Sakaćenje učenja stranih jezika u gimnazijama

Sakaćenje učenja stranih jezika u gimnazijama

Planiranim sakaćenjem učenja stranih jezika Hrvatska bi među europskim državama postala jezično zaostala država vrijedna žaljenja

Otvoreno pismo ministrici znanosti i obrazovanja, gospođi Blaženki Divjak

Cijenjena gospođo ministrice,

obraćam Vam se kao srednjoškolski profesor njemačkoga i francuskoga jezika s tri desetljeća iskustva u nastavi iznimno zabrinut za sudbinu koju je stranim jezicima namijenila aktualna reforma kojoj ste na čelu. Riječ je o drastičnome smanjenju učenja stranih jezika u općim gimnazijama predviđenom Nacionalnim kurikulumom za gimnazije (prosinac 2017.). Taj dokument nažalost nije uvažio mišljenje struke koja je u javnoj raspravi argumentirano upozorila na štetne posljedice toga plana. Naime, predviđa se u 3. i 4. razredu opće gimnazije satnicu drugoga stranog jezika smanjiti za nevjerojatnih 50 %! Time bi se učenje stranih jezika, koji su za Hrvatsku od vitalne važnosti, svelo na simboličan i gotovo beznačajan jedan sat tjedno!

Nemojte, cijenjena ministrice, povjerovati tvrdnjama da će gimnazijalci strani jezik moći učiti u takozvanim izbornim modulima. Jedini modul u kojemu će to biti moguće jest onaj u kojemu će učenici morati prihvatiti i to da sve četiri godine uče i latinski jezik. Ma koliko učenje latinskoga smatram korisnim i potrebnim, iskustvo govori da će se teško naći dovoljan broj učenika zainteresiranih za takav „paket aranžman“, pogotovo jer škole taj modul neće ni morati ponuditi.

Bude li prihvaćen sadašnji prijedlog kurikula, obrazovanju hrvatske djece bit će nanesena golema šteta. Pritom je na djelu gotovo neukusna hipokrizija: istodobno dok se planira drastično smanjenje učenja stranih jezika, u kurikulu za Njemački jezik naglašeno se hvali njegova izuzetna važnost! („Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom.“)

Ovakvim sakaćenjem učenja stranih jezika Hrvatska bi među europskim državama postala jezično zaostala država vrijedna žaljenja. Čak ni velike zemlje poput Francuske i Njemačke, čiji učenici takoreći rođenjem vladaju jednim svjetskim jezikom, nisu došle na ovako pogubnu ideju da u gimnazijama reduciraju strane jezike. Naprotiv, ondje se oba strana jezika kontinuirano poučavaju do mature i to sa satnicom većom negoli u Hrvatskoj! Ako oni to čine, koliko li je to tek potrebno nama?

Hrvatska je zemlja u kojoj je dobro vladanje barem dvama stranim jezicima sine qua non napretka, kako nacionalnoga tako i individualnoga. Znanje stranih jezika jamči veću mobilnost i konkurentnost na tržištu rada. To se teško postiže već i sa sadašnjom u Europi najnižom satnicom, a kamoli ako se ona prepolovi.

Stoga Vas radi boljitka hrvatske djece molim i pozivam da ne prihvatite tu ideju i ne potpišete takav kurikul jer će on hrvatskim građanima dugoročno onemogućiti da budu kompetitivni i konkurentni na europskome tržištu znanja i rada. Nisam protivnik reforme obrazovanja, ali sam protivnik ovakve „Škole za život“ (?) koja će hrvatske mlade ljude via facti dovesti u inferioran položaj u odnosu na njihove europske vršnjake. Takvu štetu ova im reforma nipošto ne smije učiniti!

S poštovanjem,

Dalibor Joler, prof.

Zagreb

Ostavi komentar

*