Skupština prihvatila Strategiju kulturnog razvoja, ali ne i zasebni ured za kulturu

Skupština prihvatila Strategiju kulturnog razvoja, ali ne i zasebni ured za kulturu

Zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin je ukazala da odvojene urede za kulturu u EU ima samo šest glavnih gradova i upozorila da bi najveći problem takvog posebnog ureda bio taj da bi svi prigovarali da su dobili premalo novca, a pogotovo danas kad novca nema

Gradska skupština je na 24. sjednici prihvatila Strategiju kulturnog i kreativnog razvitka 2015.- 2022. koja bi trebala biti jedan od temeljnih dokumenata kandidature Zagreba za Europsku prijestolnicu kulture. Strategiju je podržalo 22 zastupnika HDZ-a i Kluba liste Milana Bandića, protiv su bila dva zastupnika HNS-a dok je 14 zastupnika bilo suzdržano. Uz Strategiju, odlučivalo se i o odvajanju Ureda za kulturu iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Zastupnici su u četvrtak navečer nakon višesatne rasprave većinom glasova odbili takav prijedlog Kluba zastupnika HSLS-a i HSS-a.

Tedi Lušetić, zamjenik pročelnika gradskog Ureda za obrazovanje, kulturu i sport naglasio je kako Strategija vidi Zagreb kao dinamičan, otvoren i inovativni europski grad kulture koji je dostupan, atraktivan i ugodan za svoje građane, turiste i buduće generacije.

Prioritet Strategije je čuvanje kulturnog nasljeđa i bogatstva, a posebno je važno omogućiti nove izvore financiranja kulturnih organizacija, ne samo putem Grada ili ministarstva, već osnivanjem zaklada, javnog-privatnog partnerstva i mecenstva. Osim toga, kulturnjaci premalo surađuju te ih je potrebno povezati na lokalnoj, ali i međunarodnoj mreži.

Nema planova bez novaca

Na raspravi je potpredsjednik Skupštine Andrija Mikulić (HDZ) ukazao na to da se ne možemo ništa planirati ako za to nisu predviđena financijska sredstva. »Danas se kulturnjaci međusobno optužuju da neki žele samo novce, ali to ne čudi jer smo ih tako naučili, odnosno oni koji vladaju gradom u zadnjih 15 godina«, ustvdrio je Mikulić.

Napomenuo je kako je javna rasprava na najvažnijem dokumentu kulturnog razvoja glavnog grada trajala do srijede i da trenutno nitko nije siguran o kojem se točno dokumentu radi jer ga nitko nije prezentirao.

Potpredsjednik Skupštine Davor Bernardić (SDP) izjavio je kako je »nedopustivo da je Strategiju kulturnog razvitka izradila privatna agencija Mara d.o.o. koja je potpuno nepoznata i nije specijalizirana za takva područja«. Pozvao je da se odlučivanje odgodi za dva do tri tjedna, jer zagrebački kulturnjaci nisu bili uključeni u izradu dokumenta.

»Strategija je rađena godinu dana u konzultaciji s najširom zagrebačkom i hrvatskom javnošću, važno je da Zagreb dobije kulturnu strategiju, a samo zajedničkim snagama možemo učiniti nešto dobro za Zagreb«, poručila je nova obnašateljica dužnosti gradonačelnika Vesna Kusin.

Tijekom prethodnih zasjedanja radnih tijela zastupnici su ukazali na to kako nije održana sveobuhvatna javna rasprava, kako mnogi kulturnjaci nisu upoznati s njezinim sadržajem te da jedan takav dokument ne smije biti temelj kulturnog, a tako i turističkog napretka Zagreba.

No prijedlog Kluba zastupnika HSLS-a i HSS-a o izdvajanju Ureda za kulturu iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport ipak nije prošao.

Samostalni ured za kulturu postojao do 2005. godine

Darinko Kosor je, obrazlažući prijedlog, podsjetio kako je Zagreb imao samostalni Ured za kulturu do 2005. godine te da ga se može smatrati ispravljanjem nepravde kojeg je podržalo 867 kulturnih radnika, sindikati u kulturi, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, ULPUH, Glazbena unija i druga udruženja te KUD-ovi s područja Zagreba.

Kusin je ukazala da odvojene urede za kulturu u EU ima samo šest glavnih gradova – Berlin, Pariz, Prag, Ljubljana, Rim, Nikozija i Varšava. Upozorila je da bi najveći problem posebnog ureda bio taj da bi svi prigovarali da su dobili premalo novca, a pogotovo danas kad novca nema.

Ivan Tepeš (HSP-AS), predsjednik Odbora za kulturu Gradske skupštine, rekao je da je gradu potreban takav ured, ali da dobiveni prijedlog ne sadrži konkretne prijedloge kako bi on trebao profunkcionirati te da ne vidi po čemu bi se on trebao razlikovati od dosadašnjeg stanja.

Ivona Conjar