Sukob kod „Maršalke“, prvi let cepelina

Sukob kod „Maršalke“, prvi let cepelina

U Salon de Provence na današnji dan  1566. umro je francuski liječnik, kozmetičar, mešetar i prorok, Michel Notredame – Nostradamus. Nizak, robustan, nabit, topla, ali tajanstvena pogleda, inteligentan, obrazovan, ali škrt u riječima. A takve su bile i njegove misli: njegova glasovita proročanstva

Dogodilo se na današnji dan:

1869. – U Zagrebu 1869. rođen hrvatski geograf i književnik Milan Šenoa (umro u Zagrebu 1961. godine). Objavio je 50-ak djela – putopisa i popularnih geografskih članaka, pripovijetki, crtica, eseja i drama te biografija. Napisao je povijesni roman Iz kobnih dana  i biografiju Augusta Šenoe – Moj otac. Milan Šenoa bio je i predsjednik Geografskog zavoda.

1991. – Kod vojarneMaršal Tito“ (danas Croatia) zbio se sukob Zagrepčana s pripadnicima JNA. „Maršalka“ je bila jedna od najvećih vojarni u Hrvatskoj, bio je to regionalni centar vojnog 5. okruga, jednog od triju glavnih zapovjedništava JNA i 10.korpusa, kao i nekoliko manjih potpornih jedinica. Hrvati su oklijevali izravno napasti vojarnu zbog snage JNA i opasnosti za hrvatski glavni grad. Borba stoga nije bila intenzivna i uglavnom se povremeno pucalo iz grada na vojarnu i obratno. Veći sukob ipak se dogodio 2. srpnja  1991. prilikom izlaska kolone vojnih vozila i sedam tenkova kao pojačanje snagama JNA u Sloveniji. Građani Zagreba pokušali su spriječiti njihov izlazak te je došlo do pucnjave. Otpor je pružala i postrojba tadašnje 2. „A“ brigade Zbora narodne garde, tada još u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, a građani su cisternama i kamionima kojima su priječili put na mostovima bili spremni rušiti i mostove. U borbi je poginuo 32-godišnji civil Raveno Čuvalo, prva žrtva JNA u Zagrebu. Poginuli su i 19-godišnji vojnici JNA Zoran Mirković i Halil Cucak, dok je njihov vršnjak Zvezdan Antić umro od posljedica ranjavanja 14 dana kasnije. Devet civila i dva pripadnika ZNG-a bili su ranjeni. Ubrzo je postignuto primirje, a JNA je evakuirala vojarnu kada je službeno otišla iz Hrvatske u siječnju 1992. godine.

1566. –  U Salon de Provence umro Francuski liječnik, kozmetičar, mešetar i prorok, Michel Notredame – Nostradamus (rođen 14. prosinca 1503. u Saint Remyju u Provansi). Nizak, robustan, nabit, topla, ali tajanstvena pogleda, inteligentan, obrazovan, ali škrt u riječima. A takve su bile i njegove misli: njegova glasovita proročanstva: kratka, tajanstvena, škrta u riječima, a mnogoznačna. Zvao se Michel de Notredame, ali je svjetsku slavu stekao imenom Nostradamus.

Rođen je kao Židov, ali je obitelj zbog vjerskih netolerancija toga doba prešla na katoličanstvo. Školovao se za liječnika, već u 21. godini dobiva dozvolu za liječničku praksu i postaje poznat požrtvovno liječeći oboljele od kuge. Vjerojatno bi Nostradamusov život bio potpuno nepoznat da nesretnom liječniku nisu od kuge umrli žena i dvoje djece, pa Nostradamus razočaran, čak i prezren od sredine, odlazi iz Francuske, luta Europom, bavi se mešetarstvom, astrologijom i proroštvom. Treba istaknuti da je Nostradamus živio u doba važnih promjena. Zemljovidi svijeta mijenjaju velika zemljopisna otkrića, srednji vijek gasi renesansa, a Crkvu razdiru nesuglasice, vjerske netolerancije i luteranstvo. Doba je to kojemu je bio potreban velik prorok, kao što je i velikom proroku trebalo prijelomno doba.

Nostradamus_by_CesarNostradamus ne proriče samo budućnost, on proriče i prošlost i budućnost tijekom nadolazećih stoljeća, pa i tisućljeća. Godine 1555. Nostradamus je u Lyonu tiskao svoja Proročanstva napisana u 965 strofa, s po četiri stiha, koja postaju posebno popularna nakon nesretne smrti kralja Henrika II. Iako u doba bez novina, telekomunikacija pa čak i prometa, Nostradamusova slava još je se za života proširila i bila golema. Naravno, uz slavu ide i mržnja pa su Nostradamusa povremeno proganjali francuski dvor i španjolska inkvizicija. Mnogi će autoriteti i danas potvrditi Nostradamusov neobičan proročki dar.

U njegovim mističnim, dvosmislenim stihovima punim neobičnih asocijacija i metafora mnogi će ljudi prepoznati predviđanja pojava povijesnih osoba, poput Napoleona ili Hitlera, najavu svjetskih ratova, različitih katastrofa, putovanja čovjeka na Mjesec pa i pojave računalnih virusa. No, stihovi Proročanstva većini Nostradamusovih štovatelja omogućuju da u njima prepoznaju prošlost ili sadašnjost, a veoma rijetko i budućnost.

1778. – U okolici Pariza umro filozof, pisac i skladatelj švicarskog porijekla Jean – Jacques Rousseau (rođen 28. lipnja 1712.), prosvjetitelj koji se suprotstavlja obožavanju znanosti i razvojnom optimizmu, ističe značenje osjećaj, zahtijeva vraćanje vrijednostima prirode te posebice naglašava važnost odgoja (autor je odgojne utopije Émile ili o odgoju).

1843. – U Parizu umro njemački liječnik Samuel Hahnemann (rođen 10. travnja 1755.), utemeljitelj homeopatije.

1881.– Četiri mjeseca pošto je preuzeo dužnost predsjednika, u atentatu je smrtno ranjen republikanski predsjednik James A. Garfield (rođen 19. studenoga 1831.). Kao 21. predsjednik SAD-a naslijedio ga je Chester A. Arthur, čiji je pristaša ustrijelio Garfielda.

1900. – Uz Bodensko jezero grof Ferdinand von Zeppelin izveo je prvi uspješan let „krutim zrakoplovom“. Zrakoplov je sličan cigari, napunjen zapaljivim vodikom te se diže 400 metara uvis; zbog oštećenja kormila pao je u jezero, ali letači nisu ozlijeđeni. Tzv. cepelin dug je 128 m, pokreću ga dva motora od 16 KS. Nakon pet godina grof je izradio novi zrakoplov.

Tragedija cepelina "LZ 129 Hindenburg"

Tragedija cepelina “LZ 129 Hindenburg” 6. svibnja 1937.

1961. – u Ketchumu, u državi Idaho, književnik Ernest Hemingway (rođen 21. srpnja 1899.) počinio je samoubojstvo. Bio je središnja ličnost tzv. izgubljene generacije ispražnjene zbog Prvoga svjetskog rata. Većinu života proveo je pustolovno kao vojnik, ratni dopisnik, sudionik Španjolskoga građanskog rata. Putuje Parizom, Rimom, Kinom, Afrikom i Kubom; svoje je doživljaje jezgrovito opisao u romanima, novelama i crticama. Prvi svjetski rat obrađuje u Zbogom oružje, Španjolski građanksi rat u Kome zvono zvoni. Izniman odjek imaju Snjegovi Kilimandžara, Starac i more, Ubojice, Preko rijeke i u šumu; 1954. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. (zg-magazin / foto: wikipedija)