Siromaštvo u Hrvatskoj

Siromaštvo u Hrvatskoj

Kad je riječ o siromaštvu i socijalnoj isključenosti, Hrvatska spada među najpogođenije zemlje Europske unije. Najnoviji podaci koji stižu iz Državnog zavoda za statistiku, više su nego poražavajući. Stopa rizika od siromaštva u našoj zemlji u prošloj je godini iznosila 20 posto, a u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je čak 29,1 posto građana. Ti su podaci zapravo konačan rezultat Ankete o dohotku stanovništva.

Prema rezultatima spomenute ankete, prag rizika od siromaštva je u 2015. godini za jednočlano kućanstvo iznosio 25.000 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio je 52.500 kuna na godinu.

Nadalje, rezultati ankete su pokazali da su najsiromašnije žene stariije od 65 godina, njih 29 posto i muškarci stariji od 65 godina, 23 posto. Najmanje siromašnih građana ima u dobi od 25 do 54 godine života, a izraženo u postocima, takvih osoba ima 17 posto.

Tzv. Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti tri od devet stavki. Tu spada redovno plaćanje računa, otplaćivanje potrošačkog ili stambenog kredita, plaćanje najamnine. Zatim tu su i kvalitetni dnevni obroci u kojima su zastupljene sve potrebne namirnice, plaćanje kakvog neočekivanog troška, korištenje telefona, kućanski aparati poput TV-a u boji i perilice za rublje, grijanje u zimskim mjesecima i korištenje osobnog automobila. U ovoj se kategoriji lani našlo čak 32, 8 građana Hrvatske.

Stopa teške materijalne deprivacije, odnosno postotak osoba koje si ne mogu priuštiti minimalno četiri od gore nabrojanih devet stavki  iznosi visokih 14 posto.

Ukratko, deset posto je onih koji su bez adekvatnog grijanja u najhladnijem periodu godine, 66 posto građana Hrvatske ne može si priuštiti jednotjedni godišnji odmor, a čak 14 posto ljudi ne jede mesni ili riblji obrok svaki drugi dan.

U kućanstvima koja jedva preživljavaju od prvog do zadnjeg dana u mjesecu, živi 32 posto ljudi, dok 0,3 posto živi lagodnim životom.

Prisjetimo se, usporedbe radi, Državni zavod za statistiku, u suradnji sa Svjetskom bankom, prvi je put 1998. godine proveo reprezentativno istraživanje siromaštva u Hrvatskoj. Uzorkom je bilo obuhvaćeno 3.123 kućanstva (u kojima je živjelo 9.433 osoba). Prema rezultatima tog istraživanja, tada je u Hrvatskoj živjelo 8,4 posto siromašnih ljudi, s tim da u istraživanje nisu bili uključeni stanovnici područja koja su izravno bila pogođena ratom.

(Zg-magazin)