Rođen S. Stallone, počela serijska proizvodnja “kalašnjikova”

Rođen S. Stallone, počela serijska proizvodnja “kalašnjikova”

AK-47 je automatska jurišna puška koju je osmislio general i konstruktor streljačkog oružja Mihail Timofejevič Kalašnjikov. U vrlo kratkom roku AK-47 postao je vrlo ‘popularan’ u mnogobrojnim vojskama, ali i kod terorističkih postrojbi. Razlog za to bila je, a nakon više od 60 godina i ostala njegova jednostavnost i prije svega pouzdanost

Dogodilo se na današnji dan, 6. srpnja:

1838. – Hrvatski jezikoslovac, najznačajniji svjetski slavist u drugoj polovici 19. stoljeća, Vatroslav Jagić rodio se na današnji dan 1838. godine (umro u Beču 5. 8. 1923., pokopan u Varaždinu). Bio je jedan od najvećih filologa u povijesti slavistike: kada bi se njegovi radovi nalazili na mjestu, bila bi to zbirka od 100 knjiga po 200 stranica. Gimnaziju pohađao u Varaždinu i Zagrebu, a studij klasične filologije u Beču završio 1860. Bio je gimnazijski profesor u Zagrebu, sveučilišni profesor u Odesi, Berlinu, Petrogradu i Beču. Disertacijom Život korijena dê u slavenskim jezicima (Das Leben der Wurzel dê in den slawischen Sprachen, 1871.) stekao je doktorat u Leipzigu i počasni doktorat u Petrogradu. Sa samo 28 godina postao je 1866. najmlađim članom JAZU. Bio je član mnogih akademija i znanstvenih društava.
Velik je raspon njegove znanstvene djelatnosti. S F. Račkim i J. Torbarom pokrenuo je časopis
Književnik, u kojem je iznosio svoja viđenja tadašnjih neriješenih književnojezičnih i pravopisnih pitanja (npr. Naš pravopis, 1864.).

U hrvatsko jezikoslovlje Jagić je uveo rezultate poredbene slavistike i indoeuropeistike. Surađivao je u edicijama JAZU (Starine, Rad, Stari pisci hrvatski) i u mnogim časopisima u svijetu. Utemeljio je i uređivao Archiv für slavische Philologie (1875.–1920.), poznat kao Jagićev Arhiv, čime je značajno doprinosio afirmaciji slavistike kao znanstvene i sveučilišne discipline. Posebice ga je zaokupljao postanak i razvoj prvoga slavenskoga književnog jezika, o čemu je napisao mnogo rasprava i knjigu O povijesti nastanka crkvenoslavenskoga jezika (Zur Entstehungsgeschichte der kirchenslavischen Sprache), svojevrsnu sintezu cijele problematike. Proučavao je podrijetlo glagoljice (Glagoljičko pismo u Slavena – Glagoličeskoe pis’mo u Slavjan, 1911.), natpise na bosanskim stećcima, pisao o temama iz drugih slavenskih jezika…

Golema je Jagićeva korespondencija s vodećim jezikoslovcima njegova doba, odgojio je mnoge velike slaviste. Znanstveni mu je opus i po širini tema i po opsegu (oko 700 znanstvenih radova na 20 000 stranica) impozantan. Velike i široke naobrazbe, Jagić je rješavao sva otvorena jezikoslovna pitanja svojega doba, a mnoga njegova rješenja i danas u znanosti vrijede, npr. o podrijetlu glagoljice i njezinu prvenstvu u odnosu na ćirilicu, o južnomakedonskoj dijalektnoj osnovi ćirilometodskih prijevoda. Već je za života stekao ugled u svijetu.

1838. – Filolog i svećenik Nikola Udina Algarotti umro je 6. srpnja 1838. u 47. godini života. Rodnom Krku ostavio je iznimnu kolekciju od 6000 knjiga, veliku zbirku muzikalija i skupocjenu zbirku glazbala s potpisom Stradivarija, Amatija, Guarnerija, Bergonzija i Stainera. Od 1935. njegova se zbirka nalazi u arhivu Hrvatskoga glazbenoga zavoda u Zagrebu. Dio zbirke sačinjava i 3000 tiskanih i rukopisnih skladbi, među kojima su i fragmenti Mozartove opere Lucio Silla, s podacima zabilježenim autorovom rukom.

Jan Hus

1415. – Češki reformator Jan Hus 1415. godine u sklopu papinske inkvizicije spaljen je na lomači u njemačkom Konstanzu. Hus je 1406. dovršio spis O češkom pravopisu, u kojem je dao osnovicu ne samo za češki pravopis, već i za način kako treba prilaziti reformi pravopisa uopće, zbog čega ga smatraju tvorcem češkog književnog jezika. U javnim istupima osuđivao je razuzdani život klera, zahtijevao je skromniju Crkvu, prevođenje Biblije na narodni jezik, te odbacio mnoge nauke Katoličke Crkve. Kako se češka crkva nalazila u rukama njemačkih svećenika, Husovo je učenje zadobilo velik broj pristaša, no 1409. protupapa Aleksandar V. proglasio ga je heretikom te ekskomunicirao iz crkve.

Kada je 1412. ustao protiv bule protupape Ivana XXIII. kojom se podjeljuju oprosti, ekskomunikacija je ponovljena. Iste godine Hus je održao poznati govor “Quaestio magistri Johannis Hus de indulgentiis” zbog kojega je papa naredio da se s njime obračunaju bez milosti. Hus je na to uzvratio da je Isus Krist, a ne papa vrhovni sudac. Propovijedao je nepatvoreno evanđelje i odbacio crkvena vjerovanja koja nisu imala veze sa Svetim pismom. Tijekom suđenja na općem koncilu u Konstanzu čvrsto je branio istinu te uputio protest protiv pokvarenosti svećenika. Hus je zadnji put izveden pred sabor, odbivši poziv da odbaci svoja učenja, izrečena mu je smrtna presuda.

Među ostalim, osuđen je zbog odbacivanja nauka o Čistilištu, oprostu grijeha, papi kao poglavaru crkve, raskoši i oholosti svećenika te odbacivanja crkvene predaje u korist evanđelja. Nakon što je privezan za stup lomače još je jednom pozvan da odbaci svoje ‘zablude’ što je odbio nakon čega je spaljen. Njegova smrt pokrenula je lavinu prosvjeda, a neposredno nakon smrti i Husitske ratove. Papa i Žigmund Luksemburški organizirali su nekoliko neuspjelih križarskih pohoda protiv husita, no sukobi nisu prestali dok nije postignuta nagodba. Zanimljivo je da je isti papa koji ga je osudio na smrt, protupapa Ivan XXIII., bačen u isti zatvor u kojem je utamničio Jana Husa i bio zatvoren zbog ubojstva, simonije (kupovanje papinske titule), preljuba i ostalih grijeha, te tamo ostao do 1418., a umro godinu dana poslije. Na dan Husove smrti u češkoj se slavi ‘Dan Jana Husa’ (Den upálení mistra Jana Husa), kao spomen na hrabrog borca za reformaciju i protiv nauka Katoličke Crkve.

1535. – U London u umro humanist, državnik, pisac i teoretičar Thomas Moore (rođen 7. 2. 1478.), državnik u vrijeme kralja Henrika VIII., suprotstavlja se njegovim razvodima i vjenčanjima te je osuđen zbog veleizdaje i usmrćen; zagovornik slobode govora u parlamentu, autor Utopije u kojoj opisuje skladno i pravedno, ali neostvarivo društvo.

1854. – U Münchenu umro fizičar Georg Simon Ohm (rođ. 16. 3. 1789.), koji je 1826. postavio zakon o strujnom toku u vodiču (Ohmov zakon).

Frida Kahlo – autoportret s ogrlicom od trnja (1940.)

1907. – Meksička slikarica Frida Kahlo, supruga poznatog meksičkog muralista Diega Rivere, poznata po svojim radovima u stilovima kubizma, realizma i nadrealizma među kojima su brojni bili autoportreti prožeti temama boli i seksualnosti, a naslikani u živopisnim bojama na što je djelomično utjecala indijanska kultura, rođena je 1907. godine u Ciudad de Méxicu (umrla 13. srpnja 1954.).

1946. – Američki glumac, scenarist i redatelj Sylvester Stallone sicilijanskog porijekla, ikona hollywoodskog ‘mačizma’ svjetsku je slavu postigao filmskim serijalima Rocky i Rambo rođen je 1946. godine u New Yorku, u obitelji frizera Franka Stallonea i majke Jackie, astrologinje i promotorice ženskog hrvanja. Iako je bio isključen iz 14 škola, zbog atletskih sposobnosti stječe stipendiju za američki koledž u Švicarskoj, a kasnije stječe diplomu i na sveučilištu u Miamiju. Na filmu je debitirao 1971. u filmovima Klute i Bananas. Budući da nije želio biti zapažen isključivo kao glumac, 1976. godine završio je, navodno u tri dana, scenarij o usponu anonimnog boksača, za Oscarom nagrađeni film Rocky, kojim zadobiva golemu popularnost. Film je bio nominiran za Oscara u deset kategorija, a osvojio je nagradu za najbolji film.

Iskazujući veliku poslovnost, u daljnjim se projektima uglavnom javlja u trostrukoj ulozi glumca, scenarista i redatelja, gradeći tako mit vlastite ličnosti. Zaokret prema brutalnom čovjeku od akcije do vrhunca je doveden u filmovima Rambo, snimljenim od 1982. do 1988. godine, u kojima Stallone tumači lik vijetnamskog veterana – borca za ideale konzervativne Amerike.

Sylvester Stallone (1983.)

Drugim filmom o Johnu Rambu, Rambo 2 iz 1985. godine, Stallone se prometnuo u veliku holivudsku zvijezdu akcijskih filmova, a osim publiciteta, ostvario je i zamjetnu novčanu dobit, jer je film ostvario golem uspjeh u kinima.

Sljedećih godina nastavio je nizati uloge, uglavnom u žanru akcijskih filmova, prvo u trećem nastavku Ramba, a zatim u filmovima Cobra, Over the Top, Rambo 3 te Tango i Cash. Posljednja dva filma ostvarila su neuspjeh u kinima, a to je bio tek početak krize koja ga je snašla u 90-ima. Uslijedili su neuspjesi u nizu filmova, da bi 1997. Stallone napravio zaokret i odglumio ulogu podebljeg nagluhog šerifa u filmu Copland za koju je primio neočekivano dobre kritike.

Dolaskom novog tisućljeća, ostvario je nekoliko osrednjih uloga da bi potom odlučio uskrsnuti svoje dvije najveće uloge. Prvo je 2006. godine snimio šesti nastavak sage o Rockyju (Rocky Balboa), koji je ostvario uspjeh i kod publike i kod kritike, a dvije godine kasnije snimio je četvrti dio serijala o vijetnamskom veteranu Rambu.

Godine 2010. ostvario je veliki komercijalni uspjeh akcijskim filmom Plaćenici u kojem je okupio ostale velike zvijezde akcijskog filma: Jasona Stathama, Dolpha Lundgrena i Jet Lija uz cameo pojavljivanje Brucea Willisa i Arnolda Schwarzeneggera. Dvije godine kasnije u kinima se pojavio nastavak Plaćenici 2, koji je okupio većinu glumaca iz prvog filma te nova “pojačanja” Chucka Norrisa i Jean-Claudea Van Dammea.

1947. – U SSSR-u je 1947. godine nakon standardizacije u tvornicama IZH započela serijska proizvodnja automatske puške AK-47, Kalašnjikova, jednog od najpoznatijeg i najrasprostranjenijeg vatrenog oružja na svijetu. AK-47 je automatska jurišna puška koju je osmislio general i konstruktor streljačkog oružja Mihail Timofejevič Kalašnjikov. U vrlo kratkom roku AK-47 postao je vrlo ‘popularan’ u vojskama svih zemalja istočnog bloka, ali i mnogih drugih, kao i svih svjetskih revolucionarnih pa i terorističkih postrojbi i skupina. Razlog za to bila je, a nakon više od 60 godina i ostala njegova jednostavnost i prije svega pouzdanost. AK-47 je kompaktan, jeftin za proizvodnju i vrlo lak za održavanje i uporabu. Precizno pogađa na pristojnu udaljenost, a s originalnim kalibrom od 7,62 mm iznimno je efektivan. Do danas je evoluirao u nebrojene izvedbe i postao oružje čijih je modela proizvedeno više od ijednoga drugoga borbenog oružja u svijetu.

Osim u Rusiji proizvodio se u brojnim zemljama svijeta među kojima rumunjske i kineske verzije slove kao najgore, dok verzija koju je proizvodila srpska Zastava – M70AB2, te je bila redovna oprema vojske bivše države, korištena je u Domovinskom ratu te u HV-u, slovi kao najbolji Kalašnjikov ikada proizveden. Ruski IZH je pristupio patentnom uredu tek 1999. s ciljem da sve druge proizvođače AK-47 dobiju status ilegalnih, no godišnje se ilegalnim putem proizvede približno milijun Kalašnjikova. Još jedan detalj, pri čemu se mora napomenuti da ‘ne ubija oružje nego čovjek koji ga koristi’, kojim se AK-47 može ‘pohvaliti’, je statistika prema kojoj je u sukobima širom svijeta tom puškom iz stroja izbačeno više ljudi nego svim zračnim bombardiranjima izvedenim nakon II. svjetskog rata.

L. Armstrong (izvor: Wikipedija)

1971. – U New Yorku umro jazz- glazbenik Louis Armstrong (rođ. 4. 8. 1901.) , pjevač i trubač iz New Orleansa koji se smatra najvažnijim oblikovateljem jazza u 20. stoljeću. Odlikuju ga osjećajnost, temperament, prepoznatljiv glas i izvrsna tehnika. Nakon 1930. sa svojim big bandovima utemeljio swing, a vrhunac karijere postigao je u četrdesetim i pedesetim godinama 20. st.

2003. – Godine ukrajinski radio teleskop RT-70 smješten u ukrajinskoj Eupatoriji odaslao je poruku Cosmic Call 2 prema zvijezdama Hip 4872, HD 245409, 55 Cancri, HD 10307 i 47 Ursae Majoris, a pretpostavlja se kako bi ona do njih trebala stići 2036., 2040., 2044. i 2049. Cosmic Call ime je dvaju međuzvjezdanih radijskih poruka sastavljenih od znakova i u formatu ‘otpornom’ na smetnje izazvane bukom. Prva poruka (Cosmic Call 1) poslana je u smijeru četiri zvijezde 1999., a cijeli projekt je financirao je Team Encounter koji je ostao bez sredstava 2004. Cosmic Call 1 i 2 bili su dio inicijative Active SETI (Active Search for Extra-Terrestrial Intelligence), poznat i pod imenom METI (Messaging to Extra-Terrestrial Intelligence). Inicijativom METI nastoji se nadići ‘velika svemirska tišina’ i vanzemaljskim ‘susjedima’ prenijeti dugo očekivana potvrda: ‘Niste sami’.

Radio teleskop RT-70

Poruke su prema ukupno 18 zvijezda odaslane u projektima Arecibo Message (1979.), Cosmic Call 1 (1999.), Teen Age Message (2001.), Cosmic Call 2 (2003.) i A Message From Earth (2008.) od kojih se prvo stizanje na odredište očekuje od posljednje poruke koja bi do 2029. trebala stići do Gliese 581 u zviježđu Libra. Iako ovo mnogima zvuči prilično znanstveno-fantastično, ova aktivnost ima i svoje ozbiljne kritičare, među kojima se ističu pionir SETI-ja Philip Morrison, poznati pisac Carl Sagan, znanstvenik David Brin i dr. Oni su zabrinuti poglavito zbog mogućeg otkrivanja točne lokacije Zemlje bez postizanja prethodnog međunarodnog dogovora o sadržaju poruke i njenom odredištu.

Mnogi smatraju kako se u dijelu kritika dade pročitati panika pa čak i iracionalan strah da bi signal mogla otkriti neprijateljski nastrojena ‘super-civilizacija’. SETI je u sklopu stalne radne grupe pri International Academy of Astronautics prihvatio novi analitički alat nazvan San Marino Scale. Njega su razvili profesori Ivan Almar i H.Paul Shuch, a cilj mu je odrediti važnost poruka koje se odašilju sa Zemlje i to prema intenzitetu signala i sadržaju poruke. Prihvaćanjem te ‘skale’ METI je došao do stupnja u kojem se poruke koje šalje prvo moraju zasebno provjeriti i ocijeniti, a tek nakon toga se može pristupiti međunarodnom odlučivanju o njihovom slanju. (zg-magazin)