Rover NASA-e položio prvi ispit u zahtjevnim Zemaljskim uvjetima

Rover NASA-e položio prvi ispit u zahtjevnim Zemaljskim uvjetima

Istraživački tim je očekivao da će robot raditi bez problema, ali polarni su uvjeti (temperatura je pala ispod -30 ° C) imao drastičniji učinak od očekivanog.  Robot koji s elektronikom i baterijama teži 363 kilograma nije se mogao posve nositi sa stiskom majke prirode

Radarski sustav emitira signal koja se odbija od različitih slojeva ledene ploče. Istraživači se nadaju da će im ti podaci poslužiti u proučavanju načina na koji se akumulira snijeg i led

Znanstvenici američke svemirske agencije NASA pustili su svog novog robota na arktički teren Grenlanda kako bi demonstrirali njegovu sposobnost za rad s potpunom autonomijom u jednom od najtežih radnih uvjeta na Zemlji. Robot nazvan je Grover, što je kratica za Grenland Rover i Goddard Goddard Remotely Operated Vehicle  (daljinski upravljano vozilo) za proučavanje i istraživanje. Ovaj polarni robotički istraživač opremljen je radarom čiji signal prodire u tlo radi analize snijega i leda te autonomnim kontrolnim sustavom. Sva ova oprema smještena je između dva solarna panela i dvaju gusjenica. Sve to se nalazi između dviju solarnih ploča i gusjenica koje pokreću rover.

Grover je dizajnirao tim studenata koji su pohađali inženjerskih kampova NASA-e u svemirskom centru  Goddard, a naknadno je prebačen u Boise State University na fino ugađanje koje su proveli NASA-ini stručnjaci. Znanstvenici su prethodno podvrgnuli ovaj rover testovima na plaži u Marylandu i na snijegu u Idahu, ali ovaj nedavni je bio do sada najteži ispit za ovo robotsko vozilo. Naime, od 6 svibnja do 8. lipnja  Grover je testiran na Summitu Campu, najvišoj točki na Grenlandu, i to su prva polarna iskustva stečena s ovim vozilom.

Grover je prikupljao radarske podatke na ledenom terenu u radijusu od 18 kilometara. Osnovne zapovijedi misije odašiljane su mu svakodnevno preko Iridium satelitske veze, a robot je autonomno izvršavao te naredbe na terenu. Radeći po 12 sati s jednim solarnim punjenjem rover je samostalno prikupljao i pohranjivao podatke  istovremeno prenoseći podatke o svom statusu i performansama u realnom vremenu. Iako su radarski podaci trenutno pohranjeni na roveru i preuzeti nakon misije, tim znanstvenika nada se da bi se na kraju prebacili na geostacionarnu satelitsku vezu koje bi im omogućila prijenos velikih količina podataka u stvarnom vremenu.

Radarski sustav emitira signal koja se odbija od različitih slojeva ledene ploče. Istraživači se nadaju da će im ti podaci poslužiti u proučavanju načina na koji se akumulira snijeg i led. Naime, tim je htio provjeriti može li robot vidjeti sloj unutar ledene ploče koja se napravila nakon ekstremnog slučaja topljenja u ljeto 2012. Prema navodima tima, Grover radar je bio u stanju otkriti mjesto i procijeniti debljinu otapanja.

Problemi na -30 ° C

Istraživački tim je očekivao da će robot raditi bez problema, ali polarni su uvjeti (temperatura je pala ispod -30 ° C) imao drastičniji učinak od očekivanog.  Robot koji s elektronikom i baterijama teži 363 kilograma nije se mogao posve nositi sa stiskom majke prirode.

„To je uvijek veći izazov nego što se očekuje: Baterije se ne pune u skladu s očekivanjima i ne traju dugo, a i kompjuterima i instrumentima treba više vremena da postanu upotrebljivi“, objašnjava Hans-Peter Marshall, geoznanstvenik Boise State University i savjetnik za znanost na projektu.

Uz to, ne treba napominjati na izazove koje navigaciji postavlja neujednačen, zaleđeni teren. Tim je morao kontinuirano podešavati Groverov brzinu i snagu na obje gusjenice kako ne bi negdje zaglavio.

Iako je Grover ostvario mnoge uspjehe na prvom polarnom testu, znanstveni tim namjerava zamijeniti neke komponente kojima je potencijalno teško upravljati u iznimno hladnom okruženju (kao što su pojedini prekidači i žice), spojiti dva računala na roveru radi smanjenje potrošnje energije i upotrijebiti vjetrogeneratore kako bi se stvorilo više energije. Razmatra se čak i o spajanju saonica na rover na kojima bi se vozili dodatni solarni paneli.

Spomenimo da Grover nije bio jedini robot u „razgledavanju“ Grenlanda u vrijeme ovog testa. Još jedan manji, neautonomni robot nazvan CoolRobot  razvijen na Dartmouth Collegeu  također se tamo zatekao. Marshall misli kako bi se s vremenom moglo postići da CoolRobot i drugi polarni roveri jednog dana zajedno rade.

„Mogu zamisliti velikog robota kao što je Grover s nekoliko manjih, koji se mogu kretati radijalno prema van kako bi povećavali površinu koju bi Grover pokrio“, rekao je Marshall.

Pripremio: B. J. (Izvor: NASA)