Sljedeće godine počinje gradnja biciklističke infrastrukture Greenway

Sljedeće godine počinje gradnja biciklističke infrastrukture Greenway

Idejnim rješenjem je planirano graditi trak s obje strane rijeke Save kroz Grad Zagreb. Južni trak planiran je od granice sa Slovenijom do Oborova, ukupne duljine 60.068 metara, dok sjeverni trak započinje od Podsusedskog mosta, završava u Lijevom Dubrovčaku i ukupne je duljine 47.532 metara

Posljednjih godina Hrvatska zaostaje za brojnim zemljama u svijetu u vezi broja i pristupačnosti biciklističkih staza, a one koje su nam trenutno na raspolaganju vrlo su loše isplanirane pa i ne ispunjavaju svoju funkciju, o čemu smo nedavno pisali. Rezultat toga je naguravanje biciklista s automobilima na prometnicama ili s pješacima na nogostupima.

Na tragu toga, Grad Zagreb s partnerom Zagrebačkom županijom planira izgradnju dijela državne glavne biciklističke rute od granice Slovenije do Lijevog Dubrovčaka, koju je u srijedu voditeljica projekta Darinka Jug predstavila javnosti.

Glavni grad ima idealne preduvjete da postane primjer za razvoj biciklističkog prometa i infrastrukture, odnosno da postane tzv. „biciklistička“ regija, kazala je voditeljica.

Projektom se planira izgraditi biciklistička prometnica „Greenway“ koja prati tok rijeke Save ukupne duljine od 121,6 kilometara s dodatnom opremom koja uključuje rasvjetu, punjače za e-bicikle, odmorišta, parkirališta, info oznake, brojače prometa. Planira se i uređenje prilaza mostovima kao i uređenje prilaza i spojeva na postojeću biciklističku i cestovnu infrastrukturu. Jedinstvena biciklistička staza započinje i završava u Zagrebačkoj županiji dok joj središnji dio prolazi Zagrebom.

„Krajem 2014. pokrenuta je prva faza koja traje do lipnja 2105., s drugom fazom projekta, odnosno izradom tehničke dokumentacije počinjemo već u srpnju i trebala bi biti gotova 2016. da bismo 2017. mogli voziti najdužim Greenwayem u Europi“, rekla je Jug na predstavljanju projekta.

Za čitavu stazu potrebno je izraditi kompletnu projektnu dokumentaciju, odnosno studiju utjecaja na okoliš, izvedbeni projekt te ishodovati lokacijsku i građevinsku dozvolu. „Gruba pretpostavka je da bi se u roku 15 mjeseci sva potrebna dokumentacija mogla pribaviti“, piše u studiji izvodljivosti.

Planirana investicija iznosi točno 122.931.861,30 kuna, od čega 85 posto sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak pokriva Grad Zagreb.

Ono što je potaknulo stvaranje biciklističke rute je činjenica da urbana područja moraju omogućiti prijevoz koji je održiv za okoliš i koji bi djelomično riješio prometne gužve te u isto vrijeme zadovoljava i društvene potrebe.

Staze s obje strane Save

 „Idejnim rješenjem je planirano graditi trak s obje strane rijeke Save kroz Grad Zagreb. Južni trak planiran je od granice sa Slovenijom do Oborova, ukupne duljine 60.068 metara, dok sjeverni trak započinje od Podsusedskog mosta, završava u Lijevom Dubrovčaku i ukupne je duljine 47.532 metara“, piše u studiji.

greenway_sava_nasip

Radi osiguranja tehničke izvodljivosti potrebno je riješiti pitanje pješačko – biciklističkog mosta u Hrušćici jer je na mjestu gdje se želi izgraditi most, prema prostornom planu županije planirana izgradnja HE Drenja sa županijskom cestom preko krune brane. Treba razmotriti kako se planirani biciklistički most uklapa, odnosno da li je i kako moguće biciklističku stazu provesti uz županijsku cestu.

Isto tako bitno je uzeti u obzir u kojem se vremenskom periodu planira izgraditi HE Drenja budući da je realizacija projekta Greenway u razdoblju od 2015. do 2017. godine.

Idejnim rješenjem planirana je i izgradnja pristupa mostovima preko rampi. Za pristup svakom mostu planiralo se prosječno 2.000 metara. Projekt obuhvaća Podsusedski most, Jankomirski most, Jadranski most, pješačko-biciklistički Savski most, zatim Most Slobode, Most Mladosti i Domovinski most.

Biciklistička ruta dio je sveobuhvatnog cilja kojim se do 2020. godine želi povećati broj putovanja biciklom ostvarujući pritom dostupnost razvojem biciklističke infrastrukture, poboljšavajući sigurnost vozača bicikala, osiguravajući prostor za odlaganje i sigurnost bicikala i opreme, mijenjajući svijest o vožnji bicikla kao poželjnom načinu prometovanja, stoji u studiji.

I. Conjar