Sustavsko mišljenje, etika, domoljublje

Sustavsko mišljenje, etika, domoljublje

I  danas ostaje neosporna činjenica da je intelektualna zajednica podijeljena na društvenjake, tehničare, medicinare, pa  i prirodoznanstvenike. Svaka od skupina živi i djeluje u svojem svijetu bez znatnijih interakcija. U složenom svijetu današnjice multidisciplinarna priroda svakog većeg razvojnog projekta zahtijeva sustavski pristup, pa je takav odnos neodrživ i društveno štetan

Današnje poteškoće u Hrvatskoj stvorene su dominacijom netehničkih struka i njihovom nespremnosti da surađuju s inženjerima

prof. dr. sc. Juraj Božičević

juraj_bozicevicKada smo 1990. promišljali osnivanje Hrvatskog društva za sustave bili smo svjesni da će njegov glavni zadatak biti promicanje sustavskog mišljenja bez kojeg se ne može ostvariti niti  održavati opstojnom niti jedna tvorevina, posebice ne tako složena tvorevina  kao što je država. Znali smo da nas očekuje teški zadatak poticanja interdisciplinarnoga i multidisciplinarnog rada, suradnja nas inženjera, koji smo osnivali Društvo, s ekonomistima, sociolozima, prirodoznanstvenicima, politolozima…

Velika su nam pomoć pri ostvarivanju tog zadatka bili naši, neki danas već pokojni članovi netehničkih struka, ekonomisti, sociolozi, prirodoznanstvenici, pedagozi, politolozi, jezikoslovci i dr. Sustavsko mišljenje, koje gajimo, vještina je holističkog pristupa razumijevanju i analizi međuzavisnosti i međudjelovanja sustava i djelovanja sustava u danoj  okolini. U oprečnosti je s tradicionalnim pristupom promišljanju i analizi pri kojem se sustav proučava razložen u sastavnice.

Već iz prvih naših skupova poput Sustavski pristup razvoju, Gospodarski identitet Republike Hrvatske i savjetovanja Inženjeri i ekonomisti za okruglim stolom, što smo ih organizirali 1992. u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, spoznali smo različite prepreke koje ćemo morati svladati. To su u prvom redu nesklonost interdisciplinarnoj suradnji, nedovoljno znanje o stvaranju novih vrijednosti, pa neusklađenost ali i kriva uporaba nazivlja/terminologije i različite spoznajne mogućnosti. Potvrdilo se da vještina sustavskog mišljenja nedostaje svim strukama.

Podijeljena intelektualna zajednica

Nažalost i tijekom osnivanja CROSSA i  danas neosporna je činjenica da je intelektualna zajednica podijeljena na društvenjake, tehničare, medicinare, pa  i prirodoznanstvenike koji sve učestalije prisvajaju naziv znanost i znanstvenici  za sebe. Svaka od skupina živi i djeluje u svojem svijetu bez znatnijih interakcija. Međutim, to ipak nije bila velika prepreka razvoju društvene zajednice do kraja prošlog stoljeća.  Neki od tehničara i medecinara bili su aktivni i u području društvenih znanosti i umjetnosti, glazbi i time se razlikovali od ostalih. Društvenjaci su tehniku u potpunosti ignorirali. U složenom svijetu današnjice multidisciplinarna priroda svakog većeg razvojnog projekta zahtijeva sustavski pristup, pa je takav odnos neodrživ i društveno štetan.

Nedavno je počasni član Hrvatskog društva za sustave prof. Igor Čatić objavio na portalu Hrvatski fokus (30. kolovoza 2013.) zanimljiv članak Jesu li tehničari stručnjaci drugog reda? u kojem ističe današnje poteškoće, što su u Hrvatskoj stvorene dominacijom netehničkih struka i njihovom nespremnosti da surađuju s inženjerima, a zasebno ističe njihovo nedovoljno znanje i razumijevanje stvaranja novih vrijednosti. Svojim napisom upozorava na pojavu koja pokazuje da nismo dovoljno uspješno razvijali sustavsko mišljenje i sustavsku praksu, da u našim projektima, na skupovima i na raspravama nismo predvidjeli pojavu dominacije političkih i ideoloških kriterija namjesto stručne mjerodavnosti i iskustva pri izboru ljudi na odgovorna mjesta u tijelima vlasti i u gospodarskom odlučivanju. Brojni dužnosnici djeluju na područjima izvan vlastite struke i kompetencije, Oni stoga i zaziru od komuniciranja i suradnje s mjerodavnim stručnjacima.

Izostanak sustavskog mišljenja kao krajnje štetna pojava

Članak prof. Igora Čatića važno je upozorenje, koje ukazuje na krajnje štetnu pojavu koju valja što prije nadvladati. Možemo li to ostvariti snažnijim promicanjem sustavskog mišljenja, ili je to pitanje vrednota, etike  i  niske razine domoljublja „društvenjaka“ , što bi onda naprotiv zahtijevalo i ciljano tematsko djelovanje druge vrste? Zapravo osnovica tog članka je jednostavna: »Svaka djelatnost (tehnička, medicinska, itd.) u funkciji je društveno-humansitičkih ciljeva koje nedgovorno određuje politika«.  Valjalo bi nadvladati samo jedan izvor neuspjeha: političari odlučuju o ciljevima društva slijedeći tuđe ciljeve i ne obazirući se na hrvatske interese. Već dulje vrijeme u hrvatskom društvu tehničari ne uživaju ugled koji su još imali krajem prošlog stoljeća, a tome je ponajviše tako jer više i nema industrije. Tko se još sjeća brojnih uglednih tvornica u Zagrebu, Prvomajske, Sintala, Tvornice poluvodiča, Oki, Pliva i dr. što su vladale suvremenim tehnologijama. Mladi naraštaji  što gledaju kako radnici nekad uglednih tvrtki čekaju bez plaća  predstečajne nagodbe, traže svoju budućnost u netehničkim zvanjima … Biti pravnik, politolog, ekonomista …. pruža sigurniju osobnu egzistenciju, a što će biti s državom nije bitno.

tvornica_dugmadi

Razlog zatvaranja u netehničke struke jest i nepostojanje većih projekata. Kada je nedavno u Končaru npr. razvijana lokomotiva ili danas tramvaj, bez problema su surađivali elektrotehničari, strojari, kemičari, dizajneri, ekonomisti, pravnici, pa i političari. Ljudi jednostavno nemaju prilike zajedno raditi. Sustavski misliti uči se samo radom.

Komentari su zatvoreni