Revolucija na četiri kotača

Revolucija na četiri kotača

(Fotografije: Audi Media Center)

Dok su klasični natjecateljski automobili hrapava zvuka s prijenosom snage na »samo« dva kotača vodili bitku ne bi li se održali na neasfaltiranim i zaleđenim stazama, »prokletstvo iz Ingolstadta« s pogonom na sva četiri kotača i turbo punjačem nezaustavljivo je grabilo dalje

Boris Jagačić

Gotovo istodobno s njegovom pojavom 1980. godine, Audi Quattro stao je mesti konkurenciju na svjetskim reli natjecanjima u grupi B. Dok su klasični natjecateljski automobili hrapava zvuka s prijenosom snage na »samo« dva kotača vodili bitku ne bi li se održali na neasfaltiranim i zaleđenim stazama, »prokletstvo iz Ingolstadta« s pogonom na sva četiri kotača i turbo punjačem nezaustavljivo je grabilo dalje.

Njegovi su se vozači predbilježili na pobjede, a konkurencija na besane noći. Već 1981. Franz Wittmann osvaja austrijski reli, a Hannu Mikkola pobjeđuje na švedskom reliju za WRC. Sljedećih su se godina na pobjedničkom postolju također viđali Audijevi vozači, među njima i Michèle Mouton, Walter Röhr i Stig Blomqvist…

Audi Quattro, prvi automobil kuće s pogonom 4×4, bio je ujedno i prvi »civilizirani« cestovni primjerak te vrste. Dotad je pogon na sve kotače našao uspješnu primjenu samo u terenskim vozilima, dok se zbog neuglađenosti, cijene i mase smatrao neprikladnim za cestovne automobile. Audijevi inženjeri dokazali su krajem 1970-ih da je takav stav pogrešan jer se kombinacija modificirane šasije tada novog coupéa, predviđena za pogon na prednje kotače, sasvim dobro »složila« s prijenosnim mehanizmom malog VW-ovog terenca.

Turbo coupé isprva je zamišljen kao isključivo kao reli mašina, budući da se od natjecateljskih modela uglađenost i ne traži. Nakon probnih vožnji test vozači ne kriju svoje oduševljenje i tvornica odustaje od prvotnu zamisao da se proizvodnju automobila ograniči na samo 400 primjeraka. Uspjeh Quattra nije ležao u nenadmašnim performansama, naprotiv – postojala je turbo »rupa« pri manjim brzinama koja bi se, kao i podupravljivost vozila, prema današnjim standardima mogla naći na meti kritika. No za to doba nevjerojatna uravnoteženost i trakcija bili su velik korak naprijed za automobilsku industriju.

Čelična karoserija teška 1290 kilograma ležala je na kotačima dimenzija 205/60×15. Pokretao ju je redni motor s pet cilindara i dva ventila po cilindru, zapremnine 2145 ccm i snage 200 KS (pri 5500 okretaja u minuti) opremljen Boschovim ubrizgavanjem i KKK turbinom. Motor je bio smješten ispred prednje osovine, a maksimalna brzina do koje je tjerao vozilo iznosila je 222 km/h. Odmah iza prednje osovine montirani su mjenjačka kutija i središnji diferencijal za raspodjelu snage na kotače, dimenzije prosječnog – grejpa.

Uskoro se kao opcija javlja ABS kočioni sustav, ponešto je osvježen prednji kraj, dok su u unutrašnjosti primijenjeni digitalni instrumenti. Raspored sjedenja 2+2 zadržan je do posljednjih dana. Audi Quattro Sport, što se lako zaključi iz njegovog naziva, još je agresivnija inačica spomenutog automobila koja se pojavila 1983. godine.

Osim kraćeg međuosovinskog razmaka i snažnijih motora, Audi Quattro Sport mogao se u odnosu na starijeg »brata« pohvaliti manjom masom, zahvaljujući karoserijskim dijelovima od aluminija, stakloplastike i kevlara. Budući da je napravljeno svega oko 220 komada, to je bio jedan od najekskluzivnijih (i najskupljih) Audija ikad. Za to su se pobrinule i performanse dostojne jednog Ferrarija GTO.

S 304 KS, 250 km/h, ubrzanjima od 0 do 100 za oko pet sekundi i od 0 do 160 za manje od 14 sekundi, Quattro Sport bio je prava noćna mora svim trkačima koji nisu sjedili za njegovim upravljačem. Novi 2,25-litreni agregat istiskivao je 220 KS, ali sad u izvedbi s ukupno 20 ventila. Kokpit automobila bio je tipičan njemački uradak – pregledan, uredan i jednostavan za upotrebu. Nije tu bilo odviše luksuznih detalja, a na automobilu se mogao čak naći i mehanički dio iz VW Pola.

Doticaj s visokom klasom osjećao se zahvaljujući kožom presvučenom upravljaču i sjajnim sportskim sjedalima Recaro.

Osim na trkalištima Quattro je ostvario i značajan komercijalni uspjeh. Zahvaljujući uspjesima pogona »quattro« nije trebalo dugo čekati da Audi uvede »quattro« kao dodatnu opciju na široku paletu modela te iako udio takvih automobila na tržištu ni sada nije izrazito velik, njihov je utjecaj na autoindustriju i dalje prisutan.

Zvuk Audija Quattro Sport S1 (1985.)

Komentiraj

*