Sve manje prirodnih staništa za rode

Sve manje prirodnih staništa za rode

Vlasnicima objekata na kojima se nalaze gnijezda bijelih roda godišnje se isplaćuje naknada za održavanje krovišta u iznosu od 700 po gnijezdu kako bi se zaštitio njihov opstanak

Dan roda obilježava se 24. kolovoza, kako bi se upozorilo na opadanje njihovog broja zbog nestanka prirodnih staništa.

Rode većinu svog života provedu kraj čovjeka, gnijezde se u selima, na krovovima kuća, crkava, vatrogasnih domova, štagljevima i stupovima, a hrane na poljoprivrednim površinama. Rode su dio identiteta hrvatskog sela, a njihov dolazak i odlazak najavljuje smjenu godišnjih doba.

U Hrvatsku dolaze tijekom proljeća i ostaje do kraja ljeta kada počinje selidba prema Africi, gdje u vrijeme naše zime imaju mnogo hrane.

„Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zagrebačka županija osigurali su i u 2015. godini sredstva za provedbu projekta Zaštita i očuvanje bijele rode u 2015. godini na području Zagrebačke županije. Ovim projektom se, sedmu godinu za redom, vlasnicima/korisnicima objekata na kojima se nalaze gnijezda bijelih roda godišnje isplaćuje naknada za održavanje krovišta u iznosu od 700,00 kn po gnijezdu. Mole se vlasnici/korisnici objekata koji na svom objektu imaju gnijezdo bijele rode, a do sada nisu sudjelovali u projektu, da do 26. kolovoza 2015. kontaktiraju Javnu ustanovu Zeleni prsten radi prijave gnijezda“, poručuje iz te ustanove.

Roda je velika ptica močvarica koja je prepoznatljiva po dugim crvenim nogama i ravnom, šiljatom crvenom kljunu. Visoka je 100-110 cm, promjera krila je 195-210 cm, a masa je 2,3-4,5 kilograma. Pernato ruho roda je bijelo, s crnim vrhovima i crnim stražnjim rubom krila. Rode se vrlo rijetko glasaju, ali je zato njeno klepetanje kljunom vrlo prepoznatljivo i zvuči kao udaranje štapom o štap.

Bijela roda je ugrožena vrsta a njen opstanak uvelike ovisi i o našem načinu života na selu. Preferira vlažne livade i poljoprivredna zemljišta koja se koriste na tradicionalan način jer upravo na njima nalazi najviše svoje hrane. Hrane se vodozemcima, gmazovima, ribama, glodavcima, velikim kukcima, onime što može uloviti. U Hrvatskoj su najviše ugrožene promjenama staništa do kojih dolazi zbog moderniziranja poljoprivrede, isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja, te upotreba pesticida.

Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa te tradicionalnih krajolika, a njihova prisutnost u našoj blizini potvrda je da živimo u zdravom okolišu. (zg-m)