Stop lutki koja prisluškuje djecu

Stop lutki koja prisluškuje djecu

Iako je roditeljima omogućeno da putem elektroničke pošte primaju audio zapise s cjelokupnim razgovorima između Hello Barbie i djeteta njezini kritičari su odlučni – kada djeca pričaju svojim plišanim igračkama i lutkama, ona dosta otkrivaju o sebi. I stoga smatraju da ti razgovori moraju ostati samo između njih

Boris Jagačić

Iako se dosta nagađalo i pretpostavljalo o metodama i načinima na koje američke tajne službe prikupljaju podatke, nakon afere Snowden gotovo cijeli svijet je ostao šokiran. Svjedočanstvo Edwarda Snowdena, nekadašnjeg obajveštajca Nacionalne sigurnosne agencije (NSA), popularno znane i kao »nepostojeća agencija« (eng. No Such Agency) pokazalo je kako je stvarnost gora i od najgorih pretpostavki. Naravno, cijela se stvar prema javnosti nastojala prikazati na način da je rad tajnih službi bio usmjeren ka održavanju sigurnosti sustava, time i samih građana kao način prevencije terorističkih akcija.

»Dobrodošla u New York«, rekla je na predstavljanju lutke predstavnica Mattela na što joj je lutka nazvana Hello Barbie odgovorila: »Baš volim New York! A ti? Reci mi što je tebi najdraže kod tog grada? Hrana, moda ili znamenitosti?«

No s pokušajima zadiranja u čovjekovu privatnost nije se stalo, a na tome ne rade samo obavještajne agencije. Počeli smo polako živjeti »1984.« Georgea Orwella i »Veliki brat« nas doista sve više i intenzivnije promatra. Teško je s današnjeg stanovišta reći kako je čitateljstvo reagiralo na njegov roman u vrijeme kada je objavljen (1949. godine), no zacijelo ga je velik dio tadašnjih čitatelja doživio kao svojevrsnu »halucinaciju« autora. Ipak, činjenica jest da je pisac predvidio mnogo toga što nam se danas zapravo događa. Netko će reći da promašio s godinom, a ni tu nije bio posve u krivu – intenzivnija informatizacija krenula je upravo 1980-ih godina prošlog stoljeća, s njome informacijsko umrežavanje, ali i razvoj naprednih tehnoloških mogućnosti.

Lutka koja može ćaskati s djecom

No uz to što se, kao i u romanu, prisluškivanje koristi za potrebe očuvanja (totalitarnog) režima, ono danas ima još mnogo širu namjenu pa mu s njima raspoloživim metodama pribjegavaju i kompanije. Npr. neke mrežne stranice prate sklonosti svojih posjetitelja, jedan operativni sustav našao se na metama kritika jer je u sebi imao ugrađen softver koji je registrirao proizvode koje je korisnik kupio na Amazonu, a tu je i »svemomćni« Google koji može pratiti i locirati koješta. Ipak, uz sve te više ili manje poznate stvari, dio američke javnosti zgrozio je nedavni događaj, kada je na sajmu u New Yorku tvrtka Mattel predstavila svoju novu liniju Hello Barbie lutaka s kakvom najesen namjerava ići u prodaju.

Ovaj proizvod je Mattelov pokušaj oživljavanja prodaje koja im značajno opada, što samo po sebi ne bi bilo sporno da nije izvedeno na tako perfidan način. Ova barbika, naime, ima ugrađen softver za prepoznavanje glasa koji »sluša« djecu i omogućava »ćaskanje« s mališanima. Softver ima i sposobnost učenja, odnosno pamćenja te s vremenom registrira npr. ime vašeg psa, ali i neke druge podatke.

Hello Barbie snima dječji glas putem ugrađenog mikrofona koji se aktivira pritiskom na gumb i dok lutka »sluša«, zvučni zapis putuje do Mattelovog mrežnog poslužitelja gdje se prepoznavaju i obrađuju dijelovi zapisa koji se zatim koriste za formuliranje barbikinih odgovora.

»Dobrodošla u New York«, rekla je na predstavljanju lutke predstavnica Mattela na što joj je lutka nazvana Hello Barbie odgovorila: »Baš volim New York! A ti? Reci mi što je tebi najdraže kod tog grada? Hrana, moda ili znamenitosti?«.

Pretpostavlja se da bi ovakva barbika koja se spaja na internet putem bežične wi-fi mreže uskoro mogla postati veliki hit kod djece, koja su već naučena prčkati po tabletima i sličnim napravama, no ona nailazi na otpor kod zagovornika privatnosti djece. Jedan od njih je tako javno poručio kako bi se nova lutka trebala zvati »prisluškivačica« i lako je se može doživjeti na taj način.

Kod ove je lutke vrlo problematično to što se razgovori s njom snimaju i analiziraju, a djeca igračke često doživljavaju kao »žive prijatelje« te s njima »razgovaraju« i povjeravaju im se. U ovom slučaju, dijete zapravo ne razgovara s lutkom, već s korporacijom koja ju je izbacila na tržište i koja ima samo jedan interes i cilj, a to je – zarada.

Proizvođač lutaka pokušava zaustaviti osjetan pad prodaje lutaka u vremenima rastuće potražnje za dječjim aplikacijama i online igricama, a koliko je takav pristup (ne)opravdan, nije teško zaključiti. Ne smije baš sve biti podređeno novcu i zaradi, a pogotovo ne kada su u pitanju najmlađi.

Kampanja za neopterećeno djetinjstvo

Stoga je i pokrenuta kampanja kojom se želi prisiliti Mattel da povuče spornu lutku ne bi li se djeci osiguralo slobodno djetinjstvo, neopterećeno komercijalizacijom i konzumerizmom. Okupljeni oko inicijative kažu da ovakva tehnologija može pretvoriti djecu u mete skrivenog oglašavanja jer bi se mališane moglo suptilno poticati da nagovaraju roditelje na kupnju dodataka za barbiku. Ocijenjeno je kako sve to predstavlja prijetnju za djecu i njihove obitelji.

Štoviše, lutka bi mogla imati još i snažniji utjecaj na djecu. Govori o tome primjer s predstavljanja Hello Barbie lutke u New Yorku kada je Mattelova predstavnica upitala barbiku što bi trebala postati kada odraste. Hello Barbie je na to odgovorila: »Pa rekla si mi da voliš biti na pozornici. Onda možda – plesačica ili političarka? Ili možda političarka koja pleše?«

Iako je roditeljima omogućeno da putem elektroničke pošte primaju audio zapise s cjelokupnim razgovorima između Hello Barbie i djeteta njezini kritičari su odlučni – kada djeca pričaju svojim plišanim igračkama i lutkama, ona dosta otkrivaju o sebi. I stoga smatraju da ti razgovori moraju ostati samo između njih.

Predviđena cijena za lutku Hello Barbie je 75 dolara, što bi je učinilo dostupnom potencijalno velikom broju kupaca. Hoće li ljudi okupljeni oko inicijative kojom se želi zaustaviti prodaja lutke »prisluškivačice« djece uspjeti u svojim nastojanjima, zasada je neizvjesno. Ali svakako im trebamo poželjeti sreću da uspiju u svojim nastojanjima i sačuvaju mališanima normalnije i prirodnije djetinjstvo.

Komentari su zatvoreni