Sinčić: Faraoni se ne diraju, a udara se na malog čovjeka

Sinčić: Faraoni se ne diraju, a udara se na malog čovjeka

Smatram da sve saborske povlastice treba ukinuti, a zastupnicima smanjiti plaću minimalno za četrdeset posto, sve dok država ne počne izlaziti iz krize. Kad bude  narodu bolje, onda može biti i narodnim zastupnicima…

Razgovarala: Snježana Kratz

O tome zašto se njegov rodni Karlovac pretvorio u veliki park, gdje boravi kada je u Zagrebu, zašto se odrekao tri tisuće kuna za unajmljivanje stana kojima kao sabornik može raspolagati, jer nije iz Zagreba, ZG-magazinu govori predsjednik Živog zida i saborski zastupnik Ivan Vlibor Sinčić. Otkriva što ga je u Saboru iznenadilo, razveselilo i zgrozilo te koliko koštaju saborski kolači…

Moj jedan glas u Saboru, naspram njihovih 150 ne vrijedi mnogo. Jedino mogu govoriti, upozoravati i iznositi istinu u javnost. Možda ljudi jednom odluče da je vrijeme za istinske promjene i podrže Živi zid u tolikoj mjeri da možemo mijenjati zakone

Zašto volite Zagreb?

Volim Zagreb jer je veličanstven i prostran grad, što se najbolje vidi u starom centru.

Niste u njemu odrastali?

Ivan Vilibor Sinčić

Ivan Vilibor Sinčić

Ne. Nisam odrastao u Zagrebu već u obiteljskoj kući u Karlovcu, gradu na četiri rijeke, vratima Like i Gorskog kotara, gradu u srcu Hrvatske. Karlovac i Zagreb srednjoeuropski su gradovi koji su se zadnjih nekoliko stoljeća uvijek razvijali zajedno i ovisili jedan o drugome.

Karlovac je miran grad i otkad je propala tamošnja industrija pretvorio se u jedan veliki park, a grad je na žalost izgubio petnaestak tisuća stanovnika. Zagreb je metropola i jedinstven je u Hrvatskoj.

Gdje danas stanujete?

Nisam na stanu, trenutno još uvijek živim na relaciji Karlovac-Zagreb-Međimurje te sam uglavnom na putu po Hrvatskoj. Prošle sam godine napravio više kilometara nego ikada prije. Otkad sam zaposlen u Saboru, moram više boraviti u Zagrebu. Često sam na Trešnjevci jer tamo imamo ured i poznanike.

Koliko ste stanovnik metropole? Jeste li podstanar?

Boravim često u Zagrebu, zbog obaveza. Nekad je to bio fakultet, danas Živi zid i obaveze u Saboru. U procesu sam unajmljivanja svog stana kako bih učinkovitije radio. Na svoj trošak unajmljujem stan jer sam se te privilegije od tri tisuće kuna mjesečno odrekao.

Od kada se bavite angažiranim radom, društvenim aktivizmom, politikom?

Aktivizmom i politikom bavim se od svoje dvadesete godine, odnosno od velikih prosvjeda protiv negdašnje vlade Jadranke Kosor i njenog tadašnjeg ministra Tomislava Karamarka, 2011. godine.

Zašto ste krenuli tim putem?

Želio sam ukazati na stvari na koje nitko nije ukazivao. Kada smo prije, sada već desetljeća, govorili o Hrvatskoj narodnoj banci nitko nam baš i nije vjerovao, a Željko Rohatinski je bio heroj i spasitelj. Danas je percepcija mnogo drukčija i građani znaju da HNB radi protiv njih, a na korist privatnih banaka. Afera Franak te afere Hypo, Raiffeisen zadruge i Erste banke tek su vrh ledenog brijega. Da bi se nešto mijenjalo morate ući u politiku. Zapravo ne morate, ali to je poželjno i jako ubrzava stvari. Ne bi se nikada stari(ji) političari bojali nas da smo samo vikali na ulici, ali kada preko izbornog procesa napadate izvornu fotelju – to je onda druga stvar. Razlika je velika. Oni su htjeli demotivirati ljude da se ne bave politikom, dok su one koji se njome ipak bave željeli kontrolirati kroz svoje stranke i nepravedan i pristran politički sustav koji su stvorili.

sincic_transparent

Kada ste startali s radom u Saboru? Kada dolazite i odlazite na posao?

Rad u Saboru ima dva glavna dijela. Prvi je manje poznat i vidljiv, a to je rad u saborskim radnim tijelima odnosno saborskim odborima koji u pravilu zasjedaju utorkom. Drugi dio je mnogo vidljiviji i poznatiji, a to je rad u sabornici gdje se vode rasprave i glasovanje. Tu su i sastanci klubova, ali i suradnja i posao s međunarodnim delegacijama.

Što vam je u opisu posla?

Moj je posao zastupati interese mojih birača odnosno svih onih koji žele ujedinjenje našeg naroda i okretanje ka budućnosti. Svih onih koji razlikuju bitno od nebitnog. Dakle, govorim u njihovo ime, predlažem zakone u skladu s njihovim interesima i općenito podižem svijest svih ljudi koji još nisu moji birači.

Je li vas u radu Sabora što iznenadilo, zateklo, razveselilo, zgrozilo?

Iznenadilo me što kolege koji su imali i prije priliku sudjelovati u vlasti govore kao da su prvi puta tu. Čude se kako nešto nije napravljeno premda su imali četiri godine vremena. Neki i desetak. Razveselilo me što smo dokazali sami sebi i drugima da se upornim petogodišnjim radom može uspijeti i postati parlamentarna stranka. Zgrozilo me pak, što se potvrdilo ono što sam i dosad znao. Da imamo nekoliko institucija poput Porezne uprave, Državnog sudbenog vijeća, Hrvatske radiotelevizije, Hrvatske narodne banke, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom koje rade loše, neodgovorno, štetno ne odgovarajući ponekad ni Saboru na upite a kamoli građanima.

Tu je i Državno odvjetništvo koje sve zna, a ne čini ništa. Jedan zastupnik je pričao da je tri godine čekao da mu Državna agencija za upravljanje državnom imovinom (DUDI) odgovori na upit. To je skandalozno!

Koji su gorući problemi o kojima se mora progovoriti i hitno ih rješavati?

Gorući problemi su produkti od nekoliko godina, ponekad i desetljeća nerada i prikrivanja kriminala od gore navedenih institucija. Zamislite, DUUDI drži imovinu vrijednu preko 30 milijardi eura, što se zna za sada, a raspolaže s njom kao pijani milijarder. Nedavno je taj ured dao u koncesiju jednu nekretninu na devedest i devet godina firmi bez zaposlenih, koja je osnovana nakon raspisivanja natječaja, dok osoba povezana s njom duguje milijune kuna poreza državi! Samo pogledajte nalaz Državnog ureda za reviziju i saborsku raspravu. Kada smo kod poreza, vratimo se na prije spomenutu poreznu upravu koja nikako da naplati desetke milijardi neplaćenih poreza od „svetih krava“ kojima nitko već godinama ne može ništa!

Što je sa ovršnim zakonom ? Ima li tu kakvih novosti, zastoja, rješenja, prijedloga? Zašto slobodna zanimanja mogu imati otvoren samo jedan zaštićeni račun i na njemu mogu primati isplatu isključivo od jednog poslodavca, a drugi račun zakonski ne mogu otvoriti?

Ovršni je zakon također veliki problem. Čovjek može već zbog jedne kune izgubiti nekretninu pa tako i kuću ili stan odnosno jedini dom. Blokade kakve postoje kod nas ne postoje nigdje, a zbog velikih zateznih kamata mnogi završe i u dužničkom ropstvu. Dug raste i raste sve dok ne počnete mjesečnu ratu davati samo za kamatu, žale mi se ljudi. To je točka bez povratka.

Kako da prežive oni koji su izgubili posao, i k tomu u blokadi, odnosno žive samo od honorara. Nemalo je tu umjetnika, novinara i drugih slobodnih zanimanja?

Kolega koji se bavi glazbom požalio mi se da za njega nema zaštićenog računa i ima takav problem. Na te ljude valjda nitko nije mislio, a ja moram biti i njihov glas.

Zašto ne daju mogućnost da na jednom zaštićenom računu blokirane osobe mogu primati više, za jednu trećinu umanjenih uplata od više poslodavaca?  

Teško je reći radi li se o gluposti ili o zlonamjernosti. Ovršni zakon ima mnogo propusta i treba ga što prije promijeniti. Još je važnije djelovati protiv uzroka problema, a to je kreditna kriza uzrokovana neradom i nemarom spomenutih institucija.

Recite koliko je ovršenih do ovih dana, što to ljudima čine banke?

Pogled na stranicu Financijske agencije kaže nam da je lani do 31. prosinca u blokadi bilo 321.580 građana, a dug građana iz osnova za plaćanje iznosio je 36,52 milijarde kuna. Broj blokiranih poslovnih subjekata je pak 41.659 . Banke čine ono što im je politika dozvolila.

Prokomentirajte i najavljenu reformu zdravstva, uvođenje tzv. nadstandarda, termina iz privatne prakse. Kako se možemo izboriti protiv tog da osiromašenjem javnoga zdravstva jednima stvorimo aristokratske uvjete, a drugima siromašni sustav?

Priča se već par mjeseci o mogućoj reformi zdravstva, ali sve je ostalo na priči. Mi u Saboru nismo ništa dobili na stol. Vrlo je jednostavno. Ako bude prema tim najavama, značit će to da je Vladi lakše štedjeti na zdravlju građana, nego (u)prihodovati novac na bankama, otetoj i loše upravljanoj državnoj imovini i milijardama kuna nenaplaćena poreza pojedinih moćnika. Nemam ništa protiv toga da se razvija privatno zdravstvo, ali ono se ne smije razvijati javnim novcem. Javno zdravstvo je napredniji sustav od privatnog zdravstva jer teži pozitivnim ciljevima: što manje bolesnih, što lakše bolesnih i što kraće bolesnih.

Kada je nešto privatno, tu je ipak profit na prvom mjestu pa nas iskustva drugih zemalja, ponajprije SAD-a i Kanade, uče da se obavlja veliki broj nepotrebnih operacija i dijagnostičkih postupaka kako bi se ostvario što veći prihod. Sustavi poput zdravstva, zaštite i spašavanja, zatvorskog sustava, posvajanja i udomljavanja djece, ne smiju nikada biti potpuno predani u privatne ruke. To bi značilo zarađivati na bolesti, požarima ili poplavama, većem postotku kriminala i od socijalni službi proglašavanju velikog broja djece zanemarenima, iako to nisu, samo kako bi zaradile privatne agencije za posvajanje, što je već sada veliki problem u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Što je sa ukidanjem povlastica saborskim zastupnicima?

A tko će ih ukinuti? Oni koji su ih donijeli?

Kojim se stavkama bavite ovih dana i što vam predstoji?  

Bavim se širokim spektrom poslova. Ne samo da se pripremam za točke koje su na dnevnom redu u Saboru odnosno saborskoj raspravi, već radim(o) i na prijedlozima zakona i amandmana. Primam ljude koji žele da ih zastupam i zauzmem se na određen način za njih. Stiže mi i jako mnogo pritužba građana, pisama… Osim toga, bavim se i Živim zidom spremajući ga za lokalne izbore. Svojim primjerom šaljem poruku o tome kako bi politika trebala izgledati, pozivam na reforme.

Objelodanite situaciju s informacijama koje ste mi rekli da su se čekale od 2011. godine.  

Da, čekale su se javne rasprave o lošem radu navedenih faraonskih institucija. Treba ih prokazati i onda implementirati naša rješenja. One koji ne rade svoj posao i još ako tome štite privatne interese, a plaćeni su našim novcem – treba sankcionirati! Neki odjeli se ne mogu spasiti, nego ih treba raspustiti i graditi ispočetka s novim ljudima.

Što je sa Fondom za potrebite? Izdvaja li još netko osim vas po tisuću kuna u njega?

Ne, nikoga za to nije briga.

Kolike su plaće saborskih zastupnika u prosjeku ?

Rekao bih oko 15 000 kuna.

Koliko košta jedan saborski ručak? Juha, glavno jelo, desert?

Oko 20 do 25 kuna na liniji gdje se poslužujete sami, a na onoj gdje rade konobari više.

Svojedobno su saborski kolači bili po tri kune? 

Tako je i danas.

Rekli ste da su u Saboru vrijedni divljenja samo kuhari i konobari. Zašto?

To su skromni ljudi koji preko tjedna rade u Saboru za oko tri tisuće kuna. Navodno neki rade subotom i druge poslove.

Kakve sve povlastice imaju saborski zastupnici? Mobitele, ima ih još…

Ne mogu sa sigurnošću tvrditi koje sve imaju povlastice, jer ih ne tražim. Znam da imaju, ako žive 50 kilometara udaljenosti od Zagreba pravo na 2.500 kuna za stanarinu, 500 kuna za režije i 1000 kuna u ime odvojenosti od obitelji. Dobivaju bonuse na plaću, ako su predsjednici klubova ili odbora. Vjerojatno postoji još pokoja, ali ja nisam upoznat s njima.

Za koje smatrate da im ne bi trebale ili bi ih valjalo umanjiti, modificirati ?
Smatram da sve povlastice treba ukinuti i smanjiti im plaću minimalno za četrdeset posto, sve dok država ne počne izlaziti iz krize. Ako je narodu bolje, onda može biti i narodnim zastupnicima.

Kako ste zadovoljni izgledom Gornjeg grada ? Je li dobro osmišljen ili bi mu trebalo »dodatI« kafiće, muzeje, džez-klubove?

Gornji grad je predivan, ali umrtvljen. Smatram da je gradonačelnik Milan Bandić tamo trebao održati sve stare zanate u makar jednoj ulici. Mlade bi generacije tako bile upoznate s onim što su Zagrepčani nekada radili, čime su se bavili i od čega živjeli. Nedostaje taj starinski šarm.

Treba li državne institucije koje su sad tamo, Sabor Vlada premjestiti možda na neku drugu lokaciju?

Nema potrebe, samo bi nagomilali dodatne troškove, a državne institucije na Markovom trgu su ionako postale tradicija.

Koliko je Zagreb grad po mjeri čovjeka i je li on to doista?

Rekao bih da je nekad bio, međutim, vremena se mijenjaju i smatram da gradonačelnik Zagreba više nije u koraku s vremenom i sa mladim generacijama koje dolaze. Nezamislivo je da se u slijedu grade fontane, u planu su čak tri nove. Mogu iz prve nabrojati i nekoliko lokacija gdje se nalaze, ali ne mogu nabrojati ni dva veća dječja parka gdje roditelji mogu provesti dan s djecom na otvorenom. Tramvajske karte su bezobrazno skupe, usluge Holdinga, koji je premrežen tisućama afera još gore, Jakuševac sramota, premalo je vrtića… Nažalost, kao i ostatak hrvatske politike Zagreb je i pun kriminala.

zagreb_fontane

Hoće li grad imati podmlatka nastavi li se ova pronatalitetna politika?

Zagreb se ne razlikuje mnogo po padu nataliteta od ostatka zemlje, iako grad raste najviše zbog doseljenika. Međutim, Zagreb ima puno više mogućnosti koje se ne iskorištavaju.

Prokomentirajte u par riječi novinske napise o rasipanju Živog zida. Rekli ste da svatko ima pravo ići svojim putem…

Nema se što puno komentirati, previše apetita, premalo funkcija. Neki su stavili privatne interese ispred javnih.

Koji je vaš interes u budućnosti?

Moj je put od prvog dana bio i ostao Živi zid. Posvetio sam tome posljednjih pet godina života, više i ne poznajem i ne mogu zamisliti život bez ideje koju sam stvarao i za koju živim. Ako vidim da su se moje kolege u međuvremenu promijenile, da više ne dišemo isto, da su nam se ciljevi razišli, tada ću početi razmišljati kako dalje.

Boriti se za ljude i njihovo pravo na dostojan život?

Moj me narod izabrao sa gotovo sto tisuća glasova i dužnost mi je da se borim za njih i budem njihov glas u Saboru i medijima. Naravno, moj jedan glas u Saboru, naspram njihovih 150 ne vrijedi mnogo. Jedino mogu govoriti, upozoravati i iznositi istinu u javnost. Možda ljudi jednom odluče da je vrijeme za istinske promjene i podrže Živi zid u tolikoj mjeri da možemo mijenjati zakone. Ali do tog se trena borim kako znam i mogu. Može se puno napraviti i donijeti promjena zakona, ali u ovoj fazi samo do određene razine.

Što u konačnici kažete na najavljene rezove socijali pored toliko povlastica vladajućima?

Prijedlozi proračuna pokazuju da se ova vlada kao ni ona prethodna neće imati hrabrosti suočiti sa lobijima koji štite DORH, Hrvatsku narodnu banku, HRT, DUUDI, Sudbeno vijeće i Poreznu upravu. Udara se na malog čovjeka, a faraoni se ne diraju. Ako taj prijedlog ostane kada dođe u Sabor – neću ga podržati.

Komentari su zatvoreni