Studentima s invaliditetom useljive sobe, odgovornima kazne

Studentima s invaliditetom useljive sobe, odgovornima kazne

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak posjetila je studentski Dom Cvjetno naselje i uvjerila se u nepristupačnost soba predviđenih za studente invalide. O tome su obaviještena nadležna državna tijela te su dogovoreni sastanci s izvođačima radova kako bi naknada preinaka soba i prilaza bila odgovarajuća i što brža

Na temelju nedavnih pritužbi studenata s invaliditetom, ali i medija Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom saznao je da obnovljene sobe za osobe s invaliditetom u Studentskom domu Cvjetno naselje nisu propisno preuređene pa su tako istodobno i povrijeđena prava studenata s invaliditetom na nesmetano kretanje. Uskraćen im je i pristup »dobrima i uslugama, odnosno dovedeni su u nepovoljni(ji) položaj uskraćivanjem tzv. razumne prilagodbe, što predstavlja oblik diskriminacije s osnove invaliditeta«, kaže ZG-magazinu, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom dipl. oec. Anka Slošnjak.

Upozorenje studenata

Anka Slonjšak

Anka Slonjšak

Studenti su je, dodaje, upozorili da se ne mogu kretati po sobama, pristupiti umivaoniku, sjesti za radni stol i sl., odnosno da su na vanjskim ulazima doma ugrađene platforme koje nisu bile potrebne jer postoji betonska kosina odgovarajućeg postotka nagiba. Istodobno im nije osiguran prilaz učionici na katu.

»Kao pravobraniteljica obznanjujem odgovornima da su mobilnost i pristupačnost za osobe s invaliditetom temeljni preduvjeti njihovog uključivanja u zajednicu kao i življenja odnosno provođenja svakodnevnih im životnih aktivnosti«, kaže Slonjšak.

Pristupačnost kako je definira zakonodavac, kaže ona, je(st) rezultat primjene tehničkih rješenja u projektiranju i građenju građevina, kojima se osobama s invaliditetom i onima smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u njima. Jednako, ističe pravobraniteljica, kao osobama koje takvih problema nemaju.

Povreda ustavnog prava na jednakost

Slonjšak upozorava da je neostvarivanje pristupačnosti povreda ustavnog prava na jednakost, a predstavlja i diskriminaciju osoba s invaliditetom u odnosu na one bez njega. Onemogućavanje pristupačnosti i stvaranje prepreka kršenje je i prava zajamčenih Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Zakona o suzbijanju diskriminacije odnosno Zakona o gradnji kao i Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i onima smanjene pokretljivosti.

»Nedopustivo je da se dogodio ovakav propust koji je studentski dom Cvjetno naselje doveo u poziciju da je iz jednog od najpozitivnijih primjera prakse postao najnegativniji. Doveo je studente s invaliditetom u nezavidan položaj u odnosu na kolege bez invaliditeta, umjesto da im je osigurao ravnopravno uživanje temeljnih ljudskih prava«, istaknula je pravobraniteljica dodajući kako su na problematiku upozorili i obavijestili Sveučilište u Zagrebu, Studentski centar, Hrvatsku komoru arhitekata i inženjera graditeljstva, Ministarstvo prostornog uređenja i gradnje, Građevinsku inspekciju, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije kao i voditelja izvedbenog projekta.

Dodatne preinake poskupljuju projekt

Ponajprije jer će zbog navedenog nepoštivanja zakonskih propisa i učinjenih prepreka odnosno reobnove projekt itekako poskupiti. To se, kaže naša sugovornica, moglo izbjeći da se studentski dom obnavljao razumno, uz poštivanje propisa i u suradnji sa studentima s invaliditetom kao korisnicima tog prostora. »Bila sam u obilasku studentskih soba i sastala se sa studentima odnosno predstavnicima Studentskog centra i arhitektima kako bi dogovorili daljnje aktivnosti. Arhitekti će se, dogovoreno je, sustavno sastajati sa studentima kako bi se naknadne preinake učinile pravovaljano, a studenti što prije vratili u prilagođene sobe«, kaže.

Za posjeta studentskom domu „Cvjetno naselje“ pravobraniteljica je uočila da je na ulazu u paviljon povišen prag koji itekako otežava ulazak osobi u invalidskim kolicima, sobe su skučene i ne može se u njima nesmetano (kolicima) kretati, upitno je i opremanje takvog prostora, u kupaonicama je neodgovarajuća sanitarna oprema – preveliki umivaonici, proklizavajuće pločice, za osobe s invaliditetom neodgovarajuće ugrađena WC školjka… U okruženju paviljona su postavljene i dvije pomične hidraulične platforme usprkos postojanju odgovarajuće betonske kosine.

»Niz je nepravilnosti i propusta«, kaže Slonjšak, dodajući kako je njezin Ured u više navrata dosad upozoravao javnost i stručnjake na nužnost osiguravanja pravovaljane arhitektonske i građevinske pristupačnosti studentima s invaliditetom. Počevši od osnovnih preduvjeta za njihovo uključivanje u zajednicu, preko informiranja u medijima, organiziranjem stručnih predavanja, okruglih stolova, tribina, davanjem preporuka, upozorenja…

Isticana je i potreba uključivanja osoba s invaliditetom kao obaveznih članova Povjerenstva za obavljanje tehničkog pregleda tijela graditeljstva nadležnog za izdavanje uporabne dozvole. Neki su to i usvojili poput slavonskih Vinkovaca. Slonjšak naglašava kako očekuje da će sukladno zakonu i propisima odgovorni biti kažnjeni i u skladu s tim snositi posljedice a studentske sobe u što skorijem roku biti useljive i bez prepreka.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, stupila je na snagu 3. svibnja 2008. Sukladno čl. 140. Ustava Republike Hrvatske kaže se kako je ona dio »…unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj je snazi iznad zakona«. Konvencija u članku 9. (Pristupačnost) kaže kako će države i stranke Konvencije poduzeti odgovarajuće mjere osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom u izgrađenom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije i sustave. Također i u drugim uslugama i prostorima otvorenima i namijenjenim javnosti, kako urbanim tako i u ruralnim područjima, na ravnopravnoj osnovi kako bi im osigurale život neovisan o tuđoj pomoći i potpuno sudjelovanje u svim područjima života.

Zakon o gradnji

Prema 12. članku Zakona o gradnji »građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale«. Posebno »… građevine moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti«. Nadalje, zakon kazuje »…ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za istu«.

Snježana Kratz