Sedamdeset godina Jazz orkestra HRT-a

Sedamdeset godina Jazz orkestra HRT-a

(Foto: Dinko Bažulić)

U utorak 19. prosinca 2017. u dvorani Blagoje Bersa, Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu obilježena je važna kulturna obljetnica Jazz orkestra HRT-a koji postoji i uspješno radi kontinuirano već sedam desetljeća. U povijesti big bandova rijetkost i u svjetskim razmjerima. Ovo je i za prikazivača koncerta bio poseban i emocionalan doživljaj. Naime, prati Orkestar od prve polovice pedesetih godina.

Davne 1947. osnovan je Plesni orkestar Radio Zagreba pod vodstvom trubača i dirigenta Zlatka Černjula. Nastavio je rad kao Big band HRT-a a sada nastupa pod imenom Jazz orkestar HRT-a. Pretvaranje tog orkestra u kulturnu instituciju ove zemlje bio je moguć samo zahvaljujući upornosti ravnateljstva tadašnjeg Radio Zagreba. Trebalo se oduprijeti tadašnjim političarima koji su smatrali da treba »spriječiti tu amerikanijadu«. Njihova mišljenja moglo se pročitati tijekom koncerta na izvrsno osmišljenom video prikazu razvoja Orkestra kojim su bile popraćene glazbene izvedbe.

Nastup Lele Kaplowitz

Uoči i tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu je djelovalo pet velikih orkestara u kojima su srednjoškolci i studenti različitih fakulteta, ali i istaknutiji prijeratni glazbenici voljeli izvoditi swing glazbu i šlagere, svirajući na zagrebačkim plesnjacima. Ugledni pripadnik tadašnje vlasti, Zlatko Černjul u sezoni 1946./47. utemeljuje za potrebe Radija, Plesni orkestar.

Orkestar je vodilo nekoliko dirigenata, među ostalima Miroslav Killer, Milivoj Körbler, Nikica Kalogjera i Ladislav Fidri. Posebno mjesto među njima pripada Miljenku Prohaski koji ga je vodio više od trideset godina. Zahvaljujući njemu orkestar je napravio dva važna iskoraka: proboj na međunarodnu glazbenu scenu i poticanje domaćeg stvaralaštva. Prvi nastup na međunarodnoj sceni orkestar je imao 1955. u Kölnu. Nakon toga uslijedile su turneje po Bugarskoj, Poljskoj, bivšem SSSR-u, nastupi na jazz festivalima u Frankfurtu i Nagykaniszi, te u Münchenu 1972. u sklopu kulturno-zabavnog programa Olimpijade. Od prvog nastupa na Jazz festivalu na Bledu 1962. počinje nova faza u radu – orijentacija na vlastiti repertoar. Naime, do tada je Orkestar imitirao američku glazbu. Idejni začetnik te orijentacije bio je M. Prohaska, a pridružili su mu se i neki članovi. Zbog takve je programske orijentacije orkestar izgradio specifičan stil po kojem se razlikovao od sličnih sastava u zemlji i svijetu.

Po napuštanju M. Prohaske dirigentskog mjesta, orkestar su vrlo uspješno vodili Silvije Glojnarić i Saša Nestorović. Sadašnji dirigent, Andreas Marinell uspješno vodi redovitu koncertnu sezonu. Između ostalog, s godišnjim programima u kojima se kao autori predstavljaju članovi orkestra te glazbom pristiglom na natječaj za nove skladbe za Jazz orkestar HRT-a. I on sam došao je u dodir s Orkestrom kada se natjecao s jednom skladbom. Na kraju ovog dijela prikaza neka bude dopušteno napisati da je o ovakvim sezonama prikazivač razgovarao s M. Prohaskom još šezdesetih godina i predlagao putem medija. Sada je sazrelo vrijeme da se da se to i ostvaruje. No i sada se političari okomljuju na sva četiri glazbena tijela pod izgovorom ušteda koje bi se ostvarile sniženjem pretplata.

Valja vjerovati da će glazbena proizvodnja HRT-a u daljnjem radu svojih ansambala, pa tako i Jazz orkestra, imati podršku nazočne ministrice kulture gospođe Nine Obuljen-Kožinek.

Poslije pozdravne riječi voditeljice Glazbene proizvodnje gospođe Ivane Kocelj, kroz program je na svoj specifični način, duhovito vodio Dražen Ilinčić.

Program se sastojao iz dva dijela, glazbenog i video prikaza povijesti orkestra. U video prikazu bili su prikazani najvažniji događaji i osobe u razvoju orkestra. Za nekoga tko se sjeća osobno duge povijesti orkestra, bilo je veoma emocionalno vidjeti slike pojedinih glazbenika s kojima se osobno poznavao. Privatna napomena. Šezdesetih godina moralo se najprije vjenčati na rajonu. Ispred njega, to je obavio jedan glasoviti klarinetista i saksofonista član tog orkestra.

U programu su nastupile vrlo dojmljivo tri velike hrvatske jazz pjevačice: Gabi Novak, Zdenka Kovačiček i Lela Kaplowitz. Uz navedeni trio, uspješno se uklopio u program i Marko Tolja.

Matija Dedić i Gabi Novak

Težište programa pripalo je izvrsno vođenom Orkestru pod vodstvom Andreasa Marinella. Od instrumentalnih gostiju treba istaknuti tenor-saksofonistu Sašu Nestorovića, klaviristu Matiju Dedića i trio Chui.

Program je započeo skladbom Z. Černjula i današnjom špicom emisije Vrijeme za jazz, »Bembe« i vrlo svježom M. Prohaske, »Opus 900«. G. Novak je otpjevala jedno od svjetski najpoznatijih hrvatskih jazz skladbi, Prohaskinu »Intimu«. Iz programa koji je s dodatcima trajao gotovo dva sata valja izdvojiti dvije skladbe. Damira Dičića: »Sebastian« i S. Glojnarića »Mystic Soul«.

Gotovo svi članovi Orkestra nastupili su vrlo uspješno i kao solisti. Cjeloviti dojam može se zažeti u poznati iskaz. Što stariji orkestar, to bolje svira.

Bila je to večer za pamćenje. Poželimo Orkestru da i dalje tako uspješno djeluje. U ne baš jednostavnim vremenima.

Igor Čatić

Ostavi komentar

*