Smijenjen Nikola Pavlović, Adam Končić imenovan za v. d. ravnatelja “Komedije”

Smijenjen Nikola Pavlović, Adam Končić imenovan za v. d. ravnatelja “Komedije”

Na sjednici su izneseni različiti podatci o broju osoba s invaliditetom u gradu Zagrebu. Neki kažu da u Zagrebu živi 80 000, a prema drugima 90 000 osoba s invaliditetom / U Zagrebu je zaposleno 6000 osoba s invaliditetom ne 6000 invalida, a u cijeloj Hrvatskoj 11,5 tisuća

Gradska skupština u četvrtak je razrješila dužnosti dugogodišnjeg ravnatelja kazališta »Komedija« Nikola Pavlović. Za vršitelja dužnosti ravnatelja imenovan je Adam Končić.

Razlog za Pavlovićevu smjenu je taj što kazališno vijeće »Komedije« nije prihvatilo Pavlovićevo financijsko izvješće o poslovanju za 2015. i financijski plan nakon čega je Skupštini predložilo njegovo razrješenje.

Prema riječima predjsjednika Vijeća, Ivice Prlendera, samo u 2015. je preneseno 2,8 milijuna kuna nepodmirenih obaveza, a iz 2014. još 700.000 kuna te iznos od 1,67 milijuna kuna što je bila obaveza plaćanja dugova Kazališta iz prethodnih godina iz sanacijskog plana i obaveza koje je ravnatelj preuzeo u odnosu na Gradski ured za kulturu i Kazališno vijeće.

Kazalište ima rok od 30 dana od imenovanja vršitelja dužnosti da raspiše natječaj za ravnatelja. Spomenimo da je Kazališno vijeće za vršiteljicu dužnosti predložilo Petru Topolovšek, poslovnu tajnicu »Komedije«.

(Više na: http://zg-magazin.com.hr/zbog-28-milijuna-kuna-duga-ide-se-na-smjenu-ravnatelja-komedije-nikole-pavlovica/)

Na sjednici je predstavljeno Izvješće o provedbi mjera i aktivnosti za 2015. iz Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2011. 2015. te Prijedlog zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2016. do 2020.

Višnja Fortuna, pročelnica je zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom kazala je da su u 2015. učinjeni vidljivi rezultati i pomaci. Tako je broj pomoćnika invalidnim osobama u osnovnim i srednjim školama sa 190 je u 2015. narastao na 320. Lani je Zagreb raspolagao s 13 vozila za odrasle osobe s invaliditetom i 8 za djecu s poteškoćama u razvoju, dok je u istoj godini je 12 375 korisnika imalo besplatan prijevoz. Novčana naknada je iste godine iznosila 1000 kuna osobama s invaliditetom. Povećao se broj korisnika u svim aktivnostima. Poboljšao se položaj invalida na tržištu rada, rekla je Fortuna.

Najavila je da će do kraja 2016. biti napravljena snimka svih objekata radi prilagodbe koju treba napraviti. Na sjednici su izneseni različiti podatci o broju osoba s invaliditetom u gradu Zagrebu. Neki kažu da u Zagrebu živi 80 000, a prema drugima 90 000 osoba s invaliditetom.

Prijedlog zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u rozdoblju 2016. do 2020. jednoglasno je prihvaćen glasovima 42 gradska zastupnika.

Potpredsjednik Skupštine Davor Bernardić (SDP) ocijenio je kako je dobro da što su udruge invalida podržale strategiju, ocijenivši to dobrim znakom te je poručio da bi svi vrtići bi trebali biti prilagođeni djeci s posebnim potrebama.

Katarina Tonković smatra da jedino Zagreb vodi računa o invalidima tijekom njhovog cijelog života, što nije slučaj u ostalim dijelovima zemlje.

Ljubica Matijević-Vrsaljko se osvrnula na primjedbe i preporuke UN-ovog Odbora za praćenje primjene Konvencije. »UN predlaže, ali i prigovara Hrvatskoj što još uvijek imamo šumu neuređenih propisa te da treba više obratiti pozornosti djevojčicama i ženama invalidima i pitanju eventualnog nasilja nad njima«, napomenula je.

U pojedinačnim raspravama ukazano je na problem rehabilitacije ratnih vojnih invalida, razmotreno je pitanje zaposlenosti (u Zagrebu je npr. zaposleno 6000 invalida, a u cijeloj zemlji 11,5 tisuća, što je više od 50 posto te je ocijenjeno da se to treba mijenjati). Govorilo se i o tome da neki domovi za starije osobe nisu prilagođeni umirovljenicima-invalidi koji u njima žive, a posebno su na mukama polupokretni.

Otvorilo se i pitanje prilagodbe kulturnih manifestacija invalidima radi lakšeg praćenja, kao i prilagodbe gradskih pothodnika, olakšavanje pristupa građevinama itd.

Više na: http://zg-magazin.com.hr/lisinki-treba-prilagoditi-osobama-ostecenog-sluha/

(B. J / M. F.)