Rođena Mia Čorak – prva hrvatska primabalerina, John Glenn obletio Zemlju

Rođena Mia Čorak – prva hrvatska primabalerina, John Glenn obletio Zemlju

Glenn je 1962. godine u sklopu misije Mercury-Atlas 6 svemirskom letjelicom Friendship 7 za 4 sata i 56 minuta obletio Zemlju tri puta na visini od 159 do 261 km s najvećom brzinom od 28 000 km/h i preletio 129 000 km; letjelica je sletjela u Atlantski ocean

Dogodilo se na današnji dan, 20. veljače:

1916. – Prva hrvatska primabalerina i jedna od najutjecajnijih umjetnica svoga vremena, Mia Čorak Slavenska rođena je 20. veljače 1916. u Slavosnkom Brodu, a umrla 2002. u Los Angelesu, u 87. godini života. Već od svoje rane mladosti posvetila se plesu i baletu. S 12 godina nastupala je na plesnim solo večerima, a s 13 postala solistica. Bila je prva hrvatska plesačica koja je nosila naslov primabalerina, kada je potpisala ugovor s HNK-om. Prvi put je nastupila 1924. u HNK-u u Zagrebu u ulozi Srca na praizvedbi Licitarskog srca.T

ijekom Olimpijskih igara u Berlinu 1936. sudjeluje na Plesnoj olimpijadi i, osvojivši prvu nagradu, postiže svoj dotad najveći uspjeh. Potkraj tridesetih godina 20. stoljeća odlazi iz Hrvatske i postiže veliku svjetsku popularnost i zavidnu karijeru. Bila je angažirana prilikom otvaranja Rockefellerova kazališta u Parizu, nastupa u više gradova u Europi i Africi, a svjetsku slavu postiže u Metropolitanu. U SAD-u osnovala trupe Ballet Variante (1944) i Slavenska-Franklin Ballet (1952., s F. Franklinom), s kojom je postavila balet Tramvaj zvan čežnja (prema drami T. Williamsa). Godine 1954–55. primabalerina Metropolitan opere u New Yorku.

1790. – Habsburška monarhija: Umro rimsko-njemački car Josip II., najstariji sin vladarice Marije Terezije i Franje I. Stjepana Lotarinškoga. U mladosti je stekao vjersku, vojnu i pravnu naobrazbu. Proučavao je djela enciklopedista, osobito Voltairea, pa se zarana upoznao s idejama prosvjetiteljstva. Godine 1764. proglašen je rimsko-njemačkim carem, ali je upravu Carstva preuzeo tek nakon očeve smrti (1765.), kao suvladar Marije Terezije, vodeći vojne, pravosudne i vanjske poslove. Kako je poricao stoljetno pravo hrvatsko-ugarske države na zasebnu krunu, nije nosio naslov hrvatsko-ugarskog kralja, a 1784. odredio je da se kruna sv. Stjepana iz Požuna (Bratislava) prenese u dvorsku riznicu u Beču. Josip II. poznat je po brojnim prosvjetiteljskim reformama kojima nastavlja reforme svoje majke (uvođenje gubernija, obrazovanje činovnika, opća vojna obveza, reforma sudstva i izdavanje Općega građanskog zakonika, porezna regulacija, nastavak školske reforme te opsežne crkvene reforme, uključujući ukidanje brojnih redova, odnosno samostana). Za vladavine Josipa II. unaprijeđeno je zdravstvo i socijalnu skrb; država je preuzela brigu za zbrinjavanje bolesnih i siromašnih pa su otvorene mnogobrojne bolnice i prihvatne ustanove.

1792. – Prvi predsjednik SAD-a George Washington, potpisao je 1792. godine Postal Service Act kojim je osnovan Poštanski ured SAD-a.

1799. – U Parizu umro fizičar i geodet Jean-Charles de Borda (rođ. 4. 5. 1737.), koji je 7. 4. 1795. izumio metar kao mjernu jedinicu.

1874. – Za premijera Velike Britanije izabran torijevac Benjamin Disraeli; bio je na čelu vlade do 1880. godine, u dogovoru s kraljicom Viktorijom prema kontinentalnoj Europi provodi politiku »sjajne izolacije« (splendid isolation), a istodobno ubrzano uvodi imperijalizam jer od Britanije želi napraviti svjetsku državu, zbog čega vodi aktivnu politiku drugdje po svijetu (tada je Britanija, uz ostalo dobila Cipar).

1935. – Norvežanka Caroline Mikkelsen 1935. godine postaje prva žena koja je posjetila Antarktiku.

John Glenn pred polijetanje 20. veljače 1962.

1962.John (Herschel) Glenn (Cambridge, 18. 7. 1921 – Columbus, Ohio, 8. 12. 2016.) postao je prvi američki astronaut koji je svemirskim brodom obletio Zemlju. Programu svemirskih letova Mercury pridružio se kao vojni pilot, s iskustvom mnogobrojnih borbenih misija iz II. svjetskog i Korejskog rata. Godine 1962. u sklopu misije Mercury-Atlas 6 svemirskom letjelicom Friendship 7 obletio je za 4 sata i 56 minuta Zemlju tri puta na visini od 159 do 261 km s najvećom brzinom od 28 000 km/h i preletio 129 000 km; letjelica je sletjela u Atlantski ocean.

Nakon napuštanja svemirskoga programa angažirao se u politici pa je od 1974. do 1999. u četiri mandata bio senator SAD-a. U dobi od 77 godina sudjelovao je 1998. u misiji raketoplana Discovery, postavši najstarijim članom posade jednoga svemirskog broda. Tom je prilikom 9 dana boravio u svemiru provodeći pokuse u vezi sa starenjem. Nositelj je mnogih počasti i odličja. (zg-magazin)