku, brodarstvo i sva druga područja. Ne vrijedi za kurikularnu reformu i razvoj znanosti, jer je to prepušteno državama. A razvijeni u EU-u nemaju ništa protiv da kod nas školovanje ostane na razini uslužnih kadrova za ugostiteljstvo i zdravstvo, da se znanost politički kontrolira, kako bi najbolji kadrovi, bježeći od uplitanja politike u znanost, napuštali zemlju. Vesele se oni svakog novog »Đikića« kojeg mi ne trebamo ili otjeramo.

Možda bi trebalo pitati one koji su sjedili ili trebali sjediti tamo gdje se donosilo odluke, kako je do njih došlo. Najbolje odmah nakon povratka iz Bruxellesa, već na izlasku iz aviona. Pitati onako uživo, kako je slovenska novinarka nakon javne prezentacije intervjuirala državnog tajnika za obnovljive izvore o tome što se u državi čini na području korištenja hidropotencijala, energije vjetra, elektropunionica i pametnih brojila, te mu postavila desetak pitanja, ali on ni na jedno nije znao odgovoriti. Ministarstvo za infrastrukturu ga je odmah smijenilo.

Mediji navode da su kritike na račun osposobljenosti mladog stručnjaka bile prisutne i kad je postavljen na mjesto koje je sada izgubio jer je po struci geodet i informatičar, te da je navodno na mjesto šefa odjela došao jer mu je otac utjecajan ravnatelj u ljubljanskom gradskom Holdingu. Svaka sličnost s kompetencijama naših pregovarača i izborom kadrova po roditeljskoj liniji kod nas je isključena. Mi kadroviramo više preko kumstva, …..

Gorivo jeftinije u Njemačkoj

Zašto pišem o ovome? Objašnjenje je jednostavno. Od svih dobrota EU-a kao prva nam stiže ona »isti troškovi za sve«. Ista plaća, za iste poslove će još čekati. Svjedočim tome. Bezbroj puta sam autom putovao na Zapad. U pravilu se rezervoar punio na najzapadnijoj pumpi bivše države. Gorivo je bilo neusporedivo jeftinije. Kod zadnjeg putovanja prije 2-3 mjeseca rezervoara sam punio na najistočnijoj pumpi Njemačke. Gorivo je (bilo) jeftinije nego kod nas. Kada putujete na istok ili jug još uvijek vrijedi pravilo – »tankajte nakon prelaska granice«. Sve dok i oni ne postanu dio EU-a. Onda će i njima (često) benzin biti jeftiniji u Berlinu.

Pratim moguće poskupljenje električne energije. Priča se o nekih 4 %. Osjećaj mi kaže da to neće biti dovoljno. Jedan od razloga je izjednačavanjem s električnom energijom u EU-u, a drugi je jer je netko obećao i potpisao za naciju možda štetne ugovore, oko otkupa energije iz obnovljivih izvora. Ono »možda štetne ugovore« lako je ispitati, a ako su zaista štetni po pravilima EU-a mogu se i razvrgnuti. Je li to provjereno? Premijer nastoji iznaći rješenje da građanima ne poskupi struja. Odlično. Ali kako on to misli? Hoće li nam netko pokloniti potrebne pare? Jer ako nema poklona, građanima će se uzeti novci umjesto direktno indirektno. Iz budžeta. Našeg budžeta. Budžeta građana Hrvatske. Uvijek pa i najmanji marifetluk uvijek plaćaju najmanji. Najmanji plaćaju i zadnje, kroz porezne promjene omogućeno povećanje mirovina odabranima za 3 000 kuna.

Pratim i lakoću s kojom će cijena plina porasti za, kako najavljuju, 15 %. Obrazloženje je liberalizacija tržišta plina. Zbog sadašnje, za građane već nepodnošljivo visoke cijene plina u mojoj inače »elitnoj ulici« u Sisku, prvi red do obale Kupe, na plin je priključeno manje od 20 % kuća. U Slavonskom Brodu domaćinstva su masovno odustala od korištenja plina. Prešla su na fosilna goriva dajući (dodatni) presudni doprinos zagađenju zraka česticama. U Sloveniji, zbog visokih troškova energenata domaćinstva troše sve više drva. Ako sam dobro razumio, u ovoj godini potrošnja drva je porasla za nekih 20 % i iznosi blizu 2 milijuna tona drven mase.

Kako plin iz Katara može biti jeftiniji od onog iz Strušca?

Uz sav respekt prema ministru Dobroviću, ja skeptik s instinktom »dobre domaćice«, ne vjerujem da će plin (možda) pojeftiniti kada (i ako ikada) izgradimo plutajući terminal plina na Krku. Kako će taj plin biti jeftiniji, od onog domaćeg? Plin iz Amerike, Katara ili Alžira u Sisku jeftiniji od onog iz Strušca 25 km od Siska? Jest da je mudrošću (ili štetnim ugovorom?) naših političara samo 50 % tog plina još naš. No, unatoč tome naš bi plin morao biti jeftiniji. A oko plutajućeg terminala valja spomenuti da prvi pokušaji izgradnje terminala sežu u 1993. godinu. Tada je glavna primjedba bila oko utjecaja na krajobraz i kako rezervoari ne bi smjeli biti vidljivi čak iz »Opatije«. Planiralo se djelomično ukapanje rezervoara. Zanima me, iako unatoč subvenciji EU-a ne vjerujem u izgradnju terminala na Krku, kako će se prikriti vizura visokih rezervoara, kako ne bi bili vidljivi iz »Opatije«. Isprika za moje neznanje ako se radi o nekim novim tehnološkim rješenjima po kojima su rezervoari mali i nevidljivi.

Poskupljenje električne energije i plina, unatoč revolucionarnom smanjenju pretplate za TV na 65 kuna koje obećava Most, je namjerno bacanje pijeska u oči ili totalno sljepilo u odnosu na porast troškova koji nas očekuju u području komunalija, a sve zbog potrebe ispunjavanja preuzetih obaveza prema EU-u. Pojašnjenja radi, mi smo preuzeli sve ono što mogu najbogatiji. Ako je tako, onda će i kod nas biti cijene kao kod najbogatijih. Zbog niza faktora, a naročito zbog političkog i kumskog kadroviranja, cijene bi kod nas mogle biti i više.

Više smeća, manje cvijeća

Pokušao sam saznati koliko danas košta pitka voda. Bezuspješno sam nazvao dva udruženja koja bi se time po logici stvari trebala baviti. Nažalost, njih ne zanima. Ne zanima niti one koji na svojim stranicama »prodaju platformu za održivi razvoj gradova«. Valjda su te platforme na razini više cvijeća manje smeća. Sjeća li se još tko tog spota od prije dobrih 10 godina? Ne znam da li je od tada više cvijeća, ali smeća je.

Jedino što se može saznati je da su kod nas cijene vode različite. Prema podacima Ureda pučke pravobraniteljice, najniža cijena pitke vode je 9 kuna i 23 lipe po prostornom metru, dok je najveća trostruko veća, 27 kuna i 79 lipa. Među najskupljima su otoci Krk, Cres i Lošinj, dok je najjeftinije u kontinentalnom dijelu.

Kako smo sada Europa, i sve više Europa, u cijeni goriva i ispred Europe, i stanovanje će nas koštati kao u Europi. Ne vidim razloga zbog čega bi kod nas trebalo biti jeftinije. Provjerio sam kod prijatelja u Njemačkoj, koliko će me to uskoro koštati. Prijatelj mi je pripremio pregled njegovih troškova stanovanja. Radi se o dvije osobe u stanu od nekih 100 i nešto m2, u području s obiteljskim načinom stanovanja u Karslruhe-u, Njemačka. On i supruga, tipični predstavnici srednjeg sloja, stanuju u iznajmljenom stanu u obiteljskoj kući s dva stana.

Bez stanarine, godišnji troškovi, za period 1.5. 2015. – 1.4. 2016. su 4 628 eura ili 385 € mjesečno. Prijatelj, pedantni Nijemac, dao mi je i specifikaciju: Troškovi koji ovise o potrošnji 2110 €/godišnje: plin za grijanje – 1 300 €; topla voda 250 €; hladna voda 280 €; otpadna voda 220 €; električna energija 850 €; održavanje 60 €. Dodatno na to zajednički troškovi (50 % jer se radi o dva odvojena stana) 2 518 €/godišnje: električna energija zajedničkih prostorija 320 € ; odvoz otpada (ostatak i vrijedni otpad 2 x mjesečno, bio otpad 1 x tjedno) 350 € ; osiguranje zgrade 450 € ; osnovni porez 470 € ; čišćenje stubišnih prozora 45 € ; usluge dimnjačara 33 €.

»Europski« novac potrošen na »šminku«

Lokalni izbori su pred vratima. Pitajte koliko će vas koštati komunalije kada do kraja postanemo Europa i kada dovrše regionalne centre, uvedu 50 % reciklaže, provedemo pročišćavanje otpadnih voda, plinofikaciju, ….? Prema troškovima stanovanja mog prijatelja voda bi nas kad-tad po osobi mogla koštati nekih 230 kuna/mjesečno, a komunalnog otpada 110 kuna, plus dodatak za naš način javne nabave, malo korupcije, nepotizma i kumove! Da ne spominjem opet priču kako oni većinu novca daju za njihovu opremu i tehnologije. Uz malo sarkazma, pa i mi dajemo za njihovu tehnologiju, u čemu je problem?

Kako su se od ulaska u EU, novcem kojeg smo (samo) dijelom uspjeli vratiti iz EU-a, ali i zaduživanjem, uglavnom uređivale ulice, rive, fasade, stare tvrđave, razne dvorane i informativne staze i table, uglavnom vanjsko uljepšavanje bez ijednog novog radnog mjesta, provjerite koliko je zadužen vaš grad ili općina? Koliki je dug tamo gdje živite? Koliki dug su lokalni čelnici prebacili na vašu djecu i unuke? Za ono što se zadužuje država uglavnom znamo.

A što se tiče onih 5 % koji će se smjeti odlagati 2030. ne vjerujte onima koji vas uvjeravaju da je za stanje u postupanju s otpadom kriv (samo) netko iz Ministarstva! Zbog Jakuševca je krivnja, prije svega, na prethodnicima gradonačelnika Bandića i njemu osobno, zbog Karepovca, prije svega, na prethodnicima gradonačelnika Baldasara i njega osobno, zbog Osijeka… , Dubrovnika…, Makarske… , Metkovića…, Opatije… Naravno sve uz doprinos »dvorskih savjetnika«, korumpiranog dijela struke, šutnje akademske zajednice, nedozrelih »zelenih«, nekompetentnih medija, kumova i kumica (ali ne onih s tržnica), klimavaca i klimavica koji onako napamet u naše ime prihvaćaju odluke u Bruxellesu…

Ostavi komentar

*