Spasioci na Jarunu ovog ljeta imali 144 intervencije, 8 pred utapanje

Spasioci na Jarunu ovog ljeta imali 144 intervencije, 8 pred utapanje

Zagrebačkim spasiocima najčešće probleme stvaraju konzumiranje alkohola, djeca bez nadzora te dolazak na plažu sa psima 

Jezero Jarun, poznato zagrebačko more, generacijama je ljetno okupljališta mnogih građana.

Za sigurnost u vodi, a ponekad i izvan nje, zaduženi su spasioci koji svakoga dana do kraja kupališne sezone, odnosno do 15. rujna, brinu o zaštiti kupača i gostiju.

„Sveukupno imamo 45 spasioca, a u ovom trenutku na plaži uz Veliko i Malo jezero ih je 17, a na jezeru Bundek je četvero članova naše ekipe“, kazala nam je Ana Kunštek, voditeljica spasilačke službe poslovne jedinice Jarun.

Iako se na samom otvaranju sezone otkrilo kako kvaliteta vode nije zadovoljavajuća zbog povećane koncentracije bakterije Escherichije coli i enterokoka na Malom jezeru i Otoku Univerzijade voda je, prema riječima gradskog vrha i zdravstvenih stručnjaka, ipak unutar propisanih sigurnosnih granica. Radilo se o rezultatima kakvoće vode za 2014. godinu, a prema zadnjim mjerenjima, na svih 16 točaka voda je imala zadovoljavajuću kvalitetu.jarun

„Mi smo zadovoljni brojem kupača s obzirom da je radni dan, te da su mnogi još na godišnjem odmoru. Jako je vruće, temperatura vode je oko 28 stupnjeva, a vani je 35 stupnjeva pa kakva god voda bila potrebno je osvježenje. No priča oko bakterija sigurno je bila loša reklama i statistički gledano ipak je manje kupača u odnosu na prethodne godine“, dodala je Kunštek.

Iako manje kupača, za spasioce, koji su na plažama od 10 do 20 sati svakog dana, uvijek ima posla.

„Intervencije ovise o tome kakav je dan, o suncu i kiši, a zatim i o broju kupača. Do sada smo ove godine imali 144 intervencija, od čega je 8 bilo pred utapanje, a troje ih je imalo moždani ili srčani udar. Još jednom apeliramo na sve da ne konzumiraju alkohol, što nam je trenutno najveći problem“, objašnjava voditeljica spasioca te dodaje kako konstantno rade na prevenciji nedopuštenog ponašanja na plaži. „Ne dozvoljavamo dolazak s alkoholom i odmah na to upozoravamo kupače. Drugi problem su djeca bez nadzora pa smo baš nedavno imali situaciju kada je jedno dijete bilo pred utapanje jer odrasli nisu dovoljno pazili. Isto tako, naglasila bi da kupači ne smiju dovoditi pse na plažu jer i oni često završe u vodi, što propisani red na plaži ne dopušta“.

Često se kao potencijalna opasnost pojavljuju tinejdžeri koji skaču s mosta, a ako ne poslušaju upozorenje spasioca mogu intervenirati i zaštitari koji su zaduženi za drugi dio sigurnosti na plažama.

Simulacija opasnosti tijekom obuke

Da bi mogli obavljati ovaj važan posao spasioci su završili obuku koju organizira Hrvatski Crveni križ, a tečaji se organiziraju u svibnju i lipnju svake godine. Prije same edukacije kandidati moraju proći ulaznu normu, odnosno isplivati 400 metara ispod 8 minuta, te roniti na dah 25 metara. Samo nakon ispunjenja navedenih kriterija mogu pristupiti tečaju koji traje sedam dana.

Polaznici tijekom edukacije savladavaju tehnike spašavanja i prvu pomoć, koja je na puno višoj razini od one primjerice tijekom pohađanja autoškole.

Prva četiri dana obuka se odvija na bazenima Utrina, a ostatak na Jarunu gdje se izvode teorijski i praktični dio edukacije te simulacije raznih realnih situacija kako bi se naučilo kako postupati u potencijalnim opasnostima.

Iako je u Zagrebu manje ljudi zbog godišnjih odmora i školskih praznika iznenadili smo se gotovo polupraznim plažama Jaruna.

Većina kupača su školarci, a više je onih koji se rekreiraju na biciklima nego kupaju u jezeru. Osim navoda o sumnjivoj kvaliteti vode, sigurno je jedan od razloga za takvu nezainteresiranost nedovoljno održavanje popratnih objekata, jer uz vodu gotovo da i nema sadržaja. S obzirom da državna i gradska vlast konstantno navodi zadivljujuće brojke o turizmu vrijeme je za ulaganje u gotovo jedinu osvježavajuću oazu glavnog grada.

I.Conjar