Smotra Sveučilišta: Buduće studente najviše interesiraju čuda tehnike i kemijski pokusi

Smotra Sveučilišta: Buduće studente najviše interesiraju čuda tehnike i kemijski pokusi

„Za kemičare u Hrvatskoj nije baš najpovoljnija situacija, no vani se zapošljavaju bez problema. Jako puno ljudi nakon završetka fakulteta odlazi na doktorski studij ili se zaposliti. Ja osobno još nisam sigurna, htjela bi ostati, ali bez posla se ne može živjeti“, zaključuje Ingrid

I ove se godine u Studentskom centru održava tradicionalna Smotra Sveučilišta u Zagrebu na kojoj se učenici završnih razreda, studenti i svi zainteresirani mogu informirati o studijskim programima i upisnim uvjetima, studentskom životu, zapošljavanju nakon fakulteta i drugim nezaobilaznim detaljima tijekom donošenja takve važne životne odluke.

Oko 80 sudionika predstavlja zagrebačke fakultete, a svaki štand donosi neke zanimljivosti.

Tako se na onome Fakulteta elektrotehnike i računarstva ne može zaobići interesantni robot Dynarobin za svladavaedin koconje nepravilnih i zahtjevnih terena.

„Ove godine na Smotri predstavljamo robota koji služi kao platforma za istraživanje po nepravilnim terenima. Želimo koncept gibanja životinja prebaciti na robote, jer se one kreću vrlo agilno po svim terenima, a cilj nam je da i roboti rade istu stvar, uz održavanje energetske efikasnosti i stabilnosti“, objasnio nam je Edin Kočo, koji trenutno pohađa doktorski studij FER-a.

Ovakvo bi robotsko rješenje bilo revolucionarno pošto je većina terena kotačima nepristupačna.

„Konkretno, ovaj robot ima 16 motora koji moraju sinkronizirano raditi kako bi se kretao u željenom smjeru. Ima i osjetila, odnosno senzore na stopalima te suspenzije koje služe za prilagođavanje različitim tvrdoćama terena, jer nije isto kreće li se po blatu ili kamenu, dok ugradbeno računalo osigurava prikupljanje informacija te izvođenje algoritma kretanja“, pojašnjava Kočo.

Osim toga, FER-ovci na Smotri predstavljaju sučelje između mozga i računala temeljeno na evociranim potencijalima stabilnog stanja.

„Riječ je o sučelju (brain-computer interface, BCI) preko kojeg upravljamo s računalom pomoću moždanih aktivnosti. Naviknuti smo upravljati preko tipkovnice ili miša, no za ljude s poteškoćama u kretanju razvijaju se sučelja s kojim će moći upravljati putem moždanih valova. Temeljno je znati kako je moguće detektirati i klasificirati specifične aktivnosti koje su vezane za određeni događaj ili zadatak. Ovisno o pojedinim stanjima osobe, električna aktivnost mozga izraženija je na različitim regijama mozga. U ovom konkretnom slučaju, evocirani potencijali stabilnog stanja javljaju se kod treptavih svjetlosnih podražaja te se tada vidni korteks sinkronizira s frekvencijom titraja“, kazao nam je Krešimir Friganović, čiji je diplomski rad temeljen upravo na ovom projektu.

„Namjena ovakve ideje je mnogo, prvenstveno su usmjerene na osobe s poteškoćama u kretanju, pa bi one s ovim sučeljima vrlo lako mogle upravljati invalidskim kolicima, mijenjati televizijske programe, ali nalaze svoju primjenu i kod djece s problemima u koncentraciji. Važno je napomenuti da za ovakvo upravljanje nije potreban trening.

Pred Krešimirom je obrana diplomskog rada, a još nije siguran u svoje planove, no želja mu je ostati u Hrvatskoj i dalje razvijati ove mogućnosti te nikako ne bi htio da njegove ideje ostanu samo dio rada, već ih daljnje usavršiti i predstaviti.

Mnogi odlaze nakon fakulteta

Zanimljivo je i na štandu Kemijskog odsjeka Prirodoslovnog – matematičkog fakulteta u Zagrebu, gdje se neprestano izvode razni pokusi.

smotra kemija„Želimo budućim studentima dati informacije o uvjetima upisa na fakultet, samom studiranju i mogućnostima zaposlenja. Pokuse koje danas izvodimo vezani su uz kiselo-bazne ili redoks indikatore. Kiselo-bazni indikatori rade neutralizaciju natrijeve lužine sa suhim ledom nakon čega nastaje zanimljiva reakcija, a tu je i kemijski semafor, koji ovisno o oksidacijskom stanju indikatora mijenja boje od žute, crvene i zelene“, otkrila nam je Ingrid Gregorović.

Na pitanje zašto bi se budući studenti trebali odlučiti za kemiju, Ingrid je vrlo jasna: „Kemija je svuda oko nas, ako se zna kemija, zna se sve“.

Aktualne srednjoškolce najviše zanima koliko su studiji zahtjevni, što posebno trebaju pripremati za maturu i prijemne, te mogućnosti zaposlenja.

„Za kemičare u Hrvatskoj nije baš najpovoljnija situacija, no vani se zapošljavaju bez problema. Jako puno ljudi nakon završetka fakulteta odlazi na doktorski studij ili se zaposliti. Ja osobno još nisam sigurna, htjela bi ostati, ali bez posla se ne može živjeti“, zaključuje Ingrid.

Studenti s Grafičkog fakulteta također su izložili svoje brojne radove s tehnološkog i dizajnerskog smjera poput umjetničkih fotografija, vizualnih identiteta te infracrvenog dizajna, koji je patentiran baš na tom zagrebačkom fakultetu.

„Buduće studente najviše zanima dizajn, te detalji oko prijemnog ispita koji i dalje postoji na našem fakultetu. Savjetujemo na što se trebaju usmjeriti pri učenju, informiramo o tome što ih očekuje tijekom faksa te otkrivamo mnoge zanimljivosti vezano uz struku i programe fakulteta“, kazala nam je Vedrana, studentica Grafičkog fakulteta.

Srednjoškolci i svi zainteresirani Smotru mogu posjetiti danas do 18 sati, te u subotu 14. studenog od 9 do 15 sati.

U razgovoru s današnjim mladim posjetiteljima zaključili smo kako je kako je mnogo onih koje su zainteresirani za tehničke fakultete, a Smotra im najčešće samo potvrdi njihove planove. Možda je stvar u tome da ih od traženja posla čeka još nekoliko godina, no ne razmišljaju o odlasku iz zemlje jer se nadaju kako će se gospodarsko stanje u Hrvatskoj popraviti.

 

I.Conjar