“Smanjivalo se puno, ali prava socijalno ugroženih u Zagrebu su ostala ista”

“Smanjivalo se puno, ali prava socijalno ugroženih u Zagrebu su ostala ista”

Do konca veljače u Novom Zagrebu će zaživjeti tzv. socjalni dućan. Tamo će naši sugrađani u potrebi, uz odgovarajuću dokumentaciju moći odlaziti po besplatne prehrambene i namirnice za osobnu higijenu odnosno bezalkoholna pića

Razgovarala: Snježana Kratz

Današnja pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, socijalna radnica mr. sc. Višnja Fortuna u metropolu je došla iz Križevaca kako bi nastavila školovanje, a još kao mala znala je što će raditi kada odraste. Rekla je to ZG-magazinu i otkrila što njen Ured čini za bolji život građana „u potrebi“, gdje će zaživjeti socijalni dućan i kakve će još servise Grad ponuditi starijim ljudima

Zašto volite Zagreb?

Rođena sam Križevčanka, ali Zagreb svakako volim jer u njemu živim preko četrdeset godina. Kada govorimo o Zagrebu, treba reći da je to grad velikih mogućnosti, kulturno je i svako drugo sjedište naše zemlje. Još kao mlada htjela sam doći u njega jer ipak pruža veće mogućnosti za život i školovanje od manjih mjesta. To međutim ne znači da ona nemaju svoje draži i da u njima mladi ljudi ne trebaju ostajati. Osobno sam krenula u metropolu zbog daljnjeg školovanja, jer još kao mala, nekako sam znala što ću raditi kada odrastem. Odmalena sam željela pomagati ljudima pa se nekako logičnim slijedom iskristalizirao studij socijalnog rada. Da me i danas netko pita bih li odabrala isto, rekla bih – da! Bila bi socijalna radnica.

»Točnih brojki nema, ali na granici siromaštva u Zagrebu je oko devetnaest posto ljudi«

A kako danas gledate na Križevce?

Križevci su moj grad, ali i Zagreb je moj grad. On je danas europska metropola s brojnim mogućnostima i sadržajima koje pruža građanima.

U kojem kvartu živite?

Na Jarunu, za mene jednim od najljepših dijelova Zagreba, koji je uvelike obogaćen sadržajima od ŠRC „Jarun“, višeosjetilnog parka za osobe s invaliditetom za koje je uređena i plaža… Divno je i tamošnje jezero, ali uz sve to ne mogu ne voljeti i ostale dijelove našega grada. Primjerice, Bundek koji doživio svoju renesansu, Medvednicu sa, u svijetu prepoznatljivom skijaškom utrkom Snježnom kraljicom, sada već i simbolom Lijepe Naše. Zagreb rese i druge kvalitete jer je ekonomsko i gospodarsko središte i …

Jedan od najsocijalnijih gradova u Hrvatskoj?

Zahvaljujući socijalnoj politici i lepezi usluga koje se daju građanima u potrebi, siromašnima ili onima u riziku od siromaštva.

Kakva je socijalna slika Zagreba?

Ne možemo reći da je bolja, ali nije ni gora. Ista je, što je u ovim teškim gopodarskim vremenima itekako važno. U Zagrebu je dosta razvedenih odnosno tzv. jednorodnih obitelji, pri čemu prednjače samohrane majke. Dosta je i staračkih kućanstava prema kojima usmjeravamo naše aktivnosti i socijalnu politiku. U djeokrugu skrbi su nam i osobe s invaliditetom, umirovljenici kojima također ide jedan dio naše brige jer i oni su u nezavidnom položaju. To više jer su cijeli život radili i trebali bi živjeti od svoje mirovine, a često puta tako nije. Umjesto da kvalitetno žive od primanja svojega rada oni danas primaju pomoć od grada. Evo, čak se i rimuje.

Da, kao kakva parola. Što njima nudite?

Ponajprije, kada je o mirovini riječ, novčanu pomoć. Ako, primjerice, nečija mirovina iznosi 900 kuna Grad će je za onaj prihvatljivi životni minimum dotirati sa 400 kuna, odnosno 300, 200…

Koliko je siromašnih ljudi u Zagrebu, znaju li se brojke?

Točnih brojki nema, ali na granici siromaštva je oko devetnaest posto ljudi.

To nije malo!

Istina, nije! Ali znamo što nam je s gospodarstvom a to nije samo slučaj kod nas. No nije sve tako obeshrabrujuće, jer primjerice Zagreb bilježi manju nezaposlenost nego ostatak Hrvatske. U širokoj lepezi socijalne politike, kolikogod možemo, utječemo na poboljšanje života ljudi u što su uključena mnoga davanja počevši od stipendiranja studenata nadalje, pomoći za novorođenčad i dr.

Koliko Zagreb broji osoba s invaliditetom?

Oko 12 posto, a osoba starije životne dobi sada je već 18 posto.

Znači grad smo starih ljudi?

Rekla bih starijih, ali to nije samo slučaj sa Zagrebom i Hrvatskom već i Europom. Zapravo globalno je to stanje.

Koliko Zagreb čini za svoje sugrađane uključujući i vaš ured?

Da je mogao bolje i više jest, ali da je učinio puno i to stoji. Primjerice, proračun ovog ureda je ostao isti čak je, rekla bih, mrvicu bolji. Smanjivalo se na puno mjesta, ali prava socijalnih kategorija stanovništva sukladno korisnicima socijalne skrbi od osoba s invaliditetom, umirovljenika i drugih – ostala su ista. Ali govoreći o Zagrebu, voljela bih da ga se ne doživi samo kao grad socijale, jer on je i Grad „Prijatelj djece“, a dosta radi i na poboljšanju života osoba s invaliditetom. Ponajprije na uklanjanju građevinskih barijera, ali i onih u glavama ljudi.

Grad je svojedobno donio „Zagrebačku strategiju za osobe s invalidtietom“?

Već iduće godine starta se s novom, a Strategija inače brine o pravovaljanom provođenju zdravstvene skrbi, zapošljavanja invalida, rehabilitaciji i dr. Htjela sam još reći da je naš Zagreb i član Europske mreže zdravih gradova što znači da i u tom segmentu aktivno radi.

Kakvo je stanje sa starijim osobama i smještaju u domove za stare i nemoćne? Na njih se dugo čeka?

Smještajni kapaciteti za starije osobe su nam nedostatni po broju stanovnika, a po europskim standardima nedostaje nam još četiri posto takvog smještaja. No Zagreb je svo ovo vrijeme razvijao vaninstitucionalnu skrb pa je starijim je osobama omogućio korištenje gerontoloških centara, kao i usluge geronto domaćica koje pomažu u kućanskim poslovima, održavanju higijene, nabavci lijekova i dr. Organizirali smo i dostavu obroka u kuću i zdravstvenu njegu, a namjeravamo ustrojiti i servise za pranje rublja i peglanje.

To je nešto novo?

Bit će, jer za to nam ne treba novih resursa već samo nova organizacija posla. Rublje takvih naših korisnika moglo bi se prati u prostorima domova za stare i nemoćne koji se zapravo naslanjaju na projekt gerontoloških centara.

Koliko Zagreb broji umirovljenika?

Oko 220 tisuća.

A koliko ih čeka na Dom?

Prema raspoloživim podacima od pet do sedam tisuća ljudi čeka na smještaj u domove. No u te su brojke uključeni i privatni domovi. Također, treba imati na umu da jedna osoba zahtjev nerijetko podnese u više domova, pa rečene „cifre“ zato ne mogu biti sto posto pouzdane.

Ali otvaranje socijalnog dućana u Zagrebu jest pouzdano? To je i novi projekt?

Tako je. Do konca veljače takav će dućan zaživjeti u Novom Zagrebu točnije u Sigetu. Tamo će naši sugrađani u potrebi, uz odgovarajuću dokumentaciju moći odlaziti po besplatne prehrambene i namirnice za osobnu higijenu odnosno bezalkoholna pića. Nositelj je tog projekta Crveni križ, Caritas Zagrebačke nadbiskupije odnosno Caritas Sv. Antuna Padovanskog. Htjeli smo takvim aktivnostima pomoći ljudima i nekako ih umrežiti, odnosno ustrojiti ih na jednom mjestu. Ovih dana aktivno pregovaramo i s budućim donatorima. U socijalnu će trgovinu s ishođenom dokumentacijom i po odgovarajućem cenzusu moći dolaziti oni koji su, na žalost, ostali bez posla ili su pod ovrhama i koji zapravo ne dobivaju, recimo to tako – nigdje ništa.

Imate li još koji novi projekt u planu?

Ustroj neovisnog življenja za osobe s invaliditetom u Sopnici – Jelkovcu. To je, rekla bih, ovogodišnji projekt kojeg valja dalje razraditi i u konačnici realizirati.

Kakvo je stanje sa socijalnim stanovima?

Daju se sukladno Odluci za najam stanova korisnicima socijalne pomoći i drugim po zakonu određenim kategorijama građana. Nakon objave natječaja zahtjevi se predaju Gradskom uredu za imovinsko – pravne poslove i imovinu Grada.