Sjećanje na sveca

Sjećanje na sveca

Papa Benedikt XVI. proglasio je 2011. svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, te odredio 22. listopada kao njegov spomendan-blagdan jer je toga dana Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, a papa Franjo, samo tri godine kasnije 2014. proglasio ga je svetim

Dogodilo se na današnji dan:

2005. – U Vaikanu umro Ivan Pavao II., svetac Katoličke Crkve. Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.) rođen je u Wadowicama u Poljskoj 18. svibnja 1920. kao Karol Józef Wojtyła. Bio je 264. nasljednik apostola Petra, papa od 16. listopada 1978. do smrti 2005. godine.

Ivan Pavao II. jedan je od velikih državnika 20. stoljeća i duhovni aktivist planetarnoga utjecaja. Njegov dugogodišnji pontifikat karakteriziraju sljedeće značajke: jedan je od najmlađih papa novijega doba; njegov pontifikat je među najduljima; prvi papa ne-Talijan nakon više stoljeća i nakon više stoljeća prvi papa iz jednoga slavenskog naroda.

Njegova osobna toplina, neposrednost i prirodna karizma izuzetno su snažno djelovali preko suvremenih elektroničkih medija (poglavito TV), šireći njegovu poruku i u najzabitnijim dijelovima planeta Zemlje. U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država. Proputovao je 1,2 milijuna kilometara. Obišao je zemaljsku kuglu oko 30 puta. Posjetio je oko 850 gradova. Prvi je papa, koji je posjetio gradove Azije, Afrike i Južne Amerike. Tijekom cijelog pontifikata zalagao se za mir. Zagovarao je pravo svakoga naroda, na svoju državu, samostalnost i suverenost.

Osmislio je sintagmu »kultura života« na svom putovanju u SAD 1993. godine. Pri tome je izjavio: »Kultura života znači poštivanje prirode i zaštita Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštivanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti«. Promicao je međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo kršćana. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicima. Prvi je papa, koji je ušao u džamiju i sinagogu. Obilato se služio dostignućima suvremenog svijeta – od bankovnog računa do mlaznog aviona. Prvi je papa koji je poslao e-mail. Za vrijeme pontifikata napisao je te izgovorio oko 15.000 raznih govora i dokumenata, što je oko 18 milijuna riječi. Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motu proprija i više knjiga. Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 novih svetaca.

Papa Benedikt XVI. proglasio je 2011. svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, te odredio 22. listopada kao njegov spomendan-blagdan jer je toga dana Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, a papa Franjo, samo tri godine kasnije 2014. proglasio ga je svetim.

Papa Ivan Pavao II. imao je poseban odnos s Hrvatskom koju je posjetio tri puta. Aktivno se zalagao za ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom i za prestanak ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

1787. – U Jelsi rođen Antun Dobronić, hrvatski skladatelj i pisac (umro 1955. u Zagreb). Svoju je glazbu temeljio na obilježjima narodnog melosa, a na glazbenoj sceni pojavio se baš u vrijeme značajnog preokreta u razvoju hrvatske glazbe i početka ostvarivanja ideja ilirskog pokreta. Na neki je način postao idejni vođa skladatelja koji će zauzeti središnje mjesto u hrvatskoj umjetničkoj glazbi nacionalnog smjera.

1834. – U Karlovcu rođen Janko Jambrišak, jedan od najvažnijih graditelja i projektanata svojega doba u Zagrebu (umro 31. ožujka 1892. u Zagrebu). Došao je u Zagreb kada se Donji grad naglo urbanistički razvijao i upravo dobivao svoje urbano i arhitektonsko obličje. Projektirao je i izgradio kuće u Kačićevoj, Preradovićevoj, Hebrangovoj, Teslinoj, križanju na sjevernoj strani Zrinjevca. Osnovna značajka svih tih referalnih objakata jest, prije svega, klasicistička tradicija s neorenesansnim elementima i dobra prilagođenost ambijentu, u to vrijeme arhitektonski skromnom Zagrebu. To su jednokatnice i dvokatnice, rijetko trokatnice, simetrično koncipiranih pročelja koja uvijek djeluju kao pročelja gospodskih palača, skladnih proporcija i bez suvišnih dekora. A u enterijeru velike, zračne, svijetle, udobne i prostrane sobe. Dvorišna je strana malo drugačija – verande, zatvoreni drveni hodnici koji djeluju krajnje jednostavno, ali po mjeri čovjeka.

U starome dijelu grada projektirao je Mesničku 23 i izveo mnoge konzervatorske zahvate. Jednako tako imao je dobar osjećaj za sklad i prema prirodi. Ljetnikovci, koje je projektirao i izgradio, kao da izrastaju iz krajolika u organskome spoju s njim. Jedan je od najljepših Okrugljak nad Mihaljevcem. Njegov su jedini dekor drvene grede i izrezbareni balkoni koji podsjećaju na selo, na nestali romantizam u arhitekturi.

Kad je 1878. u Zagrebu osnovan Klub inžinirah i arhitektah, Jambrišak je postao njegov član i bio do smrti 31. ožujka 1892.

1888. – U Hvaru rođen hrvatski povjesničar i arheolog Grga Novak (umro u 91. godini u Zagrebu). Bio je profesor povijesti starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te dugogodišnji predsjednik JAZU. Arheološki je ispitivao špilje na Hvaru i antičke lokalitete, a posebno je proučavao grčku kolonizaciju jadranskih otoka i obale.

1792. – U Sjedinjenim Američkim Državama dolar je određen za novčanu valutu. Ime mu je izvedeno iz nizozemske riječi daler za talir.

Casanova1798.– U Veneciji rođen Giovanni Giacomo Casanova, samozvani Chevalier De Seingalt (umro 4. lipnja 1798. u zamku na sjeveru Češke). Venecija godine 1743. grad je u kojemu različite darovitosti mogu doći do izražaja. Osamnaestogodišnji Giovanni Giacomo već se niz godina školuje za svećenika. Veoma je bistar, dobro potkovan u teologiji, izvrstan je violinist i član zbora. No mladićevo uspješno školovanje nije usklađeno s njegovim katkad raspuštenim ponašanjem koje smatraju skandaloznim. Zbog toga ga, kao primjer drugima, izbacuju iz škole. Bio je to uvod u život jednog velikog pustolova, koji je stekao svjetsku slavu kao kockar, ženoljubac, mešetar i pisac knjiga o vlastitim pustolovinama. Talijanski redatelj Fellini snimio je 1976. o njemu istoimeni film.

Kretao se u visokom društvu, upoznaje Josipa II, Katarinu Veliku i druge vladare. Druži se s Mozartom i Voltaireom. No uglavnom kocka, karta i putuje Europom. Poslije povratka u Veneciju stalno ga prate uhode, te je na koncu uhićen zbog sitnih uličnih kockanja i varanja. U Parizu pokreće prvu javnu lutriju i preko noći postaje bogat, ali stalna strast za kockanjem, mešetarstvo i dugovi prisiljavaju ga na odlazak iz Pariza. Povlači se širom Europe, a posljednjih desetak godina skrasio se u Češkoj gdje je dobio namještenje knjižničara i tajnika grofa Waldsteina. Umro je 4. lipnja 1798. u jednom zamku na sjeveru Češke u 73. godini, ne dočekavši tiskanje svojih Memoara, a upravo će ga oni tijekom nadolazećih stoljeća proslaviti kao najvećega svjetskog pustolova i ženskara.

Foto: Wikipedija

Foto: Wikipedija

1805. – U Odenseu rođen Hans Christian Andersen (umro 4. kolovoza 1875. u Kopenhagenu). »Bajke leže u meni poput sjemenki; potreban je sami dašak vjetra, zraka sunca ili kap gorčine pa da se rastvore u cvijet«. Zapisao je to Hans Christian Andersen, danski književnik, čija je slava prerasla granice njegove domovine, a osobito epohu romantizma u kojoj je stvarao.

Andersenov životopis kao da je i sam maštovito ispričana bajka. Od vrlo siromašnog, neuglednog, gotovo ružnog i nezanimljivog djeteta postao je slavan cijenjen i svjetski poznat književnik. Mnogi su rekli da je priča Ružno pače zapravo Andersenova autobiografija. Rodio se 2. travnja 1805. u Odenseu u siromašnoj obitelji. Otac postolar očito je pokazivao razumijevanje za Hansovu sanjalačku prirodu. Čitao mu je priče iz Tisuću i jedne noći, a poslije, kada je sam naučio čitati, izvodio je Shakespearove drame u kazalištu što mu ga je otac načinio. U 14. godini odlazi u Kopenhagen da bi izučio kazališnu školu, a tamo ga ismijavaju i proglašavaju nedarovitim. Ipak, uz pomoć pokrovitelja uspijeva završiti studij.

ruzno_paceGodine 1835. objavljuje prve bajke i roman Improvizator, u kojem slika narodni život u Italiji. Roman mu odmah donosi slavu i prevodi se na nekoliko jezika. Povjesničari književnosti dobrim ocjenjuju i njegove putopise nastale nakon brojnih putovanja. S poznatim junacima bajki, na kojima se naraštajima napajala dječja mašta, izvrgava ruglu glupost i sebičnost, prijetvornost i zlobu. I danas se, (osobito u kazalištu), umjetnici znaju poslužiti Carevim novim ruhom ili Ružnim pačetom kao parabolom.

Umro je 4. kolovoza 1875. u Kopenhagenu. Zauzeo je posebno mjesto u danskoj književnosti, kao i u srcima čitatelja svih naraštaja u svijetu.

1872. – U New Yorku umro glasoviti američki fizičar Samuel Finley Breese Morse (rođen 27. travnja 1791. u Charlestownu). Manje je poznato da je Morse bio i daroviti slikar. Diplomirao je na poznatom sveučilištu Yale, gdje je ostvario i svoje prve radove s područja fizike i elektriciteta. Najveća je Morseova ljubav slikarstvo kojem će se nakon školovanja potpuno posvetiti. Morse odlazi u Englesku, studira slikarstvo i europsku umjetnost i uskoro postiže zapažene rezultate. Tek kada je zadovoljio svoje umjetničke porive, Morse se u zrelijoj dobi počinje baviti fizikalnim istraživanjima. On 1837. konstruira prvi telegraf s vrlo ograničenim tehničkim mogućnostima.

Godine 1844. prvi je put javno prikazao Američkom kongresu rad telegrafa između Washingtona i Baltimora. Da bi električni impuls koji prenosi vodič imao smisla, Morse razrađuje i glasoviti sustav takozvanih Morseovih signala u kojem svako slovo označava određeni broj crtica i točaka. U dubokoj starosti bavio se fizikalnim pokusima, a u predasima bi se opet prihvaćao kista.

(zg-magazin)