Rođen Pitagora, pogubljen Mussolini

Rođen Pitagora, pogubljen Mussolini

Iako su sačuvana dva Pitagorina životopisa, o životu tog velikog grčkog znanstvenika malo se zna / Talijanski bez sudske rasprave strijeljali fašističkoga vođu Benita Mussolinija i njegovu ljubavnicu Claru Petacci. Mussolini je uhvaćen pri pokušaju bijega za Švicarsku

Dogodilo se na današnji dan:

580. pr. Kr. – U Samosu, Ionija rođen slavni grčki matematičar i filozof Pitagora (umro 500. godine prije Krista u Metapontumu). Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbroju kvadrata nad katetama. Taj zakon jedan je od najpoznatijih matematičkih poučaka, a objasnio ga je upravo Pitagora. Iako su sačuvana dva Pitagorina životopisa, o životu tog velikog grčkog znanstvenika malo se zna. Gotovo svaki tekst o Pitagori navodi druge godine njegova rođenja i smrti. S datumima je još teže. Prema jednom izvoru rođen je 28. travnja 580. godine prije Krista na maloazijskom otoku Samosu.

PitagoraMladost provodi na Polikratovu dvoru, kasnije odlazi u Milet, putuje po Grčkoj i Egiptu da bi zatim u južnoj Italiji osnovao svoju filozofsko-znanstvenu školu koja živi poput sekte. Pored nadahnutih filozofskih i znanstvenih zamisli razvija i neke protudemokratske ideje, zbog čega je omražen u narodu, pa je prisiljen pobjeći u Metapont gdje oko 500. godine i umire.
Predmet proučavanja pitagorejaca su ponajprije astronomija, glazba i matematika. U matematici su brojevi ono prvo i najvažnije. Proučavanje svemira vodi ih do zaključka da u cijelom svemiru vlada red brojeva. Brojevi su nepromjenjivi, stalni, oni su počelo prirode.

Prigodom akustičkih pokusa, Pitagora otkriva iznenađujući sklad brojeva koji skriva svijet zvukova i harmonije. Unatoč mnogim praznovjericama koje sadrži pitagorizam, može se zaključiti da je Pitagora stvorio originalni filozofsko-znanstveni sustav zanimljiv i u doba današnjih znanstvenih spoznaja. On je, osim toga, začetnik teorijske matematike, koja je do tada bila tek tehnička disciplina korisna u svakodnevnom životu, a njegovo sustavno proučavanje akustike začetak je eksperimentalne fizike.

1729. – U 15. stoljeću razvija se današnje mjesto Kraljevica iz prirode luke Hreljina. Nekoliko stoljeća kasnije, 28. travnja 1729., odlukom Karla VI. u Kraljevici se osniva brodogradilište za austrijske brodove koji su trebali biti konkurencija Veneciji. To je i najstarije brodogradilište u Hrvatskom primorju. Gradnjom Karolinske ceste Kraljevica se razvija u trgovačko i lučko središte te na važnosti dobiva i luka Bakar, što se poslije mijenja. Do kraja 19. stoljeća Kraljevica je poznata luka za promet drvom i solju. Tad primat polako preuzimaju Rijeka i Trst. Slabljenjem luke, u Kraljevici se počinje razvijati turizam. No ponovnim povratkom brodogradnje odustaje se od turizma, brodogradilište djeluje između dvaju svjetskih ratova te nakon Drugog svjetskog rata postaje „Titovo brodogradilište“, a od devedesetih godina 20. stoljeća posluje pod nazivom Brodogradilište Kraljevica.

Apoksiomen1999. – Između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 28. travnja 1999. iz podmorja je izvađen antički brončani kip Apoksiomen, visok 192 cm. Pretpostavlja se da je u more dospio na početku 1. stoljeća, kamo su ga vjerojatno tijekom jakog nevremena bacili zbog opasnosti od prevrtanja broda ili kao žrtvu bogovima za siguran nastavak plovidbe kroz Osorski kanal. Od osam do sada poznatih varijacija prototipa Apoksiomkena, od kojih je najpoznatiji brončani kip iz Kunsthistorisches Museuma u Beču, lošinjki kip je najcjelovitiji i najbolje očuvan. Autor je nepoznat, no klasična ljepota i vrsnoća izrade govore o vrhunskome majstoru. Tijekom restauracije koja je trajala gotvo sedam godina, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran između drugog i prvog stoljeća prije Krista, a prototip na temelju kojega je izrađen znatno je stariji – potječe iz 4. st. pr. Kr.

1789. – Kod otočja Tonge sjeveroistočno od Australije počela je pobuna mornara na britanskom vojnom jedrenjaku Bounty; zapovjednik broda je kasniji admiral William Bligh, poznat po strogoći; o toj pobuni snimljen je film s Marlonom Brandm u glavnoj ulozi, a postoje još i druge izvedbe filma.

1813. – U poljskom Boleslawiecu umro slavni ruski general I. G. Kutuzov (rođen 16. rujna 1745.). On je počeo primjenjivati taktiku odstupanja tijekom francuskoga pohoda u Rusiji i spasilac je ruskih armija, koje su, osim zime i gladi, porazile Napoleonovu vojsku u vrijeme njezina povlačenja na zapad.

1814. – Smijenjeni car Napoleon I. odlazi u progonstvo na otok Elbu u Sredozemnome moru.

1945. – Talijanski partizani u mjestu Giulino di Mezzegri bez sudske rasprave strijeljali su fašističkoga vođu Benita Mussolinija (rođen 29. srpnja. 1883.) i njegovu ljubavnicu Claru Petacci, a trupla su objesili u Milanu; uhićen je pri pokušaju bijega za Švicarsku.

2001. – Iz svemirskoga središta Bajkomuru poletjelo je plovilo Sojuz TM-32 prema svemirskoj postaji Mir. Osim zapovjednika leta Talgata Musabajeva i inženjera Jurija M. Baturina putuje i američki multimilijunaš Dennis Tito. koji je prvi svemirski turist, a za to je putovanje morao platiti 20 milijuna dolara.

(zg-magazin)