Sovjeti lansirali psa u svemir, potvrđena diploma zagrebačkog Sveučilišta

Sovjeti lansirali psa u svemir, potvrđena diploma zagrebačkog Sveučilišta

Kujica Lajka je bila prvo živo biće u svemiru. Bila je dokaz da je život moguć u bestežinskom stanju. Nije se vratila na Zemlju jer satelit nije imao modul za vraćanje i prizemljivanje

Dogodilo se na današnji dan, 3. studenoga:

1671. – Sabor potvrdio diplomu Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilište u Zagrebu utemeljeno je u drugoj polovici 17. stoljeća i najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj te među najstarijima u Europi. Diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. počinje njegova povijest u rujnu 1669., kada su priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. To je potvrđeno i prihvaćeno dvije godine kasnije na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Tako Sveučilište godinu 1669. slavi kao godinu svojega osnutka, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta. Od tada je filozofski studij u Zagrebu , koji je počeo djelovati 1662., i formalno-pravno postao Neoacademia Zagrabiensis te djeluje kao javnopravna visokoškolska ustanova.

Znakovlje Zbora narodne garde

Znakovlje Zbora narodne garde

1991. Zbor narodne garde (ZNG), koji je bio naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, bio je i preteča Hrvatske vojske. Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV) te se uspostgavlja Glavni stožer s nečelnikom, generalom Antonom Tusom. U HV-u je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav. Posljednji dio oružanih snaga bilo je Domobranstvo, Pričuvni sastav ZNG-a i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav u HV-u, a 3. studenoga 1991. jedinice ZNG-a formalno su preimenovane u Hrvatsku vojsku.

1901. – U Parizu rođen Andre Malraux (umro: 23. studenoga 1976. u Parizu), francuski romanopisac, književni kritičara i povjesničar umjetnost. Od godine 1926. do 1927. sudjeluje u prvom revolucionarnom građanskom ratu u Kini, a 1928. o tome objavljuje roman Osvajači. U Španjolskom građanskom ratu kao pilot i zapovjednik zrakoplovstva bori se na strani republikanske vlade. Roman Nada svjedočanstvo je o tom ratu. U okupiranoj Francuskoj, za vrijeme Drugog svjetskog rata, Malraux organizira sabotaže i važna je osoba u Pokretu otpora. Roman Život ljudski još je jedan prikaz kineskog građanskog rata.

Za Malrauxov način stvaranja ta je knjiga reprezentativna ne samo po bogatstvu motiva i opisu glavnih likova već i po razmatranju etičke dimenzije revolucije. Život i psihologija heroja glavni je motiv gotovo svih njegovih romana, takav je ljudski život čijem je besmislu moguće odgovoriti jedino dostojanstvom revolucionarnog čina. Već 1935. u romanu Vrijeme prezira pisao je o nacističkim koncentracijskim logorima.

Nakon Drugog svjetskog rata Malraux prihvaća položaj u De Gauleovu političkom pokretu, njegovo se zanimanje okreće povijesti umjetnosti, a pod De Gaulleovim predsjednikovanjem prihvaća položaj ministra kulture i vodi značajne akcije. No, njegov ljudski dijalog s poviješću i vjernost konceptu iznimne ljudske sudbine nisu prestali. O tome na svoj način svjedoče Antimemoari, objavljeni 1967., knjiga Malrauxovih razgovora s najistaknutijim političkim ljudima našega stoljeća.

1954. – U Nici umro Henri Matisse (rođen: 31. prosinca 1869. u Le Cateauu Cambresisu), francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater. Napustio je pravnu karijeru i s 22 godine došao u Pariz učiti slikarstvo u ateljeu Gustava Moreauoa u čijoj se radionici okupila gotovo većina tadašnjih mladih slikara koji su poslije činili pokret fovizma. Uz Matissea, bili su tu Derain, Vlaminck, Braque, Dufy i mnogi drugi. Taj naraštaj slijedio je prije svega instinkt.

Od impresionističkog luminizma putovalo se u područje čistog kolorita. Nastup mladih slikara izazvao je negodovanje i šire publike i kritičara. Dočekivali su ih s porugom kao što su bili dočekivani svi novatori francuske umjetnosti. Na jesenskom salonu na kojem su izlagali 1905. kritičar Louis Vauxcelles primjećujući i jednu donatelovsku skulpturu sred divljih kolorističkih slika, uzviknuo je: “Donatelo sred divljih zvijeri”. U salonu nezavisnih to ime se zadržalo.

Henri Matisse: Ples I. (1909.)

Henri Matisse: Ples I. (1909.)

Riječ fovs odnosila se posebice na sjajnu proizvoljnu boju i na izravni rad kista čime su Matisse i njegovi prijatelji eksperimentirali. Fovizam je kao pokret trajao samo nekoliko godina. Nakon toga članovi skupine počeli su slijediti i druge pravce. Najznačajnija Matisseova slika toga razdoblja je kompozicija Ples. Već u tom dijelu dolaze do izražaja bitna svojstva Matisseova opusa, plošni tretman, zatvorene obojene površine bez tonskih prijelaza te izrazit smisao za pokret i krivulju što se postupno preobražava u arabesku.

Svjetski ugled Matisse stječe u Njemačkoj i Americi, a osobito u Rusiji. U kasnijim djelima sve se više usredotočuje na mrtve prirode te aranžirano cvijeće i voće. Majstora boje povremeno su privlačili radovi u plastici, litografije i keramika. Matisse je nastavio tradiciju velikog francuskog slikarstva u novoj, suvremenijoj varijanti. (zg-magazin)

1957. – U svemir lansiran satelit Sputnjik 2 s kujicom Lajkom koja je u bestežinskom stanju živjela 6 dana. Već drugi sovjetski satelit ubrzava istraživanje svemira u SAD-u. Kujica Lajka je bila prvo živo biće u svemiru. Bila je dokaz da je život moguć u bestežinskom stanju. Nije se vratila na Zemlju jer satelit nije imao modul za vraćanje i prizemljivanje.

Lajka je bila mješanka i pravo ime joj je bilo Kudravka, ali ubrzo je dobila nadimak Lajka po sibirskoj lovačkoj pasmini. Bila je lutalica pokupljena s moskovskih ulica. Pretpostavlja se da je živjela koliko je imala kisika u kapsuli, iako neki tvrde da je 3. studenog 1957. uginula odmah od previsoke temperature, a neki da je uginula pojevši otrov u posljednjem predviđenom obroku.

lajka_marka1984. – U Varšavi, na pogrebu svećenika Jerzyja Popieluszka, kojeg su ubila četiri pripadnika tajne policije (vlast ih brzo osuđuje), bilo je nekoliko stotina tisuća ljudi; pogreb je prerastao u skup za zabranjeni sindikat Solidarnost.

1992. – Demokratski kandidat William (Bill) Clinton izabran je za 42. predsjednika SAD-a. Pobijedio je obećavši promjene nakon 12 godina republikanske vlast (Reagan i Bush) te je nakon četiri godine izabran još jedanput. (zg-magazin)