Recikliranje je učinkovito, ali samo uz podršku centara za gospodarenje otpadom

Recikliranje je učinkovito, ali samo uz podršku centara za gospodarenje otpadom

Postojeći Plan gospodarenja otpadom koji Hrvatskoj osigurava održivu ravnotežu između recikliranja i odlaganja, tehnički ministar na brzinu želi zamijeniti novim, za koji još ne postoji ni tehničko-tehnološka, ni ekonomska analiza, a suprotan je i preporukama Strategiji gospodarenja otpadom, kao jedinom važećem dokumentu za gospodarenje otpadom RH.

Unatoč upozorenjima Europske komisije, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović planira na sjednicu tehničke vlade postaviti Nacrt plana gospodarenja otpadom. Bude li taj plan usvojen, Republici Hrvatskoj prijeti gubitak 475 milijuna eura sredstava EU fondova, ali i višemilijunske kazne zbog nepoštivanja propisa o zbrinjavanju otpada.

“Hrvatska bi do 2020. trebala doći do stope odvojenog prikupljanja otpada od 50 posto. Gledamo li najoptimističniju metodologiju obračuna, u posljednjih smo 20 godina postigli stopu od 24 posto, što znači da čak i uz europski prosjek rasta od 3-5 posto godišnje ne možemo ostvariti traženi minimum. To je jasno i iz primjera Krka, kojemu je trebalo gotovo desetljeće da dođe do stope od 45 posto, no ostatak otpada i dalje šalje na klasično odlagalište. Čak i ako nekako uspijemo dosegnuti stopu od 50 posto, postavlja se pitanje što će biti s ostalih 50 posto otpada. I ta će količina negdje morati biti zbrinuta i obrađena. A to sigurno neće moći biti na klasičnom odlagalištu.“, pojašnjava Danko Fundurulja, potpredsjednik Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO).

Jedan od od argumenata koje ministar ističe odnosi se na sustav kružnog gospodarstva, odnosno recikliranja, za koje on tvrdi da je jedini put do ispunjavanja europskih smjernica o gospodarenju otpadom. No mehaničko-biološka obrada otpada dio je ukupne strategije zbrinjavanja, koja se temelji prvenstveno na sprečavanju nastanka otpada, zatim odvajanju i recikliranju, a tek potom MBO tehnologiji.

“Svih 13 regionalnih centara za gospodarenje otpadom koji su dio postojeće strategije (i dio su ispregovaranih stavki prilikom ulaska Hrvatske u EU) uključuju i reciklažu kao primarnu aktivnost prije prikupljanja nesortiranog otpada. Tek nakon procesa sprječavanja nastanka otpada, a potom odvajanja nastalog otpada, ostatak otpada odlazi u centre za gospodarenje, gdje se primjenom najmodernije tehnologije, bez opasnosti za okoliš, pretvara u energente i korisne sirovine, a gorivo iz otpada pozdravljeno je kao alternativni izvor energije”,  istaknuo je Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK.

Prema Funduruljinim riječima, plan je izrađen bez izvještaja o količini otpada na lokalnoj razini i bez konzultacije s jedinicama lokalne samouprave, koje su u konačnici i odgovorne za provedbu projekta. Nadalje, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u izradi Nacrta plana gospodarenja otpadom nije izradilo tehničko-tehnološku i ekonomsku analizu, niti je dobilo pozitivna mišljenja drugih ministarstava.

Zg-magazin