Roboti (ne)će preuzeti vaš posao?

Roboti (ne)će preuzeti vaš posao?

Slika: Novo postavljeni “RoboCop” na solarni pogon u Kinshasi (Kongo) prati sudionike u prometu. Robot je opremljen kamerama za snimanje prometa te ima u sebi ugrađen semafor. Oni koji su ga postavili nadaju se da će robot bolje upravljati prometom i smanjiti broj poginulih na opterećenim cestama (EPA / Andreas Hajdu)

Nakon što su već diljem svijeta provedene razne analize i rasprave o tome hoće li nam roboti oduzeti radna mjesta ili ne, odnosno koje poslove više neće obavljati ljudi, pojedinac se može smatrati prestravljeno i izgubljeno u pregrštu četo protuslovnih informacija. Zbog toga su na stranicama Washington Posta odlučili sabrati argumente i gledišta svih strana kako bi oni bili dostupni javnosti i omogućili bolje zaključivanje.

Roboti preuzimaju naše poslove i čeka nas tmurna budućnost

Ekonomist Carl Benedikt Frey i inženjer Michael Osborne autori su naširoko citirane studije prema kojoj je čak 47 posto radnih mjesta u SAD-u pod visokim rizikom od nestajanja zbog poboljšanja tehnologije. Autori tvrde da je tehnologija već je dovela do gubitka radnih mjesta s niskim plaćama pa čak i nekih srednje plaćenih poslova. Analiza Associated Pressa govori da je taj proces jedan od glavnih pokretača recesije i nezaposlenosti, ali i da će se takav trend u budućnosti još pojačati.

Ekonomist Paul Krugman kaže da će roboti doprinijeti koncentraciji zarade u rukama onih koji već drže imovinu i sumnja da se taj problem može riješiti dodatnim obrazovanjem ljudi. Stoga ispada da smo u gabuli.

»Mi samo jurimo prema budućnosti u kojoj će vlasnici strojeva kontrolirati sve bogatstvo«, piše bivši američki ministar rada Robert Reich, što znači da će oni koji su to bogatstvo stekli morati subvencionirati one koji ga nemaju.

Ekonomist Nouriel Roubini također sumnja da će dodatno obrazovanje biti dovoljno da odnese prevagu nad sve raširenijom automatizacijom, što bi u konačnici moglo značiti da će političari morati povećati socijalnu pomoć za ljude čiji su poslovi postali zastarjeli.

»Automatizacija uništava radna mjesta brže nego što ih nova tehnologija stvara«, piše Claire Cain Miller za New York Times.

Suosnivač Microsofta Bill Gates identificira zamjenu radne snage kao »prijetnju« umjetne inteligencije.

U svojoj knjizi Average is Over (eng. Gotovo je s prosjekom), ekonomist Tyler Cowen predviđa da će sustav proizvesti hiper-meritokraciju u kojoj će super-talentirani za rad sa strojevima napredovati, dok će oni bez obrazovanja ili dovoljno sposobnosti daleko zaostati. U konačnici, sve dovodi samo do pojačavanja socijalne nejednakosti.

Proizvodni pogon KIA-e

Roboti preuzimaju naše poslove, ali sve može biti u redu!

Pisac Walter Isaacson smatra da paničare treba ignorirati jer smatra da tehnološki napredak odavno stvara nove oblike zapošljavanja koji su brojniji od onih koji unaprijeđeni i zamijenjeni.

Tehnološki optimist Kevin Kelly Wired slavi dolazak naših robota gospodara tvrdeći da će nas oni osloboditi i u budućnosti nam omogućiti da se bavimo vrednijim poslovima, koji nas više ispunjavaju.

Naručeno istraživanje znanstvenika Richarda Murnamea i Franka Levyja govori o radnim mjestima koja neće biti automatizirana tako skoro, ali će za njihovo dobivanje biti potrebno temeljitije obrazovanje.

Erik Brynjolfsson i Andrew McAfee, možda najutjecajniji mislioci po ovom pitanju, u svojoj knjizi The Second Machine Age (eng. Drugo mašinsko doba) izdanoj 2014. godina izlažu kako tehnologija utječe na tržište rada. Oni su u biti optimisti, ali priznaju da će tehnologija vjerojatno izazvati bolne poremećaje te preporučaju paket obrazovnih reformi koje će omogućiti ljudima da iskoriste robote u svoju korist.

Roboti nisu glavni problem!

Larry Mishel s instituta za ekonomsku politiku smatra da tehnološke promjene koje se koriste kao opravdanje za stagnaciju plaća i visoku nezaposlenost nisu krive za nejednakost osobnog dohotka.

David Autor s MIT-a misli da su ljudi kroz povijest precijenili stupanj do kojeg će roboti zamijeniti radna mjesta, a ne zamijeniti zadatke te da se ljudi i roboti mogu međusobno nadopunjavati.

Ekonomist Lawrence Summers je nedavno iznio tvrdnju da slab porast plaća ima više veze sa slabom agregatnom potražnjom te da stoga obrazovanje nije univerzalno rješenje kao što mnogi govore.

James Bessen s bostonskog pravnog fakulteta tvrdi da to što računala mogu obaviti poslove koje ljudi danas drže odmah ne znači da će svi ti ljudi biti zamijenjeni robotima. Kao primjer navodi bankomate koji nisu uklonili šaltere u bankama.

Tko zna?

Cardiff Garcia je u Financial Timesu ustvrdio da nam nakon svega povijest ne može biti vodilja na ovu temu s obzirom na mali uzorak tehnoloških revolucija i različite okolnosti pod kojima se ova odvija.

Urednici Scientific Americana slažu se da ne postoje dovoljno dobri podatci koji bi nam pomogli da točno shvatimo koji su poslovi uništeni kojim snagama i smatraju da tu ništa ne možemo napraviti.

U Pew istraživanju u kojem je sudjelovalo 1896 tehnoloških stručnjaka, oko polovina njih je izrazila uvjerenje da će tehnologija uništiti više radnih mjesta nego što će ih otvoriti i tako stvoriti masovnu nezaposlenost. Polovina se nije s tim složila.

(Pripremio: B. J.)