Seusovo blago

Seusovo blago

Još 2007. godine, pojavile su se glasine kako Soroš kupuje blago s namjerom poklanjanja istog Mađarskoj. Hrvatska sama, samoj sebi nikada ne bi mogla priuštiti ovakvu vrijednost. Interesantno je to što Hrvatska, o Seusovom blagu, posljednjih godina mudro šuti

Sjećate li se spektakla koji se svojedobno zbivao oko Seusovog blaga? Riječ je o kompletu od 14 srebrnih posuda koji potječe iz razdoblja kasne antike (4. st.), ujedno najskupljem i najljepšem srebrnom posuđu Rimskog Carstva. U kompletu se nalaze srebrni tanjuri, posudice i vrčevi za vodu. Na jednom od tanjura, teškom 10 kg, upisan je Seus kao vlasnik posuđa i po tome je cijeli komplet prozvan Seusovim blagom. Vrijednost mu je procijenjena na više od 40 milijuna funti, a vjeruje se kako bi se mogla postići i znatno viša cijena. Cijeli spektakl je počeo, početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, kada ga je vlasnik, lord Northampton, htio prodati putem aukcijske kuće Sotheby’s.

lord_northamptonSam lord ga je kupio 80-ih. Ponudivši blago nekim muzejima, jedan je od tih muzeja  ustanovio kako je dokumentacija o porijeklu Seusovog blaga, falsifikat (prema tom falsifikatu blago je iz Libanona). Kako je otkriće o falsifikatu otežalo prodaju, Sotheby’s je lukavo pokušao otkriti porijeklo kompleta objavivši kako posjeduje jednu posudu (ne njih 14) te je o tome obavijestio sve zemlje koje su nekada bile pod Rimom. Tu na scenu stupaju Mađarska (koja je tvrdila kako je riječ o blagu iz Mađarske, točnije s područja Balatona jer je na jednoj od posuda upisano ime Pelso – drevno ime za Balaton) i Hrvatska zbog svojih tvrdnji kako je Seusovo blago iz Hrvatske, iz okolice Barbarige. U New Yorku započinje sudski proces koji na koncu završava povoljno za lorda. Naime, zaključuje se kako lord nije znao ništa o falsificiranom dokumentu te kako je kupio Seusovo blago u dobroj volji dok dokazi Hrvatske i Mađarske, o porijeklu blaga, nisu dovoljno čvrsti.

U spor se uključila i JNA

U sporu s tadašnjom Jugoslavijom, interesantna je činjenica kako se u spor uključila i JNA. Činjenica je interesantna i zbog toga što ne znam što bi JNA trebala imati u ovom sporu (osim što je trebala dozvoliti istraživanje na dijelu Barbarige koji je tada bio zatvoren za javnost), ali i zbog toga što su svojedobno postojali svjedoci koji su tvrdili kako je blago doista otkopano u Barbarigi. Svjedoci su tvrdili i to kako je u nestanak blaga uključeno nekoliko oficira JNA. Prije nekoliko godina, čak se u medijima pojavila izjava Antona Cveka, nekadašnjeg inspektora SUP-a u Puli, u kojoj navodi kako, na području Pule, Fažane, Pomera i Peroja, postoji nekoliko svjedoka iz JNA koji znaju kome je, kada i kako Seusovo blago uručeno. Imena nisu objavljena nikada. O uključenosti JNA u nestanak Seusovog blaga s područja Istre, pisali su čak i svjetski mediji pozivajući se na svoje izvore. Analiza minerala u tlu Barbarige podudara se s analizom minerala nađenih na samom kompletu što bi moglo značiti kako je blago doista bilo skriveno u tlu Barbarige (prilikom ratova i drugih  opasnosti, ne bi prvi put što bi netko sakrio svoje bogatstvo zakopavši ga u zemlju. Upravo zbog toga i imamo toliko priča o zakopanom blagu).

seusovo_blago_1U pokušajima dokazivanja kako je riječ o hrvatskom blagu, bila je vrlo aktivna tadašnja ravnateljica pulskog Arheološkog muzeja, Vesna Girardi Jurkić, a isto je nastavila i onda kada je postala ministricom kulture. Ona je 1996. godine, svoj je izvještaj uručila hrvatskoj Vladi. Istovremeno su i Mađari, vrlo aktivno, pokušavali dokazati kako je blago njihovog porijekla, a Hrvatska je pritom, naravno, sve samo pasivno promatrala.

Hrvatska šuti

Relativno nedavno, to je blago izloženo po prvi puta, točnije, negdje 2006. ili 2007. godine, najvjerojatnije iz razloga kako bi se povećao interes među potencijalnim kupcima voljnima platiti onoliko koliko je tražio lord. Još 2007. godine, pojavile su se glasine kako magnat George Soroš kupuje blago s namjerom poklanjanja istog Mađarskoj. Hrvatska sama, samoj sebi nikada ne bi mogla priuštiti ovakvu vrijednost. Interesantno je to što Hrvatska, o Seusovom blagu, posljednjih godina mudro šuti. Rezlutati ispitivanja također nikada nisu objavljeni. Je li ovdje riječ o već uobičajenoj pasivnosti, nesposobnosti diplomacije i ostalih ili je u pitanju nešto treće – ne znamo. No, sama mogućnost o postojanju poveznice između Seusovog blaga i Barbarige vrijedna je spomena kao i činjenica kako su bogati antički objekti otkriveni na području Barbarige, moguće nalazište i ovakvog bogatstva.

Tekst: Cvergla (Cvergla blog)

Foto: Cvergla / telegraph.co.uk