Sačuvajmo tradicijske obrte!

Sačuvajmo tradicijske obrte!

Suočenima sa smanjenjem tržišta i konkurencijom jeftine industrijske proizvodnje mnogima od tih obrta prijeti potpuno izumiranje premda iz njih izlaze naši najbolji i najuspješniji suveniri, a zbog kulturnog nasljeđa iznimno je važno da se te obrte sačuva / Potpomognimo obrtnike koji čuvaju našu tradiciju pa kada zatrebamo nekome pokloniti dar budimo originalni i razmotrimo o nekom našem  autohtonom suveniru ili proizvodu

Boris Jagačić

Tradicijski i umjetnički obrti važan su i vrijedan dio nasljeđa jedne zemlje. Mnoge zemlje u Europskoj uniji ponosne su na svoje tradicijsko obrtništvo, posebice Njemačka, Slovenija, Austrija, Francuska, Italija … Ondje se tradicijski način proizvodnje, kao i sami proizvodi dobiveni na taj način iznimno cijene i u kombinaciji s gastronomskom ponudom intenzivno koriste u promociji turističke ponude tih zemalja. A kakva je situacija kod nas? S obzirom da djelatnosti kojima se bave tradicijski obrti često nisu gospodarski atraktivne i isplative njima se kao osnovnim poslom, gotovo po inerciji, nerijetko bave još samo starije generacije. Suočenima sa smanjenjem tržišta i konkurencijom jeftine industrijske proizvodnje mnogima od tih obrta prijeti potpuno izumiranje premda iz njih izlaze naši najbolji i najuspješniji suveniri, a zbog kulturnog nasljeđa iznimno je važno da se te obrte sačuva.

Zbog toga je potrebno osvijestiti domaće potrošače o vrijednosti, kvaliteti i značaju autohtonih tradicijskih obrta jer se često događa da su upravo strani kupci ti koji u većoj mjeri prepoznaju i cijene kvalitetu naših tradicijskih proizvoda. Hrvatska obrtnička komora (HOK) je stoga počela posebno vrednovati takve obrte dodjeljivanjem  Znaka i Uvjerenja tradicijskog odnosno umjetničkog obrta. Temeljem ovih priznanja obrtnici koji se bave tim djelatnostima mogu ostvariti niz pogodnosti, a mogu ih dobiti samo obrtnici koji se pridržavaju tradicije te čiji se proizvodi odlikuju visokim estetski i kreativnim rješenjima. Znak i Uvjerenje dodjeljuju se temeljem Pravilnika o tradicijskim i umjetničkim obrtima koji je Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva donijelo 2007. godine, a o tome zadovoljava li neki obrt kriterije za dodjelu ovih priznanja odlučuje  Odbor za tradicijske i umjetničke obrte HOK-a s pripadajućom stručnom komisijom koja je formirana 2008. godine.

Osviještenost za tradiciju

Namjera je HOK-a da dodjeljivanjem ovih priznanja potakne osviještenost se za vrijedne tradicionalne i umjetničke proizvode i usluge i potakne Državu, županijske i lokalne samouprave, te posebno turističke zajednice, ali i sve ostale, da pomognu  u očuvanju, njegovanju i prepoznatljivosti obilježja tradicijske odnosno umjetničke kulture, te da u tom smislu nositeljima znaka omoguće pogodnosti kao što su:

–              povlastice u smanjenju poreza
–              smanjen prirez za obrtnike i zaposlene u obrtu
–              oslobađanje zakupnine (ili dijela zakupnine) za korištenje poslovnog prostora
–              smanjene komunalne naknade
–              smanjene spomeničke rente
–              pokrivanje promotivnih aktivnosti (troškovi izlaganja na sajmovima i troškovi izrade promidžbenog materijala)
–              poboljšanje uvjeta rada radionice
–              sufinanciranje školovanja naučnika ili zaposlenika (deficitarna zanimanja)
–              omogućavanje izlaganja na specijaliziranim sajmovima

Vrijednost ovoga projekta prepoznalo je i Ministarstvo poduzetništva i obrta te je stoga omogućilo stjecanje dodatnih bodova nosiocima Znaka i Uvjerenja Obrt s tradicijom odnosno Umjetnički obrt prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje bespovratnih poticajnih sredstava u sklopu programa Poduzetnički impuls. Niz lokalnih samouprava također je prepoznalo potrebu subvencioniranja tradicijskih i umjetničkih obrta, na način da kroz natječaje dodjeljuju vlastita sredstva.

Trgovački lanci – “gasitelji” obrta

U HOK-u ističu kako je u sklopu predpristupnih programa IPARD-a tj. Mjere 302 ”Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti”, nositelj kojih je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a koje provodi Europska unija, dopušteno ulaganje i u tradicionalne obrte.  Riječ je o mogućnosti povrata 50 posto ukupnih ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju objekata u kojima se obavlja tradicijska djelatnosti, zatim ulaganje u opremu za pakiranje i trženje proizvoda te u opremu i alat za bavljenje tradicijskom djelatnošću. Na natječaj za dodjelu sredstava mogu se prijaviti samo oni obrti i poduzeća koja su nosioci Uvjerenja tradicijskog obrta, kojeg izdaje Hrvatska obrtnička komora.

Premda se svojedobno govorilo o pretvaranju Ilice (u kojoj je svojedobno poslovao veliki broj obrtnika) u jednu „obrtničku ulicu“, gdje bi se koncentrirali i naši tradicijski obrtnici, to se do danas ni približno nije dogodilo (vidi članak http://zg-magazin.com.hr/ilica-nasa-svagdasnja/). Mnogi gradski prostori u toj ulici, ali i na širem području centra Zagreba zjape prazni i propadaju iz dana u dan. Upitali smo HOK poduzima li se nešto kako bi se to promijenilo. „Rezultat dugogodišnjeg nastojanja HOK-a i Grada Zagreba da se obrtnicima i poduzetnicima koji su u dugogodišnjem zakupu omogući otkup poslovnih prostora je novi Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, usvojen lani u listopadu. Vlada RH i Hrvatski sabor prihvatili naš amandman, kojim se omogućava obročna otplata poslovnog prostora, uz rok otplate do 20 godina po kamatnoj stopi od 4 posto godišnje. Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućuje  se dosadašnjim zakupcima, pored kupnje poslovnog prostora u vlasništvu države, i otkup poslovnog prostora u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba“, napominju iz HOK-a.

Riječ je o hvalevrijednoj inicijativi koja, nažalost, u praksi izgleda ne daje tako sjajne rezultate. Naime, kako navode u HOK-u, zbog iznimne konkurencije velikih trgovačkih lanaca, broj obrtnika u centru Zagreba značajno se smanjio, što je dovoljan razlog da se ti prostori ne otkupljuju. Zajedno s obrtnicima i prostorima pomalo propada i naš grad. Stoga potpomognimo naše obrtnike koji čuvaju našu tradiciju, pa kada zatrebamo za nekoga dar ili igračku budimo originalni i razmotrimo o nekom našem  autohtonom suveniru ili proizvodu.

Nekolicina proizvođača drvenih igračaka s područja našeg Hrvatskog Zagorja ima Uvjerenje tradicijskog obrta, dok su licitari, koji predstavljaju značajan udio tradicijskih obrta u Hrvatskoj dospjeli na listu svjetske nematerijalne baštine u UNESCO-a.

“Popis tradicijskih i umjetničkih obrt na stranici HOK-a

U sklopu promidžbenih aktivnosti koje provodi Odjel za organizaciju rada cehova Hrvatske obrtničke komore, a vezano uz projekt Tradicijski i umjetnički obrti, izrađen je poseban modul na internetskim stranicama HOK-a, www.hok.hr. Na navedenoj stranici,  svi obrti koji su nosioci Znaka i Uvjerenja tradicijski odnosno umjetnički obrt, osim s osnovnim informacijama i kontakt podacima,  predstavljeni su s nizom fotografija i opisom koji sve zainteresirane upućuje ne samo u proizvode obrta, već i u povijest njihovih vlasnika, specifičnosti proizvodnog procesa, vrste korištenih tehnika, alata i slične korisne i zanimljive podatke.

“Nestaju medičari, klobučari, vlasuljari, lutkari, urari…” (Vjesnik)