SAD: Već 28 godina bez napretka na očuvanju privatnosti e-pošte

SAD: Već 28 godina bez napretka na očuvanju privatnosti e-pošte

Zakon o zaštiti elektroničke pošte uklonio bi staru razliku između šest mjeseci starih e-mailova i novih e-mailova, zamijenivši ga cijelim nizom zabrana objavljivanja svih podataka bez naloga

Zahvaljujući zakonskim temeljima američke sigurnosne institucije smiju „njuškati“ po elektroničkoj pošti Amerikanaca, bez posebnih naloga. Tome su podložne poruke stare i do šest mjeseci, ali i već pregledani e-mailovi. Ostale vrste sadržaja poput fotografija , videa, dokumenata , kontakata i slično, također nisu uključene u Četvrti amandman Deklaracije prava Sjedinjenih američkih država (Četvrti amandman zabranjuje proizvoljni (nerazumni) pretres, odnosno provjeru ljudi, bez prethodno izdanog sudskog naloga, koji pak mora biti temeljen na osnovanoj sumnji).

Utješno je da se napreduje s pripremom prijedloga zakona koji bi trebao popraviti postojeći zakon. No, prošlo je već više od godinu dana otkako je predstavljen prijedlog Zakona o zaštiti elektroničke pošte. Ako će zakon trebati dodatno „pogurati“ kako bi prošao kroz sve redovne kanale, jedan od njegovih autora, svečano obećaje da će iskoristiti sve dostupne prečace ne bi li predložene promjene bile usvojene u Predstavničkom domu Kongresa.

Zastupnik Kevin Yoder rekao je pak da namjerava poslati privatni amandman Predstavničkom domu Kongresa, koji bi navodno trebao biti puno efikasniji od prijedloga Zakona o zaštiti elektroničke pošte, prenosi Brian Fung novinar Washington posta. Amandman bi trebao zabraniti svim saveznim institucijama da koriste bilo koji dio svog proračuna kako bi pristupile elektroničkoj pošti bez naloga za zahtjevom podataka.

Četvrti amandman odnosi se i na e-poštu

„Četvrti se amandman odnosi na digitalni način komunikacije kao i na komunikaciju putem papira“, rekao je Yoder tijekom Googleovog večernjeg druženja četvrtkom.

Zakon o zaštiti elektroničke pošte uklonio bi staru razliku između šest mjeseci starih e-mailova i novih e-mailova, zamijenivši ga cijelim nizom zabrana objavljivanja svih podataka bez naloga. Okupio je približno dovoljno supokrovitelja, 214 od potrebnih 218, kako bi prošao Predstavnički dom. No, skupina sudionika koja je odgovorna za nadzor prijedloga zakona možda ima i drugačije ideje.

Predsjednik Odbora za pravosuđe, kongresnik Bob Goodlatte, nije supokrovitelj. Na pitanje je li zabrinut zbog Yoderovog prijedloga, u priopćenju iz njegovog ureda navodi se da je „predsjednik zainteresiran za provođenje opsežnih reformi“ te da „usko surađuje“ s privatnim grupama i pravnicima na prijedlogu zakona.

Nema dogovora

U intervjuu Yoder je izjavio da je razgovarao s Goodlatteom i da je dobio pozitivne signale od čelnika Kongresa, no nije potvrdio da je postignut dogovor.

„Naš se rad nastavlja kako bi se ovo pitanje dovelo do faze zakuhavanja“, rekao je Yoder. „Potrurdit ćemo se potaknuti ih da pokušaju podržati naše prijedloge“, dodao je.

S još četiri supokrovitelja, Yoder je mogao zatražiti da prijedlog bude dio rasprave u Kongresu te da pritom zaobiđe Odbor za pravosuđe. Tijekom Googleovog večernjeg druženja četvrtkom, Yoder i demokratski supokrovitelj kongresnik Jared Polis čvrsto su zagovarali tu opciju.

Goodlatte se pokazao ravnodušan prema zakonodavstvu, ističu dvije osobe koje su upoznate s tijekom dosadašnjih pregovora, no koje žele ostati anonimne jer su pregovori još uvijek u tijeku. „Mislim da je Goodlatte bio blokada po pitanju reformi Zakona o elektroničkim komunikacijama, a slično je i s reformom Nacionalne sigurnosne agencije. On se ne želi pomaknuti od svojih stajališta, osim ako nije prisiljen da se pomakne“, rekla je jedna od osoba, koja želi ostati anonimna. „Sada nije poznato što će biti poluga koja će ga prisiliti da se pomakne.“

(izvor: Washington post)