Svaki drugi stanovnik Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti

Svaki drugi stanovnik Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti

Kao javnozdravstveni prioriteti za Zagrepčane u 2017. godini, uz kardiovaskularne i maligne bolesti, ističu se poremećaji mentalnog zdravlja, posebno depresija

Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji je ove godine posvećen depresiji, u petak je u Velikoj dvorani Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ održan Stručni skup pod nazivom „Govorimo o depresiji“. U okviru skupa, održana su izlaganja eminentnih stručnjaka iz područja zdravstva te je tradicionalno predstavljen „Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba za 2016. godinu“, u kojemu su objedinjeni ključni zdravstveni pokazatelji koji ukazuju na zdravstvenu sliku građana grada Zagreba u protekloj godini.

Kardiovaskularne bolesti i dalje najveća prijetnja Zagrepčanima

 Spomenuti Ljetopis prikazuje najvažnije zdravstveno-statističke podatke obrađene i analizirane u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te omogućuje uvid u pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva grada Zagreba, rad i iskorištenost kapaciteta, organizacijsku strukturu zdravstvene zaštite, socijalne indikatore te ekološke pokazatelje.

Prema statističkim podacima objavljenima u Ljetopisu, očekivani životni vijek stanovnika Grada Zagreba iznosi 79 godina, što je tri godine dulje u odnosu na podatke iz 2003. godine, kada je iznosio 76 godina. Očekivano trajanje života za muškarce je 76 godina, a za žene 81 godinu.

Slično kao proteklih godina, najveći javnozdravstveni problem i najčešći uzrok smrti u gradu Zagrebu jesu kardiovaskularne bolesti, a potom slijede maligne bolesti. Svaki drugi stanovnik grada Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti, najviše od ishemijske bolesti srca te cerebrovaskularne bolesti, dok svaki treći do četvrti stanovnik umire od raka.

Prema razlogu posjeta liječniku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva su na drugom mjestu, a na trećem su bolesti srca i krvnih žila. Najveći broj Zagrepčana bio je hospitaliziran zbog malignih neoplazmi, dok su na drugome mjestu bolesti cirkulacijskog sustava. Slijede duševni poremećaji i poremećaji ponašanja te bolesti probavnog sustava.

Prof. emeritus Ana Stavljenić Rukavina, dr. med., predsjednica Odbora za zdravstvo Gradske skupštine Grada Zagreba okupljenima je prezentirala Europski indeks kvalitete zdravstvenih sustava od 2007. do 2016. godine po kojem se hrvatski zdravstveni sustav s predzadnjeg mjesta (27) iz 2007. godine u 2016. godini nalazi na 19. mjestu od ukupno 34 zemlje. Prof. Stavljenić je u zaključku ukazala na prioritete kojima bi se sustav javnog zdravstva trebao baviti u narednom razdoblju.

Zdravstveni prioriteti

Na temelju prikazanih pokazatelja izdvojeni su i javnozdravstveni prioriteti za 2017. godinu, a to su kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila, maligne bolesti s naglaskom na rak pluća i rak debelog crijeva, mentalno zdravlje te ozljede.

Duševne bolesti, posebno depresija, bolest kojoj je posvećen ovogodišnji Dan zdravlja, zbog sve većeg broja oboljelih, predstavljaju zdravstveno područje prema kojemu javnozdravstvena intervencija mora biti usmjerena. Naime, istraživanja pokazuju da će do 2020. godine mentalne bolesti, koje uključuju i poremećaje povezane sa stresom, biti druge po redu (odmah iza kardiovaskularnih) na popisu uzročnika radne nesposobnosti, odnosno kroničnih oboljenja. Prema prošlogodišnjem istraživanju koje je proveo internetski portal MojPosao.hr o stresu na poslu, od 230 ispitanika njih čak 86 posto ističe da su pod stresom na radnom mjestu, a njih 81 posto uredski bijes smatra sve ozbiljnijim problemom.

„Jedna od posljedica dugotrajnog izlaganja stresovima je i depresija. Ukoliko osoba ne može izaći iz stanja stresa to vodi do depresije. To je kompleksna veza i često čini začaran krug. Stres izaziva depresivna stanja, a depresivna osoba ne može lako izaći iz stanja stresa. To vodi još lošijoj kliničkoj slici depresije, kao i konzumiranju psihoaktivnih tvari“, upozorila je u svojem izlaganju mr. sc. Snježana Šalamon, dipl. soc. radnica iz NZJZ „Dr. Andrija Štampar“.

S ciljem pružanja kvalitetne edukacije o liječenju depresije, odnosno njezinom ranom prepoznavanju, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ pokrenula je program pod nazivom „Jačanje kompetencija u radu s mladima“. Namijenjen je profesorima i stručnim suradnicima u srednjim i osnovnim školama grada Zagreba. Program se provodi drugu godinu za redom, a rezultati evaluacije pokazuju zadovoljstvo sudionika te potrebu da se nastavi provedba.

Prilikom svog izlaganja, Zvonimir Šostar, dr. med., ravnatelj NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ istaknuo je kako je stigmatizacija osoba s poteškoćama u mentalnom zdravlju jedan od glavnih razloga kasnog otkrivanja bolesti te izbjegavanja traženja stručne pomoći. Također, upozorio je na to kako će do 2020. godine depresija biti drugi svjetski zdravstveni problem, zbog čega je potrebno raditi na uspješnoj promociji zdravlja, prevenciji te pravovremenoj rehabilitaciji bolesnika.

Okupljenima se obratio i Gzim Redžepi, dr. med., izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba koji je istaknuo da je depresija jedan od većih javnozdravstvenih problema modernog doba. „Procjenjuje se da u Hrvatskoj od različitih depresivnih poremećaja pati oko 200 tisuća ljudi, ali unatoč uvriježenom mišljenju da je ona slabost, depresija je ozbiljna bolest i treba je liječiti te kontinuirano raditi na osvještavanju građana o njezinim simptomima i posljedicama“, zaključio je dr. Redžepi.

Depresija posebno rizična za osobe starije životne dobi

Depresija je najčešći poremećaj mentalnog zdravlja u osoba starije životne dobi s obzirom na to da od nje pati 10 do 15 posto starijih osoba. Gerontološka istraživanja ukazuju na prisutnost depresije kod 8 do 20% starijih osoba u domovima za starije te 37% u lokalnoj zajednici gdje se pruža primarna zdravstvena skrb za starije. Kod njih depresija može prethoditi velikim kognitivnim poremećajima, odnosno Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama. Također, kod starijih osoba depresija je rizični čimbenik za samoubojstva u starosti, čak dvostruko veći, nego kod mlađih osoba.

„Unatoč saznanjima da su antidepresivi i psihološke intervencije jednako učinkoviti i u starijih bolesnika, kao i u mladih odraslih osoba, depresija u starijih osoba nedovoljno je liječena. Razlog tomu je mit kako je depresivnost uobičajen pratitelj starenja. Na žalost, u starijih osoba često je neprepoznata i neliječena, dijelom i zbog specifičnih simptoma koji se javljaju u osoba starije dobi koji boluju od depresije. No, ono što valja naglasiti jest da pravovremeno utvrđivanje dijagnoze i liječenje depresije u starijih osoba znatno može poboljšati kvalitetu njihova života, ali i života njihovih najbližih,“, sažela je problematiku depresije kod starijih osoba dr. sc. Marija Kušan Jukić, spec. psihijatar iz NZJZ „Dr. Andrija Štampar“. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*