STRUNA – hrvatska terminološka baza na internetu

STRUNA – hrvatska terminološka baza na internetu

STRUNA je namijenjena stručnjacima i laicima, studentima i đacima, prevoditeljima, izvornim i neizvornim govornicima hrvatskoga jezika, ukratko svima koje zanimaju nazivi (termini) za širok raspon stručnih pojmova s kojima se svakodnevno susrećemo

dr. sc. Maja Bratanić

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje prošle je godine pokrenuo manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika. Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak se obilježuje 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine. Cilj je te manifestacije, između ostaloga, u govornika hrvatskoga jezika osvijestiti važnosti očuvanja materinskoga jezika kao temelja hrvatskoga nacionalnog identiteta.

Od Šulekova se vremena nije ponovila jedinstvena inicijativa koja bi urodila provedbom jasno artikulirane nacionalne terminološke politike i koja bi uživala konsenzus svekolike kulturne i stručne javnosti

Jezikoslovci pak moraju razmišljati i o tome da status službenoga jezika Europske unije snažno obvezuje potrebom da se hrvatski jezik u cijelosti osposobi za ispunjavanje svih svojih komunikacijskih funkcija, dakako ne samo u kontekstu EU-a, i opremi svim onim alatima, tehnologijama i resursima koji se danas, uz ostale jezikoslovne djelatnosti, smatraju nezaobilaznima.

Jedan je od takvih resursa i nacionalna baza hrvatskoga strukovnog nazivlja, poznatija po akronimu STRUNA, a terminološki zapisi iz baze dostupni su za pretraživanje od Dana materinskoga jezika 2012. godine na internetskoj adresi struna.ihjj.hr. Prigoda je podsjetiti na ovaj zahtjevan projekt Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je još nedovoljno prepoznat u hrvatskoj javnosti.

STRUNA je namijenjena stručnjacima i laicima, studentima i đacima, prevoditeljima, izvornim i neizvornim govornicima hrvatskoga jezika, ukratko svima koje zanimaju nazivi (termini) za širok raspon stručnih pojmova s kojima se svakodnevno susrećemo.

Za nedvosmislen prijenosa znanja nužno je da nazivlje bude usustavljeno i normirano. U idealnom bi slučaju cjelokupni terminološki repertoar kojega jezika trebao biti usklađen ne samo unutar pojedinih struka nego i među njima. Da bi se to postiglo, potreban je koordinirani terminološki i terminografski rad, no taj je zadatak u nas dugo ostao zanemaren i u sjeni nekih drugih jezikoslovnih prioriteta pa i prijepora.

Zahtjevan i kompleksan rad na terminološkoj bazi

Premda iz povijesne perspektive hrvatsko jezikoslovlje obiluje vrsnim leksikografskim i terminografskim postignućima i iako je sam proces pristupanja EU-u podrazumijevao impozantan pothvat prevođenja cjelokupnoga Unijina zakonodavstva tijekom kojega je trebalo rješavati nebrojene terminološke probleme, od Šulekova se vremena nije ponovila jedinstvena inicijativa koja bi urodila provedbom jasno artikulirane nacionalne terminološke politike i koja bi uživala konsenzus svekolike kulturne i stručne javnosti. STRUNA u tom smislu označava prvi djelatni oblik terminološkoga planiranja nakon hrvatskoga osamostaljenja.

Projekt izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja pokrenut je na inicijativu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, povjeren je Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao koordinacijskoj ustanovi, a Hrvatska zaklada za znanost financijski ga je podupirala od 2008. do 2012. godine. Uspostavom STRUNE stvorene su temeljne pretpostavke za izgradnju terminološke infrastrukture kakvom raspolažu gotovo sve europske države, ali se nažalost obustavom potpore projektu očekivani eksponencijalni rast obuhvaćenih struka znatno usporio. Rad na terminološkoj bazi zahtjevan je i kompleksan, a organiziran je tako da u njemu ravnopravno surađuju stručnjaci jezikoslovne struke s predmetnim stručnjacima.

Struna_3_popis-rezultata_vijak

U bazi STRUNA dosad su dovršeni projekti obrade naziva iz više od dvadeset različitih disciplina: fizike, matematike, kemije, polimerstva, korozije i zaštite materijala, anatomije i fiziologije, stomatologije, brodostrojarstva, strojnih elemenata, zrakoplovstva, pomorstva, građevinarstva, hidraulike i pneumatike, kartografije i geoinformatike, geomatematike, prava Europske unije, antropologije, arheologije kamenoga doba i fitomedicine. To se nazivlje može pretraživati na adresi struna.ihjj.hr, a uskoro će biti dostupno i nazivlje iz područja fitomedicine. U tijeku je obrada nazivlja iz područja muzikologije, paleontologije te vojnih doktrina. Baza STRUNE sada sadržava blizu 45 000 naziva od kojih oko 30 000 preporučenih i oko 15 000 njihovih istoznačnica (sinonima).

Korisno prevoditeljsko pomagalo

U metodološkom smislu obradba naziva ujedinjuje normativni pristup s deskriptivnim jer se pored preporučenih naziva navode i njihove istoznačnice koje se normativno određuju kao dopušteni nazivi, nepreporučeni nazivi, zastarjeli nazivi ili žargonizmi.

Vrijednost je STRUNE i u tome što se u njoj uz hrvatske nazive navode i istovrijednice (ekvivalenti) na drugim svjetskim jezicima, uvijek na engleskom, a često i na još kojem europskom jeziku pa je ona tako i korisno prevoditeljsko pomagalo.

Budući da nedostatak sredstava usporava uključivanje svih zainteresiranih projekata i bržu obradu nazivlja drugih struka, nastoje se pronaći i alternativni načini rada na izgradnji terminološke baze. Paralelno sa širenjem STRUNE, u kojoj treba dati prednost onim disciplinama čije nazivlje treba najhitnije izgrađivati i usustavljivati, nužno je razmišljati i o tome kako okupiti i srediti postojeća terminološka vrela suradnjom s Hrvatskim zavodom za norme, izdavačkim kućama i svim institucijama koje se u okviru svoje djelatnosti bave nazivljem i svjesne su nužnosti objedinjavanja hrvatskih terminoloških resursa. Stoga skupina terminologa i terminografa okupljenih na programu STRUNA uskoro pokreće i Hrvatski terminološki portal koji će okupljati i prezentirati terminološku građu iz raspoloživih i pouzdanih stručnih izvora.

Kontinuitet i potrebna profesionalna razina terminološkoga i terminografskoga rada na nacionalnoj razini može se osigurati samo širokom i trajnom podrškom i osmišljenom nacionalnom i međuinstitucionalnom strategijom. Jedino na taj način STRUNA u skoroj budućnosti može prerasti u sveobuhvatnu terminološku infrastrukturu kakva je Hrvatskoj već dugo potrebna.