Sandra Švaljek: Bandićev model upravljanja Gradom je zastario

Sandra Švaljek: Bandićev model upravljanja Gradom je zastario

»U Zagrebu nisu riješeni mnogi elementarni problemi: broj vrtića, osnovnih škola, životni standard, priključci svih građana na vodovod i kanalizaciju. Dok sve to nije napravljeno, fontane nisu prioritet«

Razgovarao: Matej Knežević
Snimio: Ognjen Karabegović

Bivša ravnateljica Ekonomskog instituta dr. sc. Sandra Švaljek zagrebačkoj je i široj javnosti ostala upamćena kao prva žena Zagreba u trenucima kada se Milan Bandić nalazio u zatvoru u Remetincu. Prije toga, bila je potpredsjednica Ekonomskog vijeća kojim je predsjedao bivši premijer Ivo Sanader, zatim je bila savjetnica Jadranke Kosor, a radila je i kao vanjska suradnica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Danas je na mjestu znanstvene savjetnice u Ekonomskom institutu, a u travnju 2015. aktivirala je status nezavisne zastupnice u Gradskoj skupštini. Zašto sebe smatra potencijalnom boljom alternativom od postojećeg gradonačelnika, pročitajte u novom intervju.

Zašto ste se, gospođo Švaljek, odlučili kandidirati za gradonačelnicu Zagreba?

Znam da Zagreb može biti bolji i ugodniji grad nego što je danas, a isto tako znam da to sadašnja vlast to ne može osigurati. S obzirom da sam radila u Gradskoj upravi, znam da gradonačelnik ima pred sobom moć, sredstva i resurse koji mogu dovesti do toga da kvaliteta života bude bolja, nego što li je ona danas.

Koji su to potezi koje ćete kao gradonačelnica provesti u prvih par godina svoga mandata?

“Moje biračko tijelo su svi građani koji nisu zadovoljni sadašnjim načinom vođenja Grada. A takvih je jako puno”.

U prvom redu Gradska uprava i Holding trebaju funkcionirati u maniri dobrog gospodara, a s druge strane uvažavati struku i građane. Čim se takav pristup primjeni, dogodit će se mnoge dobre stvari.

Koje su po vama prednosti, a koje su mane aktualnog gradonačelnika Milana Bandića?

Gradonačelnik je na svojoj funkciji već duže vremensko razdoblje. U tom je razdoblju pokazao kako vidi razvoj Zagreba i što on može, međutim ovakav model upravljanja koji je on tada prakticirao, danas je potrošen. Potrošen je, u smislu kao da živimo u vremeplovu, ostali smo u nekom prošlom vremenu, dok je svijet velikim koracima išao naprijed. Danas se Zagreb, nažalost ne može uspoređivati sa najboljim europskim gradovima.

Tko je vaše biračko tijelo?

Svi građani koji nisu zadovoljni sadašnjim načinom vođenja grada. Takvih je jako puno, a to su u konačnici pokazale ankete u kojima se pokazuje da dvije trećine građana želi da Grad vodi druga osoba s drugačijom vizijom grada, a oni će prepoznati to novo lice.

Prije izbora i nakon izbora se sklapaju koalicije? Koga vidite kao preferenciju s kim biste mogli ići u koaliciju, a koga ne?

Vrlo jasno i ponovit ću to: sigurno neću koalirati s listom Milana Bandića, dok ću s ostalima, pregovarati kada pobijedim na izborima.

Treba li Zagreb, kao i neki drugi europski gradovi, uz gradonačelnika, imati i osobu koja će joj voditi ključne financijske i druge projekte?

Zagreb treba prije svega gradonačelnika koji će biti gradski menadžer. Gradovi su danas složeni sustavi koji moraju osigurati različite elemente života, tako da na čelu grada treba biti dobar menadžer. Osim mene, neće biti potrebno da još netko upravlja projektima, ali zasigurno ima mjesta za stručne ljude koji će odgovorno raditi svoj posao.

Može li gradonačelnik imati u vid u sve što se u Holdingu događa s obzirom na veliki broj podružnica koje su pod njegovom nadležnosti?

Gradonačelnik treba odrediti strateške ciljeve u Holdingu i dati profesionalcima da ih realiziraju. No isto tako periodično kontrolirati ostvaruju li se ciljevi ili ne. Ako ne, onda je to jasan znak da uprava nije isporučila. Ako ne, onda je to jasan znak da uprava nije isporučila ono što je trebala i da ti ljudi trebaju ustupiti mjesto nekom drugom.

Kakva je po vašem sudu prometna infrastruktura u Zagrebu i što biste ste vi napravili po tom pitanju?

Prometna infrastruktura je, kao i mnogo toga drugoga, ostala u nekom prošlom vremenu i nije pratila razvoj grada, kao što primjerice nemamo primjereni urbanizam, tako nemamo niti primjeren prometni sustav u Zagrebu. Urbanizam i promet trebaju ići ruku pod ruku. Jedan od primjera su biciklističke staze. Sustav biciklističkih staza je napredovao i razvijao se od 1988. godine, no on se mora nadograditi, upotpuniti i učiniti biciklistički promet sigurnijim. Ovo sve navodim budući da se i ja često koristim biciklom, iako sam od onih koji ne voze bicikl zimi jer mi je hladno, ali zato san u sva druga godišnja doba često na biciklu.

Zašto je Zagreb jedan od rijetkih gradova koji nema život na rijeci?

Zagreb je povijesno nastao na brdima i on se odmicao od Save jer su mu prijetile poplave. Za razliku od jednog Pariza koji je nastao na otoku usred rijeke Seine, u Zagrebu to nije bio slučaj. Zagreb se danas nužno treba približiti Savi i iskoristiti ga kao pojas za rekreaciju, kulturu i drugu društvene sadržaje. Upravo je to područje nedovoljno iskorišten resurs u Gradu.

Europska komisija prošli je tjedan objavila Izvješće o postotku otpada koji se odvojeno prikuplja i reciklira u 28 metropola. Zagreb se smjestio na začelje. Kako mislite riješiti spomenuti problem i odakle ćete crpiti nove ideje i financije za spomenuti projekt?

Kao i kod već navedenih primjera, tako i gospodarenje otpada treba sagledavati kao cjeloviti sustav. Moj koncept gospodarenja otpadom kreće od ideje da treba što je više moguće otpada odvajati, koristiti ga kao sekundarnu sirovinu, dio otpada oporavljati, od njega stvarati energiju, a ovaj najmanji dio, može se odlagati na odlagalištu. U takvom sustavu nam nije potrebna spalionica na Jakuševcu.

Kakav program za mlade nudite?

U mom programu ima dosta elemenata. U prvom redu, riječ je o mladima koji ulaze u svijet poduzetništva, tako i za studente i općenito za mlade. Za mlade poduzetnike, imam mjeru za afirmiranje kroz sklapanje prvog posla s Gradom. Opet Grad treba raspisati natječaj, davati prednost zagrebačkim mladim poduzetnicima u smislu da im to bude prilika za prvu referencu. Grad čezne za tim rješenjima, imamo kreativne mlade i stručne ljude koji ulaze u svijet poduzetništva Kad smo kod pitanja stanovanja, za mene je primjereniji model najam stanova za mlade, jer u slučaju najma, nema potrebe da se mlade opterete kreditom i obavezom vraćanja kredita s kamatama.

Što bi ste vi učinili sa zapuštenim zgradama oko Gradskog poglavarstva? U prvom redu mislim na Paromlin, Gredelj i slične objekte.

Osim što su opasni i ružni, predstavljaju jedan gospodarski potencijal, koji nije iskorišten. Grad ima zadatak, s obzirom na to da je kupio i svake godine otplaćuje te prostore našim novcem, uvest ga u funkciju te oploditi taj novac. Tako da, primjerice, na području Paromlina i Gredelja treba niknuti jedno novo središte u gradu. To je potez u kojem se može doći pješice do Trga, u produžetku Zelene potkove te bi se ono moglo iskoristiti za kulturne projekte, ali i poslovne sadržaje.

Koji su vam planovi po pitanju sportskih objekata?

Sportski objekti su u lošem i u derutnom stanju, vape za energetskom obnovom, jer se kod njih koristi jako puno električne energije na zagrijavanje i hlađenje i treba ih obnavljati i održavati. Ali grad treba još sportskih objekata, a prije svega za bazične sportove: atletiku, gimnastiku i plivanje. Grad treba građanima omogućiti svojim sugrađanima mogućnost za rekreativno bavljenje sportom i to svim generacijama, a bazičnim sportovima koje su polazište za bavljenje ostalim sportovima. Konačno, moja ideja oko sportskog vaučera omogućit će da se sva djeca bave sportom, a to prolazi iz mnogih odluka Grada, ali i Zakona o lokalnoj samoupravi. Tako će im, budem li izabrana, Grad sufinancirati bavljenje sportom u iznosu od 200 kuna mjesečno, a novac za ovaj projekt naći ću u racionalnom potrošnjom gradskim novcem.

Na čemu je fokus vaše kulturne politike?

Prva ili nulta točka je depolitizacija kulture. Nažalost, danas je politika prodrla, u sve segmente kulture u Zagrebu. Osim spomenute depolitizacije, u mom programu stoji niz mjera koje su usmjerene građanima, ali i stvarateljima. Stvarateljima treba prilike i preduvjete, kroz novu i postojeću infrastrukturu. Danas veliki broj umjetnika završava Akademije, a nemaju se gdje zaposliti. Njima treba stvoriti uvjete uz mentorski rad, da u prostorima u vlasništvu Grada započnu sa samostalnim umjetničkim djelovanjem

Što za vas predstavljaju fontane Milana Bandića?

Za mene su one loše izabran prioritet, budući da u Zagrebu nisu riješeni mnogi elementarni problemi: broj vrtića, osnovnih škola, životni standard, priključci svih građana na vodovod i kanalizaciju. Dok sve to nije napravljeno, fontane nisu prioritet.

Ostavi komentar

*