Revolucionarni ekološki potez male floridske pivovare

Revolucionarni ekološki potez male floridske pivovare

(Foto: We Belivers)

U pivovari Saltwater Brewery su odlučili prežaliti gubitak od 10 do 15 centi po pakiranju, koliko ih košta proekološka praksa, ali joj se zato poslovni zaokret vratio u ogromnoj popularnosti doslovno preko noći

Manja floridska pivovara Saltwater Brewery odnedavno koristi biorazgradive prstenove (čak su i jestivi!) za svoje pakovanje od šest limenki piva. Njihova je namjera spriječiti daljnji pomor riba i morskih životinja koje su ugrožene plastičnim otpadom, a jedna od vrsta takvog otpada su plastični prstenovi koji povezuju klasično pakovanje od šest limenki piva.

Prema podacima organizacije Greenpeace, oko 70 posto morskih ptica i oko 80 posto morskih kornjača ugiba zbog toga što su pojele ili progutale kakav plastični dio otpada bačen u more. Također, zabrinjavajuća je činjenica da je oko 40 posto površine svih oceana kontaminirano plastičnim otpadom. Kao rezultat te kontaminiranosti je ogroman pomor morskih sisavaca i kornjača. Procjenjuje se da svake godine ugine milijun morskih ptica i sto tisuća morskih kornjača.

Klasično pakiranje od šest limenki piva

Klasično pakiranje od šest limenki piva povezano jestivim držačem

Klasični plastični prstenovi koji povezuju šest limenki piva samo su naizgled bezopasni. Potrošači ih najčešće nonšalanto bacaju u smeće, more ili gdje već stignu. Više nego zabrinjavajući podatak a koji je ujedno i upozorenje znanstvenika jest činjenica da će do 2050. godine čak 99 posto morskih ptica imati plastiku u svom organizmu, odnosno probavnom traktu.

Tako je floridska pivovara Saltwater Brewery iz grada Delray odlučila nešto poduzeti. Udružili su svoje snage s oglašivačkom agencijom »We Belivers« i napravili jestive prstenove koji ne ugrožavaju život u moru jer su biorazgradivi i bezopasni za morske životinje i ptice.

Biorazgradivi prstenovi za pakovanje piva proizvode se iz nusproizvoda koji nastaje tijekom proizvodnje piva. Takav nusproizvod sadrži ječam i pšenicu, a što je potpuno sigurno za sva živa bića: ljude, ribe, životinje i ptice. Dakle, takvi su prstenovi 100 posto biorazgradivi i kompostabilni.

Prošle se godine (2015.) u SAD-u popilo 6,3 milijarde piva, standard je još uvijek pakovanje od šest limenki, te nije teško zamisliti kakve katastrofalne posljedice na okoliš ima otpad od popijenog piva.

U floridskoj pivovari Saltwater Brewery su odlučili prežaliti 10 do 15 centi po prstenu, koliko ih košta proekološka praksa te svoje limenke piva odnedavno, umjesto plastičnim prstenovima, povezuje biorazgradivimačak i jestivima! Uprava tvrtke jednostavno se više mogla pomiriti s time da sudjeluje u načinu pakiranja uslijed kojeg svake godine stradava milijun morskih ptica, 100.000 morskih sisavaca i kornjača.

kornjaca-plastika

Životinje ispaštaju zbog ljudske neodgovornosti

Također, pivovara Saltwater Brewery drži da to što su eko-prstenovi nešto skuplji za proizvesti od onih plastičnih ne bi trebao biti problem ako u konačnici i proizvođači i potrošači pridonose očuvanju planete Zemlje.

Posljednjih nekoliko godina svijet je izrazito svjestan razornog utjecaja plastičnog otpada u oceanima, te su pojedine geografske pojave nakupljanja smeća dobile svoje nazive. Pivovari Saltwater zato se poslovni zaokret vratio u ogromnoj popularnosti doslovno preko noći, jer je postala glavna vijest u mnogim utjecajnim medijima diljem SAD-a i svijeta.

»To je velika investicija za malu pivovaru koju je pokrenuo jedan ribar, nekolicina surfera i ljudi koji vole more«, kazao je Petar Agardy, voditelj brenda Saltwater Brewery.  Iz pivovare Saltwater Brewery poručuju da što se više pivovara bude odlučivalo za varijantu biorazgradivih prstenova, to će i cijene biti niže i pristupačnije.

U ovome trenutku floridska pivovara Saltwater Brewery radi na postupku patentiranja zajedno s grupom mladih meksičkih inženjera. Jestivi i biorazgradivi prstenovi trebali bi imati ogroman utjecaj na prehrambenu inustriju, hrane i pića. A zajednički bi cilj trebao biti spas svih morskih bića.

M. Funda

Komentari su zatvoreni