Stjepan Talan: U Solvisu smo usredotočeni na razvoj tehnologija, stručnjaka i novih proizvoda

Stjepan Talan: U Solvisu smo usredotočeni na razvoj tehnologija, stručnjaka i novih proizvoda

“Ulažemo i u opremu koja služi za istraživanje, a najbolji pokazatelj je najnoviji projekt zajedničkog istraživanja s IRB-om. Zajedničko je ulaganje od 14 milijuna kuna uz potporu Fonda za istraživanje i razvoj. Uz istraživanje na Institutu, unutar samog Solvisa imat ćemo laboratorij i tu će se razvijati novi proizvodi za domače i strano tržište”

Razgovarala: Ivana Vranješ

Na prošlotjednom izboru za gospodarstvenika i gospodarski događaj godine proglašeni su najbolji mali i srednji poduzetnici u četiri kategorije. Varaždinska tvrtka Slovis proglašena je najboljom u kategoriji “uzlet prihoda” jer je lani ostvarila 612 milijuna kuna prihoda, što je gotovo 110 posto više nego u 2016. godini kada im je prihod iznosio 292,5 milijuna kuna. Tvrtka je usmjerena na ekološki prihvatljivu proizvodnju izvora energije te uspješno posluje na inozemnim tržištima. O dosadašnjim poslovnim uspjesima i budućim poslovnim planovima razgovarali smo s direktorom tvrtke Stjepanom Talanom.

Od kada je tvrtka prisutna na hrvatskom tržištu?

Prisutni smo od 2009. godine. No ono je poslovno premalo za nas i ne bi mogli opstati da smo samo fokusirani na hrvatsko tržište. Na strana tržišta izvozimo 95 posto, a samo 5 posto proizvoda prodajemo na hrvatskom tržištu.

Koji su vam najpoznatiji proizvodi?

To su solarni paneli, koji su osnovna komponenta sustava za proizvodnju električne energije. Uvozimo komponente, jer nažalost u Hrvatskoj nema sirovina i proizvodimo proizvod koji plasiramo na europsko i izvaneuropsko tržište. Uvozimo uglavnom iz Kine, Japana, Tajvana, Koreje, Vijetnama, Malezije. U Europi je postojala bazna industrija, međutim s vremenom se bitno smanjila i gotovo da nema dostupnosti repromaterijala iz Europe.

Na koja svjetska tržišta izvozite proizvode?

U Europi su nam najznačajnija tržišta Francuska, Njemačka, Nizozemska, Austrija, Italija, Poljska, a izvan Europe to su zemlje Srednjeg istoka, Sjeverne Afrike. U perspektivi nam je i tržište Sjeverne Amerike, SAD.

Kako ste se uspjeli pozicionirati na stranom tržištu?

Kroz nekakvu klasičnu strategiju – putem sajmova, terena, kontakata. Kroz sajmove smo se prilično uspjeli pozicionirati. No trebalo nam je puno vremena. To nije nekoliko dana ili nekoliko mjeseci, nego nekoliko godina. Zapravo, trebalo nam je tri do pet godina da se pozicioniramo kao europski ili globalni igrači.

Sjepan Talan (drugi s desna) na dodjeli nagrade s Predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarovioć i glavnim urednikom Večernjeg lista Draženom Klarićem (drugi s lijeva)

S kojim projektima je tvrtka poznata u Europi i svijetu?

Isporučioci smo opreme. Onaj dio sastavljanja opreme rade kompanije koje se time bave. Naš portfelj, osim standardnih proizvoda su i specijalni paneli koji su danas više primjenjivi u arhitekturi i zgradarstvu. Naša najbolja referenca je jedan kampus u Kopenhagenu, gdje smo isporučili 12 tisuća fasadnih elemenata. Radi se o jednoj prekrasnoj zgradi u na ulasku u Kopenhagen. Tu su zatim bolnica u Bornholmu, nekoliko zgrada u Nizozemskoj i Francuskoj, a slijede nam projekti u Europi i Americi. U Americi se radi o jednom globalnom igraču u visokotehnološkoj industriji koji se orijentirao na specijalne proizvode koje razvija s nama. To je još u fazi razvoja pa ne pričamo previše o tome.

Solvis je rijetka tvrtka u zelenoj industriji u Hrvatskoj. Kako se nosite sa svjetskom i europskom konkurencijom?

Vrlo vješto, uspješno, jer globalni kapaciteti su ogromni i smješteni su u istočnim zemljama. U Europi je industrija bila jača, ali je na neki način pokleknula. Solvis je opstao strategijom, upornošću, vizijom, odnosno preporodili smo kritično razdoblje od 2010. do 2015. i očito je vrijedilo izdržati i fokusirati se na tehnološki razvoj. Ne na standardno štancanje proizvoda, nego na razvoj ljudskih potencijala, stručnjaka, tehnologije i niša za nove proizvode. To su neke karakteristike koje nas razlikuju od standardnih velikih proizvođača koji danonoćno štampaju standardne serijske proizvode.

Istaknuli se važnost tehnološkog razvoja. Koliko ulažete u taj razvoj i istraživanje?

Ulažemo jako puno. Tehnologiju, strojeve vrlo često treba obnavljati, možda svake dvije ili tri godine. Ulažemo i u opremu koja služi za istraživanje, a najbolji pokazatelj je najnoviji projekt zajedničkog istraživanja s Institutom Ruđer Bošković. Zajedničko je ulaganje od 14 milijuna kuna uz potporu Fonda za istraživanje i razvoj. Uz istraživanje na Institutu Ruđer Bošković, unutar samog Solvisa imat ćemo laboratorij i tu će se razvijati novi proizvodi za hrvatsko i međunarodno tržište.

U koji profil zaposlenika najviše ulažete?

Prije svega u top menadžment i glavne inženjere koji su nam konstanta, niz su godina u tvrtki, neki od samog početka. Ulažemo u njihovu edukaciju i razvoj jako puno i oni su nam lojalni, vjerni.

Kakva su vaša poslovna očekivanja u 2019. godini?

Odlična! Godinama govorim da vrijeme solara tek dolazi. U to čvrsto vjerujem, a vjerujem da bi svaka slijedeća godina trebala biti bolja i perspektivnija za Solvis.

Koji su budući planovi?

Planovi su nam razvoj i stabilan rast. Hipotetski, mogli bi vrlo brzo rasti, ali kažem ako bi to bilo bez kontrole, to nas ne zanima. Radit ćemo na stabilnom kontroliranom rastu volumena i razvoja proizvoda koji su podložni za instalacije u budućnosti.

Smatrate li kao poduzetnik da Hrvatska može dovoljno iskoristiti svoje potencijale i mogućnosti za gospodarski razvoj u narednom razdoblju?

Može puno iskoristiti, jer je u idealnom geografskom položaju. Potencijali Hrvatske su veliki, međutim još nema strukturiranih pristupa, odnosno programa. Još uvijek treba poticaja i programa, jer solarna industrija će kroz koju godinu postati potpuno komercijalizirana, odnosno predviđa se da će preuzeti dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije s obzirom na isplativost, ali to još nije slučaj. Treba dobra volja i financijska potpora države. Druge države su uspješnije i vještije u tome, ali Hrvatska ima potencijale.

Ostavi komentar

*