Rođen Zlatko Šulentić, Mississippi tek nakon 148 godina službeno odbacio ropstvo

Rođen Zlatko Šulentić, Mississippi tek nakon 148 godina službeno odbacio ropstvo

Američka savezna država Mississippi tek je 1995. godine službeno ratificirala 13. amandman postavši tako zadnja država SAD-a koja je odobrila ukidanje ropstva

Dogodilo se na današnji dan, 16. ožujka:

Zlatko Šulentić, Čovjek s crvenom bradom, (1916.,), Zagreb, Moderna galerija

1893. – Hrvatski slikar Zlatko Šulentić (Glina, 16. 3. 1893. – Zagreb, 8. 7. 1971.) rođen je na današnji dan u Glini. Studirao je slikarstvo na Akademiji u Münchenu, niz godina radio je kao likovni pedagog u srednjim školama u Petrinji i na Sušaku te na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Bio je slikar ugođaja, pejzažist i portretist, a već u ranoj mladosti slikao je začudnom kvalitetom i senzibilnošću, koju je zadržao do kraja života. Slikom iz studentskih dana Jesen (1913.) predstavio se kao slikar izrazita kolorizma. tonski modeliranim i psihološki produbljenim portretima (Portret dr. Žanića, Čovjek s crvenom bradom i dr.) zamjetni su utjecaji ekspresionizma. U stvaranju vlastita stilskog izraza kratko je bio pod utjecajem cézanneizma i kubizma (Iz Maksimira, 1915; Primorska ulica, 1918), kojih se daleka jeka nazire u prozračnosti i lakoći zatvorenih oblika na remek-djelu i njegovoj ponajboljoj slici Place du Tertre (1930.).

Od kraja 1930-ih u krajolicima, mrtvim prirodama, portretima i aktovima ostvario je koloristički intimizam, ali i djela u kojima je vidljiva gotovo ekspresionistička žestina. U njegovu se opusu izmjenjuju i prožimaju čvrstoća oblika i koloristička razigranost kojom se približio lirskoj apstrakciji. U posljednjem desetljeću života slikao je i biblijske kompozicije, od kojih se neke nalaze u crkvi i samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Objavio je knjigu uspomena s putovanja po Španjolskoj, sjevernoj Africi i Južnoj Americi; u njoj je i dokumentacija o istraživačima braći M. i S. Seljanu. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1969.).

1972. – hrvatski skladatelj, orguljaš, glazbeni pedagog i teoretičar Franjo Lučić (Kuče kraj Velike Gorice, 13. 3. 1889. – Zagreb, 31. 3. 1972.) umro je na današnji dan 1972. u Zagrebu. Završio je glazbenu školu Hrvatskoga glazbenoga zavoda, na kojoj je od 1911. do 1914. predavao povijest glazbe. Od 1921. do umirovljenja 1960. bio profesor orgulja i polifonskih disciplina na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je jedan od utemeljitelja i ravnatelj glazbene škole Polyhymnia u Zagrebu, a djelovao je i kao orguljaš u zagrebačkoj katedrali. U opusu od 120-ak djela (skladbe za orgulje, orkestar, vokalna i crkvena glazba) ističu se Prva simfonija (1917.), jedna od prvih modernih hrvatskih simfonija, kantata Noć na Uni i Koncert za orgulje i orkestar, prvo djelo te vrste u hrvatskoj glazbi. U skladanju oslonjenome na tradiciju romantičara znalački se služio polifonijom, pozorno gradio glazbenu formu, vješto orkestrirao te se ponekad nadahnjivao pučkim melosom. Napisao je niz teorijskih djela i školskih udžbenika za predmete glazbene teorije, među kojima je osobito značajna Polifona kompozicija. Od 1918. do 1927. bio je turopoljski župan.

Tiberije

37. – U Rimu umro car Tiberije (rođ. 16. 11. 42. pr. Kr.), vladar od 14. god. pos. Kr., ranije uspješan vojskovođa (Armenija, Germanija), pobjednik u pobunama u Iliriku, poznat kao miroljubiv car. Nakon njega zavladao je 24-godišnji Gaj Julije Cezar Germanik, poznatiji kao Kaligula, despotski i krvoločni vladar, zbog čega je nakon četiri godine ubijen u atentatu. Naslijedio ga je Klaudije.

455. – Vojnici ubili zapadnorimskoga cara Valentinijana III.; zapadni dio Carstva raspao se pod njegovim nasljednicima.

1521. – Portugalski moreplovac i istraživač Ferdinand Magellan je 1521. godine sa 150 mornara došao do otoka Homonhon postavši tako prvi Europljanin koji je došao do Filipina. Nakon mjesec i pola dana smrtno je stradao u bitci kod Mactana.

1787. – Njemački fizičar Georg Simon Ohm, stvaraoc Ohmovog zakona, znanstvenik prema kojemu je nazvana mjerna jedinica za električni otpor, rođen je 1787. godine u Erlangenu.

1815.Vilim I., vladar neovisne Nizozemske, proglasio se kraljem: Nizozemska je otada još uvijek kraljevina.

1872. – Nogometni klub Wanderers postao je 1872. godine prvi osvajač FA Kupa, najstarijeg nogometnog natjecanja na svijetu. U finalnoj utakmici odigranoj na stadionu Oval u londonskom Kenningtonu svladali su klub Royal Engineers rezultatom 1:0.

1926. SAD: Fizičar i pionir raketne tehnike Robert Goddard u Auburnu u Massachusettsu, prvi na svijetu uspješno lansirao raketu na tekuće gorivo.

1935. – U škotskom Aberdeenu umro kanadski fiziolog John MacLeod (rođ. 6. 9. 1876.). zaslužan za utvrđivanje činjenice da inzulin smanjuje količinu šećera u krvi; dobitnik je Nobelobe nagrade za medicinu 1923.

1978. – Ispred Bretanje (na 5 km od obale) nasukao se ciparski supertanker pod liberijskom zastavom Amoco Cadiz. Izlivena nafta zagadila je 200 km obale i golem akvatorij. Šteta na flori i fauni je neizmjerna. Nažalost, riječ je tek o prvoj velikoj ekološkoj katastrofi tankera. Tanker je naposlijetku puknuo na dva dijela i potonuo, što je rezultiralo jednom od ponajvećih havarija tankera u povijesti.

Potonuće tankera Amoco Cadiz

1939. – Adolf Hitler je 1939. godine iz praškog dvorca proglasio Češku i Moravsku njemačkim protektoratom. Područje je uz dan ranije proglašenu Slovačku Republiku, još jednu nacističku marionetsku državu, postalo sastavnim dijelom Hitlerove Velike Njemačke.

1968. – U vijetnamskom zaseoku Sơn Mỹ američki su vojnici 1968. godine izvršili masovno ubojstvo između 350 i 500 nenaoružanih civila, događaj poznat pod nazivom My Lai masakr. Mnoge od žrtava bile su pretučene i seksualno zlostavljane prije smaknuća, a od 26 vojnika optuženih za zločin samo je jedan osuđen na 3 godine zatvora.

Žrtve My Lai masakra

1988. – Tjekom Iransko-Iračkog rata, iračka je vojska kombinacijom raznih kemijskih oružja napala kurdski grad Halabja prilikom čega je ubijeno oko 5.000 osoba, većinom civila, dok je oko 10.000 ozlijeđeno. Režim Saddama Husseina za napad je optužio Iran.

1995. – Američka savezna država Mississippi tek je 1995. godine službeno ratificirala 13. amandman postavši tako zadnja država SAD-a koja je odobrila ukidanje ropstva.

2003. – U sklopu prosvjeda protiv rata u Iraku održano je najveće koordinirano svjetsko bdjenje koje je uključivalo više od 6.000 skupova u preko 100 zemalja. (zg-magazin)

Ostavi komentar

*