Slaba zastupljenost žena u lokalnoj i državnoj politici

Slaba zastupljenost žena u lokalnoj i državnoj politici

„Nažalost žene su u Saboru uglavnom zamjena stranačkim kolegama, koji obnašaju ministarske dužnosti, one čine svega 25,26 posto. To je daleko ispod onoga što je predviđeno Zakonom o ravnopravnosti spolova. Većina muškaraca, koji imaju vodeće uloge u poduzećima, državnoj upravi, često kažu da su žene bolje i kvalitetnije suradnice, vrednije, povjerljivije, savjesnije i manje sklone korupciji što pokazuje istraživanje“, istaknula je Mađerić.

Od uspostave Hrvatske i višestarnačkog sustava povećava se udio žena u političkim strankama, Hrvatskom saboru, ali i u tijelima jedinica lokalne i područne samouprave. U prvom višestranačkom Saboru bilo je svega 3,8 posto žena, a danas taj postotak iznosi 25 posto. Iako je završila borba žena za pravo glasa, borba za ravnomjerno sudjelovanje u politici, posebno za sudjelovanje u političkim procesima za žene u Hrvatskoj tek je na počecima. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Hrvatska ima 4 284 889 stanovnika, od toga ima 2 066 335 muškaraca te 2 218 554 žena. Upravo bi zbog toga žene trebale imati pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim, izvršnim i sudskim tijelima Hrvatske. Pojedine stranke često predlažu izborne liste bez ijedne kandidirane žene, a u Zakonu o ravnoprvanosti spolova stoji kako stranke moraju voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama. Kako ne postoje sankcije za stranke koje prekrše tu odredbu, ona se vrlo često ne poštiva. Sudionice tribine Koliko smo zapravo ravnopravni?, koju je početkom tjedna pod pokroviteljstvom Grada Zagreba organizirala Udruga „ZG“ – za promicanje proizvodnih djelatnosti, turizma i samozapošljavanja dotaknule su se i tog problema.

Margareta Mađerić obnaša treći mandat zastupnice u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Skupština broji 17 žena i 33 muškaraca, a Mađerić je navela kako je taj postotak žena u Skupštini najveći ako se gledaju ostali gradovi u Hrvatskoj. Ona se prisjetila kako je vrlo rano započeo njezin angažman u politici. Danas je majka dvoje djece. „Kada bi me netko pitao jesam li se srela s nekom otvorenom vrstom diskriminacije, onda bih rekla da nisam. Ona je bila nevidljiva. Kada sam se u prvom mandatu vratila u Skupštinu nakon porodiljnog dopusta i kad bih postavila određena pitanja u , onda bi gradonačelnik, ali i neki pročelnici znali reći: `vi to ne znate, pa bili ste doma´. Sam taj pristup prema ženi koja je kod kuće sa djecom dokazuje kako na to gledaju muški kolege. No najvažnija je potpora obitelji“, sigurna je Mađerić.

(Ne)zastupljenost žena u Saboru

Ona je predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Gradske skupštine Grada Zagreba. Kao posebnost ovog Povjerenstva Mađerić je istaknula da je ono višestranačko, te kako su svih devet članova žene, koje su u velikoj mjeri angažirane u raznim nevladinim udrugama.

„Nažalost žene su u Saboru uglavnom zamjena stranačkim kolegama, koji obnašaju ministarske dužnosti, one čine svega 25,26 posto. To je daleko ispod onoga što je predviđeno Zakonom o ravnopravnosti spolova. Većina muškaraca, koji imaju vodeće uloge u poduzećima, državnoj upravi, često kažu da su žene bolje i kvalitetnije suradnice, vrednije, povjerljivije, savjesnije i manje sklone korupciji što pokazuje istraživanje“, istaknula je Mađerić.

Pitanje ravnopravnosti spolova za zastupnicu Mađerić je zajednički problem društva, a ona smatra kako njegovo rješavanje stagnira. Ona je navela kako funkcije gradonačelnika i načelnika u Hrvatskoj obnaša samo sedam posto žena te kako na funkciji župana više nema niti jedne žene. Mađerić je izrazila žaljenje zbog odgode donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova, kojim se na sljedećim lokalnim izborima trebala regulirati zastupljenost žena s 40 posto. Ona je navela je kako Vlada RH nije prihvatila inicijativu povjerenice Vijeća Europe Viviane Reding da u javnim poduzećima državama članica EU-a žene budu zastupljene s 40 posto.

Puna plaća tijekom cijelog porodiljnog dopusta

Mađerić je naglasila kako lokalna zajednica može dati potporu ženama posebno u pogledu smještaja djece u vrtiću. Ona je izrazila zadovoljstvo zbog najave gradskih vlasti kako će sufinancirati rad dadilja no istaknula je problem radnog vremena vrtića koji nisu prilagođeni ženama koje duže rade, ali niti onima koje traže posao. „Nažalost u Zagrebu su samo tri vrtića, koja nude boravak djeteta koja imaju od 6 mjeseci do godine dana, a jasno je kako tijekom porodiljnog dopusta žene samo prvih šest mjeseci primaju punu plaću“, navela je Mađerić i istaknula kako se zalaže da država sufinancira porodiljni dopust punu godinu dana, a ne samo šest mjeseci.

Ona je zaključila kako se žene u politici moraju međusobno podupirati. Kao negativne primjere u svojoj stranci (HDZ) po pitanju položaja žena navela je najslabiju zastupljenost žena u Saboru, a kao pozitvne potporu kandidatkinji za predsjednicu Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović te činjenicu kako su u Europski parlament s liste HDZ-a ušle četiri žene.

Na kraju tribine Margareta Mađerić iznijela je svoj zaključak: „Imamo dobre zakone, no treba ih poštivati. Svatko u svom segmentu djelovanja može puno učiniti ako će se zalagati. Stanje se ne može promijeniti tijekom noći. Vjerujem da ćemo na idućim parlamentarnim izborima imati bolju zastupljenost žena. Nažalost u Hrvatskoj zastupljenost žena u javnim poduzećima također ovisi o politici.“

Plakat_Ona_3

(zg-magazin)